Francuska Polinezija

Francuska Polinezija je prekomorska zemlja Francuske (francuski: pays d'outre-mer, ili POM) koja se nalazi u Tihom oceanu otprilike 6 000 km istočno od Australije. Glavni i najpoznatiji otok je Tahiti koji se nalazi u skupini Društvenih otoka (Îles de la Société). Na Tahitiju se nalazi i glavni grad Papeete.

Francuska Polinezija
Polynésie française
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
"Tahiti Nui Mare'are'a"
"Liberté, égalité, fraternité"
Himna
Marseljeza
Glavni grad Papeete
Službeni jezik francuski
Državni vrh
 - Predsjednik Édouard Fritch
Površina
 - ukupno 4 167 km2
 - % vode 12 %
Stanovništvo
 - ukupno (2002.) 245 405
 - gustoća 64/km2
Valuta CFP franak
Pozivni broj +689
Vremenska zona UTC -10
Internetski nastavak .pf

Povijest

Francuska je aneksirala polinezijeske otoke u 19. stoljeću.

Administracija

Između 1946. i 2003.godine, Francuska Polinezija je imala status prekomorskog teritorija Francuske (francuski: territoire d'outre-mer, ili TOM). 2003. i početkom 2004. nakratko je imala status prekomorskog kolektiva (francuski: collectivité d'outre-mer, ili COM). Status prekomorske zemlje daje veliku autonomiju Polineziji za unutarnja pitanja, dok je za obranu, obrazovanje i vanjska pitanja zadužena Francuska.

Politika

U rujnu 1995. godine, diljem Francuske su se održavali prosvjedi radi nukulearnih pokusa na atolu Mururoa. Testiranja su ukinuta u siječnju 1996. godine.

Upravna podjela

Francuska Polinezija se sastoji od 5 administrativnih cjelina:

Zemljopis

Fp-map

Francuska Polinezija se sastoji od više grupa otoka, od kojih je najvažniji Tahiti. Otoci se nalaze na području na kojem su česte sezmičke aktivnosti.

Francuska Polinezija se rasprostranjuje na ukupno 2,5 milijuna km² Tihog oceana, što otprilike odgovara površini Europe. Sastoji se od 118 otoka koji su vulkanskog i koraljnog porijekla. Otoci su raspoređeni u pet arhipelaga:

Gospodarstvo

Francuska Polinezija ima srednje razvijeno gospodarstvo, ovisno o uvozu dobara, turizmu i financijskoj pomoći Francuske. Turistička infrastruktura je posvuda prisutna.

Također je vrlo razvijena kultura uzgajanja bisera za nakit.

Stanovništvo

83% stanovnika Francuske Polinezije su Polinežani, 12% bijelci, i 5% istočni azijati (većinom Kinezi). U 2002. godini, 69% stanovništva je živjelo na otoku Tahiti.

Tahitiennes en robe mission
Tahićanske djevojke 1860.-1879.

43,1 % stanovnika ima manje od 20 godina. Kršćanstvo je glavna religija u Francuskoj Polineziji. Najviše je protestanata i katolika.

Gradska naselja

Glavna gradska središta su: Faaa, Papeete, Punaauia, Pirae, Mahina, Paea, Papara i Arue.

Kultura

Polinezija ima najmanju stopu kriminala u cijeloj Francuskoj. Lokalne televizijske postaje su: RFO Tempo Polynésie, RFO Télé Polynésie na francuskom i TNTV(Tahiti Nui TV)- na francuskom i tahićanskom.

Vanjske poveznice

Flag of France.svg Portal Francuske – Pristup člancima s tematikom o Francuskoj.
Bora Bora

Bora Bora je otok koji spada u zavjetrinsku varijantu Društvenih otoka u Francuskoj Polineziji. Nalazi se 260 kilometara od glavnog grada Papeetea. Okružen je lagunom i koraljnim grebenom. U sredini otoka nalaze se ostaci nekadašnjeg vulkana u obliku dva vrha - Pahie i Otemanua - koji dosežu visinu do 727 metara.

2000. godine broj stanovnika iznosio je 4.000. Glavno je naselje Vaitape na zapadnom dijelu otoka.

Ime Bora Bora dolazi iz tahićanskog jezika i označava "prvo rođenje". Izvorno se izgovara "Pora Pora".

Prehrana je ograničena na morska i kokosova jela.

CFP franak

Pacifički franak je službena valuta u prekomorskim teritorijima Francuske u Tihom oceanu; ti teritoriji su: Nova Kaledonija, Francuska Polinezija i Wallis i Futuna.

Kratica CFP je prije značila Colonies françaises du Pacifique (Francuske kolonije u Tihom oceanu), a danas znači Change Franc Pacifique.

Stvoren je u prosincu 1945. godine, u isto vrijeme kada je stvoren i CFA franak.

