Frankfurt na Majni

Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj. Područje utjecaja procjenjuje se na 2.300.000 stanovnika, a metropolitansko područje na 5.600.000 stanovnika.

Smješten je na rijeci Majni, 36 km uzvodno od njenog ušća u rijeku Rajnu.

Nekoć slobodni grad carstva, gdje su se održavali izbori i krunidbe njemačkih careva, Frankurt je danas jedna od najbogatijih metropola Europe, te bankarski, literarni i kulturni centar u kojem se nalazi sjedište Europske središnje banke i jedno od najvažnijih financijskih tržišta.

Raskrižje je najvažnijih prometnica u Njemačkoj, te jedan od najvećih i najvažnijih prometnih čvorova u Europi. Frankfurtska zračna luka je najveća u Njemačkoj a poslije pariške i londonske treća po veličini u Europi i osma u svijetu.

Kao sajamski grad sa svojim mnogobrojnim sajmovima je od svjetskog značaja. Najznačajniji su međunarodni sajam automobila IAA (Internationale Automobil-Ausstellung), koji je najveći stručni automobilski sajam na svijetu, te međunarodni sajam knjiga (Frankfurter Buchmesse).

Svojom dugom i bogatom povijesnom tradicijom, divnim spomenicima kulture, brojnim muzejima i galerijama i u njima pohranjenim vrijednim umjetničkim blagom, Frankfurt je izrastao u njemačku i svjetsku kulturnu i gospodarsku metropolu.

Disambig.svg »Frankfurt« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Frankfurt (razdvojba).
Frankfurt na Majni
Frankfurt am Main
Frankfurt na Majni
Grb grada Frankfurt na Majni
Koordinate: 50°07′N 8°41′E / 50.117°N 8.683°EKoordinate: 50°07′N 8°41′E / 50.117°N 8.683°E
Država Flag of Germany.svg Njemačka
Savezna država Hessen
Upravno područje Darmstadt
Gradonačelnik Peter Feldmann (SPD)
Površina 248,31 km2
Nadmorska visina 112 m
Stanovništvo 717.624 (2014.)
Gustoća stanovništva 2.890 stan./km2
Poštanski broj 60001–60599, 65901–65936
Pozivni broj 069, 06109, 06101
Registarska oznaka F
Službena stranica www.frankfurt.de
Karta
Frankfurt na Majni na karti Njemačka

Frankfurt na Majni
Frankfurt na Majni

Položaj grada na karti Njemačke
Mk Frankfurt Merian Stadtansicht
Frankfurt 1612. godine.
Frankfurt Am Main-Altstadt-Zerstoerung-Luftbild 1944
Pogled na katedralu nakon svršetka Drugog svjetskog rata, svibanj 1945.

Administrativna podjela

Grad je podijeljen na 43 gradska okruga: Altstadt (Stari dio grada), Bahnhofsviertel (područje glavnog Kolodvora), Bergen-Enkheim, Berkersheim, Bockenheim, Bonames, Bornheim, Dornbusch, Eckenheim, Eschersheim, Fechenheim, Flughafen (zračna luka), Frankfurter Berg, Gallusviertel, Ginnheim, Griesheim, Gutleutviertel, Harheim, Hausen, Heddernheim, Höchst, Innenstadt (centralni dio grada), Kalbach, Nied, Nieder-Erlenbach, Nieder-Eschbach, Niederrad, Niederursel, Nordend, Oberrad, Ostend, Praunheim, Preungesheim, Riederwald, Rödelheim, Sachsenhausen, Schwanheim, Seckbach, Sindlingen, Sossenheim, Unterliederbach, Westend, Zeilsheim. Od spomenuta 43 dijela grada najpoznatiji su: Altstadt (stari dio grada), Bahnhofsviertel (područje glavnog željezničkog i autobusnog kolodvora), Innenstadt (centralni dio grada u kojem se nalazi glavna frankfurtska šetnica ili tzv. shopping ulica Zeil) i Sachsenhausen (stari dio grada sa južne strane rijeke Majne).

