Francuska Gijana

Francuska Gijana[1] ili Francuska Gvajana, prekomorski je departman i prekomorska regija Francuske Republike. S površinom od 86 504 km², najveći je francuski departman. To je jedini francuski, a ujedno i jedini teritorij Europske unije u Južnoj Americi. Ekvatorska šuma pokriva najveći dio teritorija Francuske Gijane. Službeno ime Francuske Gijane (u francuskim i europskim krugovima) je Gijana ili Gvajana (fr. Guyane). Pridjev "francuska" se dodaje još iz kolonijalnih vremena, kad su postojale tri Gvajane: Britanska Gvajana (današnja Kooperativna Republika Gvajana), Nizozemska Gvajana (današnji Surinam) i Francuska Gvajana.

Francuska Gijana
Guyane française
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
"Liberté, égalité, fraternité"
Himna
marseljeza
Glavni grad Cayenne
Službeni jezik francuski
Državni vrh
 - Predsjednik Antoine Karam
Površina
 - ukupno 86 504 km2
 - % vode 2 %
Stanovništvo
 - ukupno (2008.) 220 000
 - gustoća 2.7/km2
Valuta euro
Pozivni broj +594
Vremenska zona UTC -3
Internetski nastavak .gf

Povijest

Pozicija Francuske Gijane u Južnoj Americi

Francuzi su se prvi put naselili na ove prostore 1604. Na Francuskoj Gijani nalazila se slavna kažnjenička kolonija Vražji otok (Île du Diable) koja je 1946. zatvorena. Zatvorenici su većinom kasnije deportirani natrag u Francusku, ali jedan dio njih je odlučio i ostati. Slavni zatvorenik na otoku je bio i Leptir "Papillon" po čijem životu je snimljen i istoimeni film iz 1973. sa Steve McQueenom i Dustin Hoffmanom u glavnim ulogama.

Uprava

Gijana je samostalna administrativna regija i prekomorski departman Francuske (DOM-département d'outre-mer), sa sjedištem u Cayenneu. Zajedno s Gvadalupom i Martinikom koji se nalaze u malim Antilima Americi čini Francuske departmane Amerike (départements français d'Amérique-DFA). Gijana je jedna od sedam ultraperifernih regija Europske unije.

Zemljopis

Francuska Gijana se sastoji od tri geografske regije: Obalnog pojasa, gdje živi većina stanovništva, prašume i Tumac-Humac planina koje se nalaze blizu brazilske granice. Najveći vrh Gijane je Bellevue de l'Inini (851 m), druga važnija brda su: Mont Machalou (782 m), Pic Coudreau (711 m) i Mont St Marcel (635 m), Mont Favard (200 m) i Montare du Mahury (156 m). Barrage de Petit-Saut je umjetno jezero na sjeveru departmana koje je iskopano radi hidroenergije. Važniji otoci su Îles du Salut među kojima je Île Royale, Île Saint-Joseph i Île du Diable (Đavolji otok).

Gradovi

Zemljovid Francuske Gijane
  • Cayenne : Cités de Cayenne
  • Kourou : Cités de Kourou
  • Remire-Montjoly : Cités de Remire-Montjoly
  • Sinnamary
  • Saint-Laurent-du-Maroni
  • Matoury : Cités de Matoury
  • Mana
  • Roura
  • Montsinnéry

Gospodarstvo

Gijana je zavisna o Francuskoj u većini gospodarskih pitanja. Glavne prihodi su od ribarenja, rudarenja (zlato i boksit) i drvne industrije. Značajan dio prihoda (oko 25% BDP-a departmana) dolazi od svemirskog centra u Kourouu (Centre Spatial Guyanais) u kojem je zapošljeno oko 1700 ljudi, odakle Europska svemirska agencija lansira svoje misije. Nezaposlenost je veliki problem (oko 20%-30%).

Demografija

Stanovništvo Francuske Gijane koje većinom živi na obali je vrlo različite etničke strukture. Kreolci (crnci i mulati) su najveća etnička grupa od oko 30%-50%. 10% čine europljani, većinom Francuzi. Oko 8% čine Brazilci, Surinamci 4% i Gvajanci 2,5%. Glavne Azijske zajednice su Hmong iz Laosa (oko 1.5%) i Kinezi iz Hongkonga (oko 3,2%) Također postoje velike etničke zajednice podrijetlom s raznih karipskih otoka, većinom sa Haitija. Većina stanovništva je katoličke vjeroispovjedi. Prastanovnici Indijanci još žive izolirano po džunglama, a sastoje se od sljedećih plemena: Arawak (ili Lokono), Emerillon, Galibi, Oyampi (Wayampí), Oyana (Oiana, Wayana), Palikur i posljednji Yao su nestali. Više od 5000 stanovnika Francuske Gijane govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim. Najrasprostranjeniji su jezici iz obitelji carib (manje od 3000), arawak (par stotina) i iz obitelji tupi-guarani jezici wayampi (manje od 1200) i emerillon (400).

