G8

G8 je skupina industrijski najrazvijenijih i gospodarski najmoćnijih zemalja svijeta. Ovu skupinu čine dvije zemlje sa sjevernoameričkog kontinenta: SAD i Kanada; četiri europske zemlje: Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Italija; jedna azijska zemlja - Japan; te Rusija* zbog velike političke važnosti. Europska unija se također prezentira unutar G8, ali ona ne može biti domaćin sastanka ili predsjedavati skupinom.

Zajedno članice G8 čine 66.5% svjetskog gospodarstva. Svake godine se vođe zemalja sastaju na nekom mjestu u jednoj zemlji članici. Zadnji sastanak (četrdeset drugi) se održao u Shima, Mie u Japanu od 26. lipnja27. lipnja 2016. godine.

Predsjedništvo skupinom se mijenja svake godine, a trenutačno joj predsjeda japanski premijer Shinzō Abe.

Trenutačne vođe članica skupine G8 su: kanadski premijer Justin Trudeau, francuski predsjednik Emmanuel Macron, talijanski premijer Paolo Gentiloni, japanski premijer Shinzō Abe, njemačka kancelarka Angela Merkel, američki predsjednik Donald Trump, premijerka Ujedinjenog Kraljevstva Theresa May te ruski predsjednik Vladimir Putin.

Predstavnici Europske unije su Donald Tusk i Jean-Claude Juncker.

*Rusija je od proljeća 2014. g. suspendirana zbog političkih razloga

G8 organization
Zemlje članice G8 i EU

Zastave članica

Flag of Russia

Rusija (od proljeća 2014. suspendirana zbog političkih razloga)

Flag of Europe

Europska unija (djelomično, kao promatrač)

Vidi


Society.svg Nedovršeni članak G8 koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Angela Merkel

Angela Dorothea Merkel ( njemački izgovor [▶] ), rođena Kasner, (Hamburg, 17. srpnja 1954.), njemačka političarka, prva njemačka predsjednica vlade (Bundeskanzlerin); do nje je Njemačka imala samo predsjednike vlade, a ni jednu predsjednicu vlade (Bundesregierung).

Bliski istok

Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane. Preuzet je iz francuskog oblika Proche-Orient kojim su se početkom 19. stoljeća označavala područja pod osmanlijskom vlašću (uključujući Balkan) odnosno koji je bio antonimom Dalekom istoku, dok naziv „Srednji istok” potječe iz engleskog oblika Middle East kojim se na prijelazu u 20. stoljeće podrazumijevalo područje između Osmanskog Carstva i Britanske Indije (okvirno Iranska visoravan, Mezopotamija i Arabija). Nakon raspada kolonijalnih carstava u 20. stoljeću dva su pojma redefinirana stapanjem u jedno zemljopisno područje iz kojeg je isključen Balkan, a „Bliski” i „Srednji istok” počinju se koristiti kao sinonimi u svim jezicima pa tako i u hrvatskom, dok je engleski specifičan po tome da je oblik „Srednji” zadržao primarno značenje.

Danas se nazivom „Bliski istok” najčešće služe arheolozi i povjesničari u kontekstu suvremenih granica Starog Istoka odnosno područja na kojima su u starom vijeku postojale civilizacije u uskoj kulturološkoj interakciji, a uključuju Levant (današnja Sirija, Libanon, Jordan, Izrael i Palestina), Malu Aziju (današnja Turska), Mezopotamiju (Irak i istočna Sirija) i iransku visoravan (Iran, Afganistan i zapadni Pakistan). U suvremenom kontekstu, „Bliski istok” se osim po zemljopisnim ne može ni okarakterizirati određenim kulturološkim čimbenicima s obzirom na nihovu heterogenost u etničko-jezičnom i vjerskom smislu, a kritizira ga se i zbog eurocentrične naravi. Alternativni naziv koji se pojavio u novije vrijeme i koji tek treba steći raširenu uporabu je Jugozapadna Azija.

Britanske podmornice klase G

Klasa G je oznaka za 14 podmornica izrađenih za kraljevsku ratnu mornaricu. Uloga im je bila borba protiv njemačkih podmornica u Sjevernom moru tijekom Prvog svjetskog rata.

Cecilienhof

Palača Cecilienhof (njemački: Schloss Cecilienhof) je palača u sjevernom djelu Novog parka (Neuer Garten) u Potsdamu, u blizini jezera Jungfernsee, koji je 1990. god. upisan na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi kao jedan od zaštićenih spomenika Potsdama i Berlina.