Povijest

Frankfurt na Majni se prvi put spominje 22. veljače 794. godine u jednoj povelji Karla Velikog za Regensburskog samostana Sv. Emmeram. U dokumentu na latinskome piše: „… actum super fluvium Moin in loco nuncupante Franconofurd“ – „izdato na rijeci Majni u mjestu zvanom Frankfurt.“ No, dokaženo je da kontinuirano naseljavanje već postoji od kamenoga doba. Na istom mjestu Rimljani su još u prvom stoljeću osnovali vojnu utvrdu i u doba merovinza tu je bio kraljevski dvor Franaka. 843. godine Frankfurt je bio najvažniji dvor Istočnih Franaka i mjesto skupštine carstva. Od 1220. godine Frankfurt je slobodni carski grad.

Zlatna Povelja iz 1356. godine javno potvrđuje praksu da se u Frankfurtu održavaju izbore rimsko-njemačkih kraljeva, koje se od 1147. godine većem dijelu bile održane u ovom gradu. Od 1562. godine rimsko-njemački car se kruni u Frankfurtu, a 1792. godine zadnja carska krunidba (Franjo_II.) je održana u gradu na Majni.

S raspadom staroga carstva 1806. godine Frankfurt pada u vlast kneza Karla Theodora iz Dalberga koji grad ujedinjuje sa svojim ostalim kneževinama Regensburg i Aschaffenburg. 1810. godine Dalberg predaje Regensburg Bavarskoj, a dobiva zato Hanau i Fuldu koji zajedno s Frankfurtom i Aschaffenburgom za kratko razdoblje od 1810. do 1813. godine postanu velika vojvodina Frankfurt.

Poslije Napoleonskih ratova Frankfurt je od 14. prosinca 1813. do 9. lipnja 1815. godine pod provizornom upravom Maksimilijana od Günderrode, sve dok je Bečki kongres u svome spisu pod člankom 46 manifestirao da je Frankfurt slobodni grad.

Od 5. studenoga 1816. godine u Frankfurt se održava sabor Njemačke Konfederacije pod nominalnim predsjedništvom austrijskog cara.

U revolucijskoj 1848. godini održan je njemački nacionalni skup u crkvi Sv. Pavla u Frankfurtu. Taj skup je bio prvi, na slobodnim izborima izabrani sabor Njemačke.

Poslije pruske pobjede u Pruskom-austrijskom ratu 1866. godine Frankfurt ulazi u Sjevernonjemački savez. 1871. godine, nakon Njemačkog-francuskoga rata Frankfurt je aneksiran od Njemačkoga Carstva.

Za razvoj gospodarstva grada aneksija je bila korisna jer se pretvorio u industrijski centar s velikim rastom stanovništva . Između 1871. i 1914. godine raste broj stanovnika od 90.000 na skoro 400.000. U sljedećim desetljećima Frankfurtu se priključuju okolna mjesta tako da se površina udvostručila prema 1866.. 1928. čak postane grad s najvećom površinom u Njemačkoj. Dana 18. kolovoza 1888. otvora se kolodvor koji je sve do 1915. godine najveći u Europi.

U vrijeme nacizma 11.134 Židova je deportirano i ubijeno. U Drugom svjetskom ratu zračni napadi saveznika uništavaju 70 posto svih zgrada, a skoro čitavi stari grad. Ta srednjovjekovna starogradska jezgra - koja je bila jedinstvena za jednu njemačku metropolu - je nestala jer se 1950-ih godina obnova nije orijentirala na staru strukturu grada. Velike dijelove nekadašnje starogradske jezgre danas čine zgrade i prometnice iz tog razdoblja.

Nakon završetka rata u Frankfurtu, američka vojna vlast upostavlja svoj glavni ured, a brzo postaje i sjedište uprave triju saveznih sila u zapadnoj Njemačkoj. Na izboru za glavni grad zapadne Njemačke Frankfurt gubi protiv favorita Konrada Adenauera, Bonna. Čak je već bila izgrađena saborska zgrada koju danas koristi Radio Televizija Hessena.

U drugoj polovini 20. stoljeća grad se ponovno razvija u ekonomsku metropolu Njemačke.