Iso kod valute je ISO 4217, a kratica: XPF.

Valutu izdaje Prekomorski institut za emisiju (Institut d'émission d'outre-mer ili IEOM), a dijeli se na 100 centima.

Društveni otoci

Društveni otoci (francuski: Îles de la Société, ili službeno Archipel de la Société) su otočna skupina u južnom Pacifiku, i dio Francuske Polinezije. U ovom otočju postoji 14 otoka, od kojih je 8 naseljeno. Svi otoci su vulkanskog porijekla.

Otoci su dalje grupirani u „Privjetrinske otoke“ (îles du Vent) i „Zavjetrinske otoke“ (îles sous le Vent). Najznačajniji otoci u prvoj grupi su Tahiti i Moorea, a u drugoj Bora-Bora i Raiatea.

Ime im je dao kapetan James Cook 1769. godine, i nazvao ih po engleskom Kraljevskom društvu (Royal Society).

Po popisu iz 2002. godine, na otocima živi 214.445 stanovnika. Većina su Polinežani.

Francuska Polinezija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2015.

Francuska Polinezija se na Svjetskom prvenstvu u atletici 2015. u Pekingu natjecala od 22. do 30. kolovoza s jednim predstavnikom u utrci na 100 metara.

Hakka

Hakka, narod iz grupe kineskih naroda, sinotibetske porodice, naseljen u Kini u preko 200 gradova poglavito na istoku i sjeveroistoku Guangdonga, nadalje u Fujianu, Jiangxiu, Guangxiu, Hunanu i Sichuanu, i van Kine u Bruneju, Francuska Gijana, Francuska Polinezija, Indonezija (Java i Bali), Malzija (poluotok), Mauricijus, Novi Zeland, Panama, Singapur, JAR, Surinam, Tajvan, Tajland, UK, SAD. Hakke broje preko 30,000,000 duša a mnogi poznati 'Kinezi' bili su upravo Hakke: Deng Xiaoping, Lee Kwan Yew i famozni Hong Xiuquan, čuven po svom snu 'da je brat Isusa Krista' .

Za Hakke postoje spekulacije da su prvi kineski narod koji je pristigao u Kinu, ali i da su tek potomci plemena Xiongnu. Prodorom divljih mongloskih hordi u Kinu, mnogi Hakke bježe u 13. stoljeću na jug.

Kod Hakka postoji običaj da kad se u njihovu sredinu uda neka ne-Hakka žena od nje se zahtijeva da nauči hakka-jezik. U prošlosti je vladao i običaj da su majke često ubijale žensku novorođenčad ili ih prodavali u roblje. Hakke za razliku od pravih Han Kineza nisu poznavali ni običaje footbindinga.

Huahine

Huahine je otok u Društvenim otocima Francuske Polinezije. Gledano kao cjelina, Huahine je, poslije Tahitija, drugi najveći u Društvenim otocima, a najveći u Zavjetrinskim otocima. Ima 6.000 stanovnika. Huahine se, u stvari, sastoji od dva otoka, Huahine Nui (Veliki Huahine) i Huahine Iti (Mali Huahine). Ova dva otoka su prije bili spojeni samo pješčanim nasipom pri niskoj plimi, a danas ih povezuje i mali most. Oba otoka imaju po četiri sela.

Glavne djelatnosti otočana su turizam i poljoprivreda. Karakteristični bungalovi su glavna vrsta smještaja na otoku, a domaći poljodjelci uzgajaju vaniliju, banane i lubenice.

Markižansko otočje

Markižansko otočje (fr. Îles Marquises) je skupina od 15 otoka i otočića u Tihome oceanu, u Francuskoj Polineziji. Glavni su otoci Nuku Hiva, Ua Pu, Ua Huka, Hiva Oa i Fatu Hiva.

Markižansko otočje jedno je od pet administrativnih podjela Francuske Polinezije. Glavni grad je naselje Taiohae na otoku Nuku Hiva.

Nedovršeni članak Markižansko otočje koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Mururoa

Mururoa je atol koji se prostire na 300 kvadratnih kilometara u otočju Tuamotu u Francuskoj Polineziji. Nalazi se u južnim dijelu Tihoga oceana. Između 1966. i 1996. Francuska vojska na atolu je izvela 41 atmosferskih i 147 podzemnih pokušaja atomskih bombi.

Oceanija

Oceanija je naziv za nekoliko grupa otoka koja se nalaze u Tihom oceanu. Grupe otoka se grubo mogu podijeliti na nekoliko cjelina:

Polinezija "mnogo otoka" (uključujući Novi Zeland)

Melanezija "crno otočje" (uključujući Novu Gvineju)

Mikronezija. "sitno otočje"U Oceaniju u širem smislu spada i kontinent Australija, te se često navodi pod nazivom Australija i Oceanija. Malajsko otočje se vrlo rijetko svrstava u Oceaniju.