Cecilienhof je posljendja palača koju je podigla pruska dinastija Hohenzollern. Podigao ga je njemački car Vilim II. za svog sina, prijestolonasljedniks Vilima i njegovu ženu vojvotkinju Ceciliju od Mecklenburg-Schwerina. Palaču je dizajnirao arhitekt Paul Schultze-Naumburg po uzoru na ladanjske kuće engleskih Tudora (točnije prema dvoru 'Bidston' (kasnije 'Hillbark') na poluotoku Wirral), a izgrađena je između 1914. I 1917. god. Unutrašnjost je uređena prema Paul Troost Paula Troosta, inače dizajnera brodskih interijera.

Ova građevina od opeke i drvenih okvira trebala je imati 6 dvorišta, i 55 izrezbarenih dimnjaka od opeke već 1915. god. No, izbijanjem Prvog svjetskog rata, gradnja je usporena i princ Vilim i princeza cecilija su se uselili u nju tek u kolovozu 1917. god. Već sljedeće godine princ Vilim je, zajedno s ocem, pobjegao u izgnanstvo, a princeza Cecilija je ostala živjeti u palači sve do dolaska Crvene armije u veljači 1945. god.

U palači je od 17. srpnja do 2. kolovoza 1945. god. održana Potsdamska konferencija, a njene prostorije su uvelike promijenjene kako bi odgovarale različitim ukusima sudionika konferencije. Winston Churchill, te kasnije Clement Attlee, Josif Staljin i Harry S. Truman su svoje sastanke održavali za okruglim stolom u Velikoj dvorani. Dana 26. srpnja 1945. god., Churchill i Truman su objavili tzv. Potsdamsku deklaraciju kojom su definirani uvjeti predaje Japana, dok je Truman iz dvorca već dao naredbu da se bace atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki.

Danas je Cecilienhof muzej, ali i hotel koji je 30. svibnja 2007. god. bio mjesto održavanje samita ministara vanjskih poslova država G8.

Diplomatska misija

Diplomatska misija, također i diplomatsko predstavništvo ili diplomatsko zastupstvo, službeno predstavništvo države šiljateljice u državi primateljici. Obuhvaća stalna i povremena diplomatska predstavništva i izaslanstva neke zemlje.

Diplomatske misije ovlašćuju se u drugim državama i pri međunarodnim organizacijama. Tako države članice Ujedinjenih naroda imaju stalne misije pri UN-u, kao što i Europska unija ili NATO imaju predstavništva u nekim drugim organizacijama poput Svjetske banke ili skupine G8.

Diplomatske misije Vatikana (Svete Stolice) nazivaju se nuncijature, a veleposlanici apostolski nunciji.

Družba Bilderberg

Bilderberški skup je naziv za neslužbeni godišnji skup zatvorenog tipa, s oko 200 gostiju, koji se održava od 1954. godine. Većinu sudionika predstavljaju međunarodno utjecajne osobe na području poduzetništva, medija i politike. Prema nekim teorijama urote, ali i realističnijim procjenama objavljenima u uglednim medijima, jedna je od najmoćnijih političkih, medijskih, ekonomskih poslovnih skupina, a sastaje se na raznim lokacijama jednom na godinu radi raspravljanja o budućnosti svijeta. Neki grupu optužuju da potajno vlada i upravlja svijetom preko EU, G8, WTO, Svjetskog ekonomskog foruma itd. Članovi skupine su predsjednici država, ministri, vlasnici korporacija, bankari, industrijalci, predstavnici medijskog kartela itd.

U grupi središnju ulogu ima ekstremno bogati David Rockefeller, osnivač i do danas notorno jedini član tzv. "Member Advisory Group", tj. osoba koja ima neprikosnovenu zadnju riječ u odlučivanju koga će se pozvati na Bilderberško okupljanje.

Neki od poznatijih članova su Henry Kissinger, David Cameron, Carl Bildt, Gari Kasparov, John Kerry, Romano Prodi, Mario Monti, Viviane Reding. U prošlosti, navodni su članovi bili Margaret Thatcher, Cyrus Vance, George Shultz, Helmut Kohl, François Mitterrand . Najnoviji su članovi Bill Clinton i Hillary Rodham Clinton, Tony Blair, Gordon Brown, lord Peter Mandelson, Paddy Ashdown, Norman Lamont, lord William Waldegrave, Malcolm Rifkind, Alan Greenspan, Andrew Knight, Umberto Agnelli, John Monks.