Stanovništvo

Prem službenim statističkim podacima iz 2011. godine, Frankfurt ima 695.624 stanovnika. Nijemci čine 75,4 posto, dok su ostatak uglavnom Turci, Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Poljaci, Talijani, Marokanci i drugi. Većinom su na privremenom radu ili sa stalnim boravkom u Njemačkoj. Gallusviertel, Höchst, Griesheim,Neu Isenburg i Bonames dijelovi su grada gdje su strani državljani u većinskom broju.

2017. god. Nijemci su postali u Frankfurtu manjina. 51.2 % stanovnika grada su stranci odnosno imaju korijenje u inozemstvu.[1][2]

Gospodarstvo

Vidi još:Frankfurtska burza vrijednosnih papira, Opel

Frankfut je jedan od vodećih financijskih centara Europe. Sudeći prema godišnjem izvješću iz 2007. (izvor: Cushman & Wakefield) zajedno sa Londonom i Parizom nalazi se u skupu od tri grada koji udomljavaju najviše međunarodnih kompanija u Europi. Prema listi koju je objavilo sveučilište University of Liverpool, Frankfurt je grad koji ostvaruje navjeći BDP per capita u Europi.

Istraživanje kvalitete života koju je 2007. godine proveo Mercer Human Resource Consulting ovaj grad stavilo je na sedmo mjesto u svijetu, a jedini njemački grad koji je bio bolji je Düsseldorf, na šestom mjestu.

Frankfurt je u Njemačkoj poznat kao grad banaka. Tako ga ponekad zovu „Mainhattan“ (povezujući riječi njujorškog Manhattana i rijeke Majne) ili „Bankfurt“. Tijekom 2006. godine ondje je deset najvećih njemačkih banaka imalo svoje sjedište. Najveće tri banke su Deutsche Bank, Commerzbank i DZ Bank. U gradu svoje predstavništvo ima više od 300 banaka, što domaćih, što međunarodnih. Osim toga, ovdje svoje sjedište ima i Europska središnja banka, koja je utemljena 1998.

Frankfurtska burza vrijednosnih papira druga je po značaju u Europi, nakon Londonske. Prva je po značaju u Njemačkoj, te se po količini kapitala nalazi daleko ispred drugih domaćih burzi.

Grad ima dugu tradiciju održavanja raznih sajmova, poglavito onih gospodarskih, koja seže još u 12. stoljeće. Tako se ondje održava Internationale Automobil-Ausstellung (međunarodni automobilski sajam), Frankfurter Buchmesse (međunarodni sajam knjiga), Ambiente (međunarodni sajam potrošačkih dobara), Achema (međunarodni sajam vezan za inženjersko poslovanje). Zadivljuje podatak da su sva četiri navedena sajam u svojoj kategoriji najveći na svijetu. Osim navedenih, održava se još niz manjih sajmova kao što su: Paperworld, Christmasworld, Beautyworld, Tendence Lifestyle ili Light and Building.

Iako je Frankfurt prvenstveno poznat po bankama, on je također i središte gdje su smještene reklamne tvrtke. Tako ondje ima oko 570 tvrtki koje se bave reklamnim djelatnostima te 270 tvrtki koje se bave djelatnošću odnosa s javnosti. Prema izvještaju časopisa FOCUS, u gradu je bilo smješteno 7 od 48 najvećih reklamnih agencija u Njemačkoj.

Osim gore navedenih djelatnosti, u gradu u okolici nalazi se još niz poslovnih aktivnosti, čineći ovaj grad jednim od glavnih europskih poslovnih centara, a nedaleko od Frankfurta nalazi se grad Rüsselsheim u kojemu je sjedište i glavni pogon tvornice automobila Adam Opel Gmbh.

Promet

Frankfurt Main Hauptbahnhof 6229
Glavni željeznički kolodvor.
Vidi još:Frankfurtski metro, Frankfurtska zračna luka

Frankfurt je čvorište najvažnijih prometnica autocesta i željezničkih pruga. Frankfurtski kolodvor je po površini među najvećima u Europi i sa 350.000 putnicima jedan od najprometnijih u SR Njemačkoj. Također je važno spomenuti i zračnu luku, najveću u njemačkoj, treću u Europi i osmu u svijetu.