Unutarnje poveznice

Izvori

  1. Mijo Lončarić, »Hrvatska imena država«, Jezik, god. 42., br. 1., mjeseca listopada 1994., str. 1. – 12., navod sa str. 7.

Vanjske poveznice

.gf

.gf je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Francusku Gijanu. Domenom upravlja Net Plus.

Arawak jezik

Arawak jezik (arowak, lokono; aravački; ISO 639-3: arw), jezik aravačke porodice kojim govore istoimeni Indijanci Arawak u sjevernim obalnim predjelima Južne Amerike.

Rasprostranjen je po državama Gvajana (1,500; 2000 J. Forte; od 15,500 etničkih); Surinam (700; 1980., od 2,051 etničkih); Francuska Gijana (150 od 300 etničkih); Venezuela (100; 2002 SIL, od 428 etničkih).

U Gvajani se govori duž rijeke Corantyne. Pismo: latinica.

CONCACAF

CONCACAF (eng. the Confederation of North, Central American and Caribbean Association Football) je najviše izvršno tijelo za Sjevernu, Srednju Ameriku i Karibe. Uz to tu su i tri južnoameričke zemlje: Gvajana, Surinam i francuski departman Francuska Gvajana. CONCACAF je osnovan 1961.

Cayenne

Cayenne je glavno mjesto prekomorske francuske regije i departmana, Francuske Gvajane.

Galibi

Galibi, ime kojim se danas označavaju potomci starih Kariba na sjevernom obalnom području Južne Amerike u Venezueli, Gvajani, Francuskoj Gvajani, Brazilu i Surinamu. Sami sebe nazivaju imenom Kali'na, Cariña, Kalihna ili Kalinya. Ime Galibi nosi i narod Galibi-Marworno ili Galibí do Uaça koji sebe ne identificiraju niti priznaju srodstvo sa Kali'na Galibima, i miješani su sa Portugalcima u Brazilu.

Galibi-Marworno ili Galibí do Uaça prema lokalitetu sebe nazivaju mun Uaçá "narod iz Uaçá-e". Naziv Galibi do Oiapoque označavava pleme Kali'na (Kalinã) sa rijeke Oiapoque u Francuskoj Gijani, dok ih u Brazilu nazivaju Galibi.

Svoj karipski jezik nazivaju Kari’na auran.

Galibi Marworno

Galibi Marworno (Galibi do Uaçá, Uaça, Marworno, Uaçauara, Mum Uaça, Aruã, Aruán) je indijansko pleme iz grupe Kariba nastanjeno uz obalu Francuske Gijane i u 3 sela u brazilskoj državi Amapá. Većina Galiba danas se služi francuskim kreolskim i portugalskim. Svako selo ima poglavicu koji se bira direktnim izborom. Galibi iz Amape danas se bavi agrikulturom (višak prodaju), lovom i ribolovom. Ista ova skupina posjeduije i maleni pogon za proizvodnju manjih brodica kojima opskrbljuju cijelu regiju. Seoske škole su dvojezične.

Galibi do Oiapoque

Galibi do Oiapoque (Kalinã u Francuskoj Gijani; Galibi u Brazilu), pleme američkih Indijanaca porodice Cariban, podgrupa Galiba, koji porijeklo vuku od starih Kariba. Nastanjeni su uz rijeku Oiapoque, Maroni i Mana, danas na rezervatu Terra Indígena São José do Oiapoque (São José dos Galibi) u brazilskoj državi Amapá Ima ih ukupno 66 (Funasa - 2006) , od čega 28 u Braziu .

Grb Francuske Gijane

Grb Francuske Gijane sastoji se od štita kojeg pridržavaju dvije kune. Na štitu se nalaze ljiljani i natpis godine "1643", godine kad je Francuska Gijana pripala Francuskoj, kao i posuda sa zlatom i tri cvijeta. Iznad štita je traka s natpisom "Fert Aurum Industria" (Rad stvara obilje).

Hakka

Hakka, narod iz grupe kineskih naroda, sinotibetske porodice, naseljen u Kini u preko 200 gradova poglavito na istoku i sjeveroistoku Guangdonga, nadalje u Fujianu, Jiangxiu, Guangxiu, Hunanu i Sichuanu, i van Kine u Bruneju, Francuska Gijana, Francuska Polinezija, Indonezija (Java i Bali), Malzija (poluotok), Mauricijus, Novi Zeland, Panama, Singapur, JAR, Surinam, Tajvan, Tajland, UK, SAD. Hakke broje preko 30,000,000 duša a mnogi poznati 'Kinezi' bili su upravo Hakke: Deng Xiaoping, Lee Kwan Yew i famozni Hong Xiuquan, čuven po svom snu 'da je brat Isusa Krista' .