Bilderberški skup je usko povezan s Trilateralnom komisijom, čije je članstvo (koje čini nešto manje od 400 iznimno utjecajnih pojedinaca iz političkog i poslovnog svijeta) stalno, za razliku od sastanaka Bilderberškog skupa, na koju se ugledne učesnike poziva ad hoc. Ulazak u bilo koju od tih grupa predstavlja ulaz u jednu te istu internacionalnu elitu, međutim se - prema dostupnim podacima - od članova Trilatelarne komisije traži stalniji angažman.

G-15

G-15 je osnovana 4. rujna 1989. u Beogradu na devetoj konferenciji Pokreta nesvrstanih. Ova organizacija je trebala usklađivati suradnju između država članica i objavljivati njihovo zajedničko stajalište na internacionalnim summitima, posebice na sastancima Svjetske trgovinske organizacije. G-15 se sastoji od država iz Sjeverne i Južne Amerike, Afrike i Azije, koje imaju zajednički cilj; poboljšanje ekonomskog rasta i blagostanja zemalja članica. U lipnju 2011. organizacija je imala 17 članica, no zadržala je stari naziv.

G7

Skupina G7 (svjetski ekonomski vrh) naziv je za savjetodavni forum sedam najznačajnijih industrijskih zemalja svijeta.

Čine ga predsjednici vlada SAD-a, Kanade, Japana, Njemačke, Italije, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva + Rusija. Na konferencijama raspravljaju o globalnim problemima svjetskog gospodarstva kao što su međunarodni dugovi, energetika, zaštita okoliša, međunarodna trgovina oružjem i droge. To je primjer skupine zemalja koje ne čine neku službenu organizaciju, nemaju zajednička tijela ili sjedište. Predsjednici ili ministri tih zemalja povremeno se sastaju kako bi uskladili djelovanje svojih zemalja na polju gospodarstva i međunarodne politike.

Gospodarstvo Japana

Japansko gospodarstvo jedno je od najvećih svjetskih gospodarstava. Po nominalnom BDP-u je druga najveća svjetska ekomonija, a po PKM treća iza SAD-a i Kine.

Holden Commodore

Holden Commodore je automobil srednje veličine koji se proizvodi od 1978. u Australiji, i prije Novom Zelandu u tvrtci Holden koja je podružinica američke tvrtke General Motors. Tokom sredine 1970-tih, Holden je razmatrao kako zamjeniti dugogodišnji model automobila Kingswood, sa manjim automobilom koji bi bio zasnovan na šasiji jedong od opelovih modela. Opel je ostao osnovica Commodorea sve do četvrte generacije, kada je Holden uspio razviti svoju šasiju. Od osnovnog automobila Commodore nastalo je nekoliko derivatnih modela:

StatesmanCapriceMonaro coupéCrewman radno voziloAdventra (pogon na sva četiri kotača)Holden UteCommodore BerlinaCommodore CalaisZanimljivo je da su automobili Commodore iz druge generacije prodavavali pod značkom Toyote (Toyota Lexen - po imenu slavnog australskog dizajnera jahti), i to je jedini automobil koje je Toyota nabavljala izvan svojih vlastitih tvornica. Od sredine 1990-tih Holden počinje izvoziti luksuznije modele automobila Commodore u zemljama Jugoistočne Azije (Opel Calais) i srednjeg Istoka (Saudijska Arabija) i to večinom modele sa V8 motorom. Od 1997. Holden započinje sa izvozom Commodorea u SAD (Chevrolet Lumina, Chevrolet Omega) i Velikoj Britaniji 2007. godine sa modelom Vauxhall VXR8. Između 2007. i 2009. u SAD izvozi se sportski kupe pod imenom Pontiac G8.

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije.

Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike.

Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi.

U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora. Japan čini otočje od 6852 otoka, a najveći otoci sa sjevera prema jugu su: Hokkaido, Honshu, Shikoku i Kyushu koji čine više od 97% površine. Veći broj manjih otoka okružuje ova četiri, kao i grupe udaljenih otoka Okinawa i Ryukyu.

Japansko je otočje dio pacifičkoga vatrenog prstena i nastalo je kao posljedica podvlačenja Filipinske i Tihooceanske litosferne ploče pod Euroazijsku. Dva japanska slova koja označavaju ime Japana znače "izvor sunca" pa se tako cijela zemlja često naziva "Zemlja Izlazećeg Sunca". Japansko otočje vulkanskog je podrijetla pa je dio geološki izrazito nemirnog prostora obala Tihog oceana, tvz. vatrenog prstena. Brojni potresi i vulkani glavno su obilježje Japana. Najpoznatiji vulkan je Fuji koji je ujedno i najviši vrh Japana (3776 m). Japan je planinska zemlja, budući da oko 80% površine čine planine. Oko 66% površine prekriveno je šumama.