Turizam

U Frankfurtu se nalazi poznati Goetheov muzej, a svake godine u gradu se održava i najveći sajam knjiga na svijetu. Također, frankfurtski poslovni neboderi također su dio turističke ponude, budući da su specifični za kontinent iz razloga što u Europi uglavnom prevladavaju stari gradovi.

Panorama Frankfurt vom Maintower
Gradska panorama danju.
Cityscape Frankfurt 2010-2
Panorama grada, gledano sa Goetheova tornja.

Zanimljivosti

U starijim (preporodnim) hrvatskim tekstovima se može naći i ovaj naziv za Frankfurt: Frankobrod. "Brod" u nazivu označava mjesto gdje je rijeka lakša za prijeći. Najpoznatiji slični slučaj u Hrvatskoj: Brod na Savi odnosno Slavonski Brod te u Bosni i Hercegovini Bosanski Brod.

Vanjske poveznice

Izvori


Flag of Germany.svg Nedovršeni članak Frankfurt na Majni koji govori o gradu u Njemačkoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

  1. "Germans are now a Minority in Frankfurt"
  2. "Premiere in Frankfurt: Mehr als die Hälfte mit ausländischen Wurzeln", FAZ.NET, objavljeno 26. lipnja 2017.. 0174-4909 pristupljeno 9. svibnja 2018. (njemački)
Antonio Pavić

Antonio Pavić (Frankfurt na Majni, 18. studenog 1994.) je hrvatski nogometaš koji trenutačno igra za Istru 1961 kao branič. Za pulsku momčad je Pavić debitirao u veljači 2017. u pobjedi nad Lokomotivom na domaćem terenu.

Commerzbank-Arena

Commerzbank-Arena je stadion u njemačkom gradu Frankfurtu na Majni. Izgrađen je za potrebe Svjetskoga nogometnoga prvenstva koje se 2006. održalo u Njemačkoj. Ipak, stadion je izgrađen 1925. godine, da bi se 2005. otvorio obnovljeni stadion. Otvoren je utakmicom FIFA-inog Konfederacijskoga kupa, kada je Njemačka odigrala utakmicu protiv Australije. Na ovome stadionu svoje domaće utakmice igra Eintracht Frankfurt, nogometni klub iz Frankfurta.

Kapacitet stadiona iznosi 52 300 sjedećih mjesta.

Eintracht Frankfurt

Eintracht Frankfurt je njemački nogometni klub iz grada Frankfurta.

Jedan su od najstarijih klubova u Njemačkoj.

Europska središnja banka

Europska središnja banka (skraćeno ESB) osnovana je prema Ugovoru o Europskoj uniji, središnja je institucija monetarnog sustava Europske unije. Europska središnja banka nužna je institucija europske monetarne unije sa zadatkom da održava stabilnost europske valute - eura i nadzire količinu novca u optjecaju.

Ima slične ovlasti koje ima njemačka Bundesbanka, što znači iznimno visoku neovisnost u pitanjima europskog novca. Kao središnja banka cijelog sustava EU ima punu pravnu osobnost i pravo donošenja obvezujućih odluka, te neovisnost od institucija Unije i njenih članica.

Mario Draghi je predsjednik ESB od 2011. godine. Tijela ESB jesu:

Izvršni odbor kojeg čine predsjednik i potpredsjednik ESB-a te četiri člana, izabranih od strane predsjednika država i vlada država članica Eurozone (europodručja). Njihov mandat traje osam godina. Izvršni odbor odgovoran je za provođenje monetarne politike koje utvrđuje Upravno vijeće i za davanje uputa nacionalnim središnjim bankama.Upravno vijeće koje je glavno tijelo ESB-a nadležno za odlučivanje. Sastoji se od šest članova Izvršnog odbora i nacionalnih središnjih banaka 19 država europodručja. Predsjedava mu predsjednik ESB-a. Zadaća je Vijeća utvrđivanje monetarne politike europodručja.Opće vijeće koje se sastoji od predsjednika i potpredsjednika ESB-a te guvernera nacionalnih središnjih banaka svih država članica Europske unije. Opće vijeće ima savjetodavnu i informacijsku ulogu, te ocjenjuje sposobnost za pristupanje europodručju.Upravno vijeće jedino je ovlašteno za emisiju novčanica u okviru Unije.