Za Hakke postoje spekulacije da su prvi kineski narod koji je pristigao u Kinu, ali i da su tek potomci plemena Xiongnu. Prodorom divljih mongloskih hordi u Kinu, mnogi Hakke bježe u 13. stoljeću na jug.

Kod Hakka postoji običaj da kad se u njihovu sredinu uda neka ne-Hakka žena od nje se zahtijeva da nauči hakka-jezik. U prošlosti je vladao i običaj da su majke često ubijale žensku novorođenčad ili ih prodavali u roblje. Hakke za razliku od pravih Han Kineza nisu poznavali ni običaje footbindinga.

Inini

Inini (fra. Territoire de l'Inini) je bila francuska kolonija u Južnoj Americi, koja je bila odvojena od 1930. iz Francuske Gijane. Da bi se 1946. oba područja ponovo ujedinjena u obliku jer francuskog prekomorskog departmana. Ime je dobilo po rijeci Inini koji je pritok rijeke Maroni.

Nedovršeni članak Inini koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Javanski jezici

Javanski jezici jedna od glavnih skupina malajsko-polinezijskih jezika kojim govori nekoliko naroda na području otoka Jave i Balija, Indonezija. ali i po nekim drugim iseljeničkim zemljama kao što su Surinam, Francuska Gijana, Malezija (Sabah) i Nova Kaledonija.

Obuhvaća (5) jezika, to su: javanski, novokaledonski javanski, karipski javanski ili surinamski javanski, osing i tengger .

Najvažniji je javanski jezik koji ima preko 75.000.000 govornika.

Katolička Crkva u Francuskoj Gijani

Katolička Crkva u Francuskoj Gijani je dio svjetske Katoličke Crkve, pod duhovnim vodstvom pape i rimske kurije. U Francuskoj Gvajani živi oko 75 % katolika od ukupnog stanovništva. Katolici Francuske Gvajane okupljeni su u jedinu biskupiju - Cayenne.

Maroni (rijeka)

Maroni (fra. Maroni, nizozemski: Marowijne, Sranan Tongo: Marwina-Liba) - rijeka na granici Francuske Gvajane i Surinama, koja predstavlja prirodnu granicu, dužine 680 km.

Izvire u Serra Tumucumaque (Francuska Gvajana) u Gvajanskom gorju. Teče kroz guste tropske prašume i ulijeva se u Atlantski ocean. Zbog postojanja brojnih brzaca i slapova, plovna je samo, na potezu od 80 km.

Najveće pritoke: Tapanahoni (lijeva obala), Ouaqui.

Veći gradovi: Ouaqui, Grand Santi, Albina, Saint-Laurent-du-Maroni.

Nogometna reprezentacija Francuske Gijane

Nogometna reprezentacija Francuske Gvajane (fra. Sélection de Guyane de football) je nacionalni nogometni sastav Francuske Gvajane kojeg kontrolira Nogometna liga Francuske Gvajane (fra. Ligue de Football de Guyane) koji se pak nalazi unutar Francuskog nogometnog saveza (fra. Federation Francaise de Football). Prvu utakmicu reprezentacija je odigrala u listopadu 1969. protiv Martiniquea te na njoj nije bilo pogodaka.

Francuska Gvajana je prekomorski departman Francuske te nije članica FIFA-e iako nosi njen kod GYF. Budući da se zemlja ne nalazi u FIFA zajednici, Francuska Gvajana se nemože natjecati u kvalifikacijama za Svjetsko nogometno prvenstvo. S druge strane, Francuska Gvajana se kao i Gvajana i Surinam fizički nalaze u Južnoj Americi ali su njihove reprezentacije članice sjevernoameričkog kontinentalnog saveza CONCACAF. Zbog toga se te reprezentacije mogu natjecati u kvalifikacijama za sudjelovanje na kontinentalnom CONCACAF Zlatnom kupu. Vezano uz Francusku Gvajanu, postoji pravilo da na Zlatnom kupu za njenu reprezentaciju mogu igrati igrači koji posljednjih pet godina nisu nastupali za Francusku. To pravilo vrijedi i za reprezentacije Martiniquea i Gvadalupe.

Jednim od većih uspjeha reprezentacije smatra se osvajanje turnira PARBO Beer Cup protiv Surinama. Uspjeh je tim veći jer su za Surinam mogli nastupati surinamski igrači koji su bili nizozemski reprezentativci. To je moguće jer PARBO Beer Cup nije međunarodno priznati turnir.