Po državnom uređenju Japan je ustavna parlamentarna monarhija s carem na čelu. Japan je deseta zemlja svijeta po broju stanovnika s nešto manje od 128 milijuna, od kojih 99% čine Japanci. Glavni grad je Tokio (東京) koji sa susjednim gradovima ima oko 32 milijuna stanovnika te je najveće metropolitansko područje svijeta.

Japan je jedna od vodećih svjetskih sila. Po nominalnom BDP-u treća je svjetska ekonomija, a po Paritetu kupovne moći također je treći, iza SAD-a i Kine. Japan je četvrti svjetski izvoznik i šesti uvoznik. Jedan je od tehnološki najrazvijenijih država svijeta, vodeći na mnogim poljima znanstvenih istraživanja posebice u elektronici i robotici. S više od 130 milijardi USD ulaganja u znanstvena istraživanja, treći je na Svijetu. Japan je član Ujedinjenih naroda, G8, G4, OECD-a i APEC-a.

Kanada

Kanada je površinom od 9.984.670 km² druga po veličini zemlja na svijetu (prva je Rusija). Nalazi se na sjeveru sjevernoameričkog kontinenta, graniči sa SAD-om na jugu i sjeveru (Aljaska), na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Atlantski ocean. Glavni grad Kanade je Ottawa. Toronto je glavno gospodarsko središte. Ostali važni gradovi su Montreal (najveći grad francuske Kanade), Vancouver, Edmonton i Calgary. Prema popisu iz 2001. ima 30.007.094 stanovnika (3.3 na km²)

Kanada je nastala kao unija britanskih kolonija na sjevernoameričkom kontinentu. Kao federalna unija sa statusom dominiona sastoji se od deset provincija i tri teritorija. Kanada je 1867. na miran način dobila samostalnost od Velike Britanije.

Kanada je parlamentarna demokracija i ustavna monarhija s kraljicom Elizabetom II. kao monarhom. Kanada je multikulturalna država s dva službena jezika: engleskim i francuskim. Kanada je jedna od zemalja s najrazvijenijim gospodarstvom. Temelj gospodarstva čine velika prirodna bogatstva i trgovina posebice sa SAD-om u sklopu NAFTA-e. Kanada je članica G8 i NATO-a.

Midge Ure

James "Midge" Ure, (Cambuslang, South Lanarkshire, 10. listopada 1953.) je britanski (škotski) glazbenik koji je između ostalog bio pjevač sastava Ultravox.

1984. je zajedno s Bobom Geldofom napisao hit, Do They Know It's Christmas?, koji je postao poznat diljem svijeta preko Band Aida, čiji cilj je bio skupiti novac za gladne u Etiopiji.

Midge Ure radi i kao producent a Steve Harley i Strasse su neka od imena za koja je radio.

U vezi s tzv. sastankom G8 skupine u srpnju 2005. u Škotskoj, organizirao je zajedno s Geldofom niz koncerata s nazivom Live 8. Cilj koncerata bio je privlačenje pozornosti učesnika na konferenciji za pomoć afričkom kontinentu.

Midge Ure je odlikovan 2005. s "OBE" - Officer of the Order of the British Empire - za svoje glazbene zasluge i karitativni rad.

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.

Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71.

Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske Unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije. Površinom je najveća država na svijetu (oko 11,5% zemaljskog kopna), ali je većina državnog teritorija slabo naseljena pa po broju stanovnika zauzima tek deveto mjesto (poslije Kine, Indije, SAD-a, Indonezije, Brazila, Pakistana, Bangladeša i Nigerije). Glavni grad Moskva nalazi se u europskom dijelu države.

Za vrijeme sovjetskog režima (1917.–1991.) nosila je naziv Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (RSFSR). U sastavu Sovjetskog Saveza, bila je najveća republika po površini i stanovništvu i ujedno se smatra njezinom nasljednicom. RSFSR je bila teritorijalno i privredno najmoćnija republika bivše velesile. Danas je vodeća članica Zajednice neovisnih država, OUZS i ŠOS.

Rusija danas igra važnu ulogu na svjetskoj sceni, članica je skupine osam industrijski najrazvijenijih i gospodarski najmoćnijih zemalja svijeta – G8, stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i članica je grupe BRICS.