Sjedište Banke jest u Frankfurtu na Majni.

Franjo Krežma

Franjo Krežma, u njemačkogovornim zemljama Franz Krezma, (Osijek, 2. rujna 1862. - Frankfurt na Majni, 15. lipnja 1881.), hrvatski violinist i skladatelj.

Frankfurt Universe

Frankfurt Universe je klub američkog nogometa iz Frankfurta osnovan 2007. Boja dresova je ljubičasta i narančasta. Član je najvišeg razreda lige u američkom nogometu u Njemačkoj - German Football League. Frankfurt Universe je nasljednik Frankfurt Galaxy.

Gerd Binnig

Gerd Binnig (Frankfurt na Majni, 20. srpnja 1947.), njemački fizičar. Radio u IBM-ovu istraživačkom laboratoriju u Zürichu. Godine 1986. dobio Nobelovu nagradu za fiziku, zajedno s Heinrichom Rohrerom, za konstrukciju pretražnog mikroskopa s tuneliranjem, s pomoću kojega se mogu vidjeti pojedinačni atomi na površini vodljivih i poluvodičkih materijala (drugu polovicu Nobelove nagrade dobio je Ernst Ruska).

Internationale Automobil-Ausstellung

Internationale Automobil-Ausstellung (IAA) je izložba automobila koja se svake neparne godine u rujnu održava u Frankfurtu na Majni (automobili), a parne godine u Hannoveru (gospodarska vozila). IAA je najveća svjetska izložba automobila, a njezino se održavanje izmijenjuje s pariškim Mondial de l'Automobile.

Johann Wolfgang von Goethe

Johann Wolfgang von Goethe [▶] (Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. - Weimar 22. ožujka 1832.), najveći i najsvestraniji njemački književnik i mislilac.

Studirao je pravo u Leipzigu i Strasbourgu. Na poziv vojvode Karla Augusta odlazi u Weimar, gdje postaje tajni savjetnik, a 1780. slobodni zidar weimarske lože Anna Amalia, dobiva plemstvo i postaje Kammerpräsident. Bio je i upravitelj weimarskog kazališta.

Putuje po Njemačkoj i Švicarskoj, bavi se znanstvenim studijama, te se druži s Herderom i Schillerom. Piše, istražuje i postaje sve poznatijim piscem.

Njegovo djelo obuhvaća gotovo sve književne rodove i nekoliko znanstvenih područja. Mnogobrojni su uzori i utjecaji: svjetski klasici, književnost rokokoa, pučka poezija različitih naroda, široko područje povijesti, teologije, filozofije, teorije umjetnosti i prirodnih znanosti.

Najveću popularnost u suvremenika stekao je romanom "Patnje mladog Werthera", jer je u tom djelu srušio sve primjere klasicizma koji su vladali među njegovim suvremenicima te nas na neki način uveo u modernu književnost. Snažno je utjecao na sve europske književnosti.

Nametnuo se suvremenicima kao obnovitelj lirike, drame, epa, romana, te učenjak izuzetno oštrog i dubokog uvida u strukturu i fenomene prirode. Još za života postao je spomenik njemačkog klasičnog humanizma.

Matija Vlačić Ilirik

Matija Vlačić Ilirik (lat. Matthias Flacius Illyricus) (Labin, 3. ožujka 1520. - Frankfurt na Majni, 11. ožujka, 1575.), bio je hrvatski protestantski teolog, crkveni povjesničar, filozof i filolog.