Oceanijska prvenstva u rukometu

Oceanijska rukometna prvenstva (doslovno: Kup oceanijskih nacija u rukometu, eng. Oceania Handball Nations Championship, Pacific Cup) održavaju se pod krovom Oceanijske rukometne federacije, za muškarce od 2004., za žene od 2007.

Papeete

Papeete je administrativno središte i jedna od općina (Commune) francuskog prekomorskog departmana Francuske Polinezije, na jugozapadu Tihoga oceana, od 26 181 stanovnika u užem središtu, te 124 864 u širem okruženju grada. Papeete na tahićanskom jeziku znači vrč svježe vode, i doista tako izgleda sa svojim visokim palmama, bujnom vegetacijom punom cvijeća, što je ishod njegove blage tropske klime. Današnji grad je jedno od najvećih urbanih središta južnog Pacifika. Papeete leži na sjeverozapadnoj obali najvećeg otoka otočja Društveni otoci (Tahiti) u odličnoj prirodnoj luci. Pored Tahićana u gradu živi i velik broj ljudi europskog i kineskog podrijetla.

Polinezija

Ovaj se članak odnosi na širu regiju u Tihom oceanu. Za teritorij koji se neslužbeno naziva Polinezija vidite Francuska Polinezija.

Polinezija (grč. πολύς, mnogo; νῆσος, otok), naziv za otočne skupine u Tihom oceanu istočno od Melanezije i Mikronezije. Polineziju čini preko 1,000 otoka raštrkanih preko središnjeg i južnog dijela Tihog oceana, a najvažnije su otočne skupine Ellice, Phoenix, Samoa, Tonga, Tokelau, Cook, Société, Marquises, Tuamotu, Tubuai, Rapa Nui, Sala-y-Gomez i Ekvatorski otoci. Otoci su koraljnog i vulkanskog podrijetla. Na području Polinezije većinu stanovništva čine Polinezijci. Veće ekonomsko značenje imaju Havajski otoci i otočje Samoa. Brojni se polinezijski otoci nalaze pod upravom SAD, Velike Britanije, Novog Zelanda i Francuske.

Polinezijski narodi

Polinezijski narodi (Polinezijci), zbirno ime za mnogobrojne malene narode i plemena nastanjenih, uz neke iznimke, na Polinezijskim otocima, Oceanija. Polinezijci svojom svjetlom puti razlikuju od svih ostalih stanovnika Oceanije, Melanezijaca i Mikronezijaca. Prema jeziku smatra se da je njihova postojbina prije kojih 2.500 godina bilo područje Tonge i Samoe, odakle su se u svojim kanuima raselili po ostalim otocima Oceanije, a ovim jezicima govori manje od milijun ljudi .

Popis zavisnih teritorija

Zavisni teritoriji su teritoriji bez pune političke samostalnosti.

Taputapuātea

Taputapuātea (tahićanski za „Žrtvovanje izdaleka”) je francuska općina koja zauzima cijelu desnu polovicu otoka Raiatea na Društvenom otočju koji pripada prekomorskoj zajednici Francuske Polinezije u Oceaniji.

Tuamotu

Tuamotu je skupina otoka u južnom dijelu Tihog oceana (Francuska Polinezija). Otočje se sastoji od dva usporedna niza niskih atola i koraljnih otoka.

Najveći atoli su: Rangiora, Fakarava, Hao i Anaa. Osim otoka Makatea (visina 112 m.) ostali nisu viši od 9 metara.

Otoke je 1606. otkrio portugalski pomorac Pedro Queiros, a Francuskoj su priključeni 1881. godine.

Otočje je značajno i po tome što je na njega pristao Thor Heyerdahl na splavi Kon Tiki tijekom znamenitog znanstvenog eksperimenta 1947. godine.

Zastava Francuske Polinezije

Zastava Francuske Polinezije je usvojena 1984. Rubna crvena i središnje bijelo vodoravno polje preuzeti su s povijesne Tahićanske zastave. U sredini zastave nalazi se grb Francuske Polinezije, koji se sastoji od katamarana, iza kojeg se nalazi disk sa stiliziranim Suncem i morem. Sličan dizajn nalazi se i na zastavama drugih država s tih područja kao npr. na zastavi Kiribatija. U nekim inačicama zastave, pet figura predstavljaju ljude s otočnih skupina Francuske Polinezije.

Zračna luka Anaa

Zračna luka Anaa (IATA: AAA, ICAO: NTGA), zračna luka na atolu Anaa u otočju Tuamotu, Francuska Polinezija. Smještena je 2 km jugoistočno od naselja Tukuhora.

Otočja Francuske Polinezije
Zastava Francuske Polinezije
Politička podjela Francuske
Države i teritoriji u Oceaniji

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.