Ime Rusija (rus. Rossiя) potiče od starog naroda Rusa, grupe Varjaga, koji su osnovali Kijevsku Rus' (rus. Kievskaя Rusь). Staro latinsko ime Kijevske Rusije bilo je Rutenija, a danas se to ime uglavnom odnosi na zapadne i južne krajeve Kijevske Rusije koji su bili najbliži katoličkoj Europi.

Moderni oblik imena države dolazi od grčkog imena za Kijevsku Rusiju (grč. Ρωσσία).

Sapporo

Sapporo (札幌市; -shi) je glavni i najveći grad otoka Hokkaido u Japanu s otprilike 1,8 milijuna stanovnika. U Sapporou su se 1972. godine odvijale Zimske olimpijske igre.

Srednji istok

Srednji istok je povijesna i kulturna subregija Afroeuroazije koja tradicionalno obuhvaća zemlje ili regije u jugozapadnoj Aziji zajedno s Egiptom. U ostalim okvirima regija može obuhvaćati ostale dijelove sjeverne Afrike i/ili srednje Azije. Pakistan i Kavkaz općenito se ne ubrajaju u regiju.

Zapadna Njemačka

Zapadna Njemačka (njem. Westdeutschland) je najčešći naziv za Saveznu Republiku Njemačku (njem. Bundesrepublik Deutschland) od njezinog osnivanja 1949. pa do ponovnoga ujedinjenja 1990. godine kada je Istočna Njemačka postala dio Zapadne. Od 1990., pa do danas, Savezna Republika Njemačka je poznata pod običnijim i kraćim nazivom Njemačka.

Na početku Hladnog rata, nakon njemačkog poraza u Drugom svjetskom ratu, Njemačka je podijeljena na dvije države i dva posebna teritorija (Saar i Berlin). Savezna Republika je preuzela ekskluzivni mandat nad cijelom Njemačkom, te je sebe smatrala demokratski organiziranim carstvom, a podloga za to bio je izgovor da istočnonjemačka vlada nije demokratski izabrana, pa prema tome nije ni legitimna. Nakon glasovanja naroda i Saarska oblast se 1957. pridružila Zapadnoj Njemačkoj. Zapadni Berlin, koji pravno nije bio dio Zapadne Njemačke, imao je uske veze i suradnju s njom, a imao je i svog predstavnika u zapadnonjemačkom parlamentu. Odnos između dvaju njemačkih država poboljšao se tijekom perioda Ostpolitika (koju je uveo Willy Brandt). Tijekom tog perioda Zapadna i Istočna Njemačka su se međusobno priznale, no Zapadna Njemačka je Istočnu Njemačku priznala kao de facto vladu unutar jedinstvene Njemačke, dok je Istočna Njemačka Zapadnu priznala i de facto i de iure.

Nakon pada komunizma u Istočnoj i Srednjoj Europi (1989. - 1990.) i nakon rušenja Berlinskog zida, pojavila se velika želja za ponovnim ujedinjenjem Njemačke. Glasovanjem, građani Istočne Njemačke su odlučili da žele da se DDR ukine i pridruži Zapadnoj Njemačkoj. To se i dogodilo. Istočna Njemačka, kao i Berlin (koji je tada prestao biti poseban teritorij) pridružili su se Zapadnoj Njemačkoj 3. listopada 1990. godine. Ovim spajanjem, stvorena je jedinstvena država Njemačka, a dominantna država nakon reunifikacije bila je Zapadna Njemačka, kako kulturno tako i politički. S konstitucionalne perspektive, Njemačka se gleda kao nastavak, prije nego nasljednica, Zapadne Njemačke.

Temelji za njemačku ekonomsku moć (koju drži danas) postavljeni su tijekom 1950-ih događajem znanim kao Wirtschaftswunder (gospodarsko čudo), kada se Zapadna Njemačka jako brzo oporavila od destruktivnih posljedica Drugog svjetskog rata i uzdigla se do razine 3. svjetske ekonomske sile. Prvi kancelar Konrad Adenauer, koji je tu poziciju držao do 1963., za novi glavni grad je postavio svoj rodni grad Bonn (zbog toga je ova država nekad nazivana i Bonnska Republika), a zapečatio je i čvrst savez sa Zapadom. Adenauer nije Njemačkoj samo osigurao članstvo u NATO-u, nego je i bio jedan od osoba koje su postavile temelje za osnivanje Europske Unije. Njemačkoj je uspio osigurati i mjesto u savezu G8, što je bio još jedan primjer njemačke moći.

Pojam zapadna Njemačka na hrvatskom jeziku (osim imena ove države) može značiti i geografsku regiju unutar Njemačke.

G8
Članice skupine G8

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.