Max Scheler

Max Scheler (München, 22. kolovoza 1874. - Frankfurt na Majni, 19. svibnja 1928.), njemački filozof

Bio je profesor u Kölnu i Frankfurtu. Proučavajući prvenstveno etičku i antropološku problematiku postao je najznačajniji predstavnik Husserlove fenomenološke škole. Utjecao je na razvoj suvremene etike i aksiologije, a njegov utjecaj posebno je vidljiv u djelu N. Hartmanna. U svojim glavnim djelima "Formalizam u etici i materijalna vrijednosna etika" pobija Kantov formalizam.

Na filozofsko-teološkim spoznajama doktorirao je na Gregoriani fra Josip Blažević.

Njemački nogometni savez

Njemački nogometni savez ili DFB (njem.: Deutscher Fussball-Bund) je glavno nogometno tijelo u Njemačkoj. Organizira sve njemačke lige, uključujući Bundesligu. Ovaj savez je bio jedan od osnivača FIFA-e i UEFA-e. Sjedište mu je u Frankfurtu, a podijeljen je u pet regionalnih federacija, na koje se nastavlja 21 regionalna organizacija.

DFB je osnovan 1900. godine u Leipzigu s 86 klubova kao predstavljačima. Danas, 26 000 klubova je pod okriljem DFB-a. U tim klubovima ima čak 170 000 momčadi u kojima igra više od 2 milijuna aktivnih igrača i broji više od 4 milijuna neigrača (fizioterapeuta, trenera...). Brojevi kod žena su mnogo manji. Ima 870 000 članova i 8600 momčadi.

Adresa saveza:Otto-Fleck-Schneise 660528 Frankfurt na Majni

Otto Hahn

Otto Hahn (Frankfurt na Majni, 8. ožujka 1879. – Göttingen, 28. srpnja 1968.), njemački kemičar i fizičar. Bio je profesor u Berlinu i ravnatelj berlinskog kemijskog instituta Kaiser Wilhelm. Istraživao je radioaktivnost: 1917. s Lisom Meitner otkrio je izotop radioaktivnog elementa protaktinija 231Pa, a s Fritzom Strassmannom otkrio je 1938. da se bombardiranjem neutronima uranijeva atomska jezgra cijepa na dvije lakše atomske jezgre. L. Meitner dala je tumačenje te nuklearne reakcije i nazvala ju nuklearna fisija. Na toj se reakciji osniva rad nuklearnih reaktora i djelovanje nuklearne bombe. Za otkriće nuklearne fisije teških jezgara 1944. je dobio Nobelovu nagradu za kemiju. Nakon Drugog svjetskog rata aktivno je sudjelovao u prosvjedima protiv daljnjega razvijanja i testiranja nuklearnog oružja.

Otto Loewi

Otto Loewi (Frankfurt na Majni, 3. lipnja 1873. - New York, 25. prosinca 1961.), austrijsko-njemačko-američki farmakolog.

Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1936. godine zajedno sa Sirom Henryjem Hallettom Daleom.

Popis rimsko-njemačkih kraljeva i careva

843. godine Verdunskim sporazumom su unuci Karla Velikog podijelili Franačku državu. Ludvig Njemački dobio je istočni dio države koji se prozvao Istočna Franačka. Od te države nastala je buduća Njemačka, a njezini vladari su ubrzo postali i carevima Svetog Rimskog Carstva. Budući da su njemačke zemlje činile najveći dio Carstva ono se krajem srednjeg vijeka počelo nazivati Sveto Rimsko Carstvo Njemačkoga naroda (Heiliges Römisches Reich Deutscher Nation). U popisu neće biti navedeni mnogobrojni protukraljevi koji nisu imali stvarnu vlast. Gotovo svi vladari u srednjem vijeku bili su prvo izabrani i okrunjeni za kralja, a tek poslije za cara Svetog Rimskog Carstva. Zato je to posebno naznačeno. Isto tako treba naglasiti da je bilo careva koji nisu vladali područjem Njemačke (poput Berengara, Lamberta od Spoleta i ostalih). Oni su izostavljeni, budući da je ovo popis vladara (careva i kraljeva) koji su vladali područjem Njemačke.

Sveučilište Johanna Wolfganga Goethea u Frankfurtu

Sveučilište Johanna Wolfganga Goethea u Frankfurtu (njem. Johann Wolfgang Goethe-Universität, Frankfurtsko sveučilište) osnovano je 1914. godine. Danas na njemu studira oko 35.000 studenata i radi 500 profesora.

Sveučilište u Frankfurtu na Majni raspolaže s godišnjem proračunom od oko 270 milijuna eura.

Na sveučilištu se predaju sljedeći stručni smjerovi:

pravo,

ekonomija i gospodarstvo,

sociologija,

pedagogija,

psihologija i šport,

teologija - evangelistička,

teologija - katolička,

filozofija i povijest,

jezici i Kultura

nova filologija,

geologija i zemljopis,

informatika i matematika,

fizika,

biokemija, kemija i farmacija,

biologija,

medicina.

Toranj Messeturm

Toranj Messeturm poznatiji kao Toranj Messe (njemački: Messeturm) je neboder koji se nalazi u Frankfurtu. Sagrađen je 1990. godine, visok je 257 metara i ima 64 katova koji su pretežno namijenjeni kao uredski prostor. Izgrađen je s ciljem da bude centar i žarište četvrti.

U vrijeme kada je bio sagrađen, pa sve do izgradnje Tornja Commerzbank u Frankfurtu 1997. godine, bio je najviši neboder u Europi.

Vidi još: Popis najviših nebodera svijeta

Tré Cool

Tre Cool (Frank Edwin Wright III, Frankfurt na Majni, 9. prosinca 1972.), američki glazbenik, najpoznatiji kao bubnjar američkog rock sastava Green Day.

Zračna luka Frankfurt na Majni

Zračna luka Rajna-Majna (njemački Rhein-Main-Flughafen) (IATA: FRA, ICAO: EDDF) službeno je ime za frankfurtsku zračnu luku).

Zračnom lukom Frankfurt upravlja prijevoznička tvrtka Fraport, najprometnija je zračna luka po putničkom prometu u Njemačkoj i treća najprometnija u Europi (nakon londonske Zračne luke Heathrow i Paris-Charles de Gaullea) te 2012. godine 11. najprometnija u svijetu. Te godine putnički promet u Zračnoj luci Frankfurt bio je 57,5 milijuna. Od zime 2012./2013., preko ZL Frankfurt se odvija najviše međunarodni promet s 264 odredišta u 113 zemalje. S oko 2,07 milijuna metričkih tona teretnog prometa u 2012. godini jedna je od najprometnija zračna luka u Europi po teretnom prometu. Na južnom dijelu aerodroma od 1947. do 2005. nalazila se zrakoplovna baza Ratnog zrakoplovstva SAD-a u sustavu NATO-a. Zatvaranjem baze vlasništvo nad tim dijelom pripalo je Fraportu. Zračna luka obuhvaća površinu od 5.200 hektara zemljišta.

ZL Frankfurt je glavno prometno središte njemačkog nacionalnog prijevoznika Lufthanse i Condora. Radi ograničenog kapaciteta, Lufthansa je uspostavila još jedno prometno središte na Zračnoj luci München, preko koje je dostupno više letova srednjih i dugih ruta.

Od svog otvaranja 1936. godine zračna luka je proširivana u više navrata. Danas se na njoj nalaze dva velika terminala (Terminala 1 i Terminal 2) s kapacitetom od oko 65 milijuna putnika godišnje te četiri piste. U posljednjih nekoliko godina ZL je dodatno preuređena, kako bi mogla opsluživati Airbus A380, što uključuje i veliki kompleks za njegovo održavanje. Četvrta pista otvorena je 20. listopada 2011. godine s čim je omogućeno dostizanje predviđenih oko 700.000 slijetanja/polijetanja zrakoplova do 2020. godine. Za predviđeni protok od oko 90 milijuna putnika u 2020. dograđen je i 10. listopada 2012. godine otvoren novi dio Terminala 1 za dodatnih šest milijuna putnika. Treći terminal za oko 25 milijuna putnika planira se graditi u bliskoj budućnosti.

Politička podjela njemačke pokrajine Hessen
Zastava pokrajine HessenGrb pokrajine Hessen

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.