Reprezentacija svoje nogometne utakmice igra na stadionu Stade de Baduel.

Oyampi

Oyampi (port. Guaiampi) skupina indijanskih plemena i jezika porodice Tupí-Guaraní, Velika porodica tupian, kojima se služe Indijanci sjeveroistočne Južne Amerike u Francuskoj Gijani i brazilskim državama Pará i Amapá. Skupina dobiva ime po plemenu Oyampi ili Wayampi sa jezicima amapari i oiapoque, a ostali članovi su amanayé sa rijeke Capim u državi Pará; anambé sa rijeke Cairari, pritoke rijeke Moju u državi Pará; emerillon na rijekama Camopi i Oiapoque, u Brazilu ih više nema; guajá sa rijeka Gurupi i Pindare.

Sastoje se od najmanje 7 plemenskih skupina; među kojima urubu danas u 8 do 10 sela na rijeci Gurupi u državi Maranhão.

Oyana

Oyana (Wayana, Waiana, Waiano, Uaiana, Oayana, Oiana, Oiano, Ojana, Ouayana, Aiana), pleme američkih Indijanaca porodice Cariban nastanjeno na tromeđi Brazila, Francuske Gijane i Surinama. Oyane zajedno sa Apalaima žive zajedno već nekih stotinu godina, poglavito uz rijeke Tapanahoni, Paloemeu, Paru, Maroni i njenim pritokama Tampok i Marouini. U Brazilu Oyane žive na rezervatima Área Indígena Rio Paru D'Este i Parque Tumucumaque. Populacija im u drugoj polovici 20. stoljeća iznosi oko 950, od čega 600 u Surinamu. Pleme Rucuyen (Roucouyenne) i Upurui govorila su njihovim jezikom, klasificiranim široj skupini Wayana-Trio.

Tupian

Tupian.- Velika porodica južnoameričkih Indijanskih jezika rasprostranjena osobito uz atlantsku obalu Brazila i amazanskom slivu, pa na jug do Chaca u Paragvaju i sjevernoj Argentini. Velika porodica Tupian, sastoji se od više porodica, a glavna i najveća je Tupi-Guarani. Prema mitu bijahu dva brata Tupi i Guarani. Oni se raziđoše. Tupi je ostao više na sjeveru, a drugi brat Guarani poveo je svoj narod na jug. Njegovi potomci su današnji paragvajski Guarani. Porodice ove Velike porodice su:

Arikém

Awetí

Yuruna

Mawe-Satere

Mondé

Mundurukú

Puruborá

Ramaráma

Tuparí

Tupí-GuaraníPlemena i jezici porodice su (uvijek dobivaju ime po plemenu, ili lokalnoj skupini): Aizuare, Amanage, Amoipira, Amundáwa, Anambe, Anta, Apairande, Apapokuva, Apiaca, Apoto, Ararandeuara, Arauine, Arauiti, Arechane, Aricobe, Arupai, Asurini, Auetö, Avachiripa, Avahuguái, Bonama, Caeté, Caiabi, Caingua, Camacom, Camaiura, Canoeiro, Carima, Catanduva, Catuquinaru, Cauaiua, Chane (Bolivija), Cheiru (Brazil, Praragvaj), Chipaia, Chiriguano (Bolivija, Argentina), Chiripa (Brazil, Paragvaj), Cocama (Peru), Cocamilla (Peru), Cubenepre, Cuperob, Curuaia, Curuzicari, Cussari, Emerillon (Francuska Gijana), Guaiapi, Guaja, Guajajara, Guaracaio, Guarani (Paragvaj, Argentina, Brazil), Guarayu (Bolivija), Guayana (Brazil, Paragvaj), Guayaqui (Paragvaj), Itatin, Itogapuc, Ivapare, Ivytygua, Jacunda, |Juruna, Kepkiriwát, Makuráp, Manitsaua, Maue, Mbya, Miranho, Mundurucu, Muriapigtanga, Nhengahiba, Odiahuibe, Oguiva (Oguauíva), Oiampi (Brazil, French Guiana), Omagua (Brazil, Peru), Pacaja, Paguana, Paiguassu (Paiguaçú), Paiquipiranga, Panh, Paracana, Paranae (Paragvaj), Paranauat, Parintintin, Pauserna (Bolivija), Potiguara, Ramarama, Siriono (Bolivija), Soliman, Tacunhape, Taioba, Taipechichi, Takwatíp, Tamoia, Tamoio, Tanygua (Tañguá), Tapanhuna, Tape, Tapiete (Bolivija, Paragvaj), Tapirape, Tarumã, Tembé, Timimino, Tobajara, Tobatin (Paragvaj), Torá, Tupí, Tupi-Kawahib, Tupina, Tupinambá, Tupinambarana, Tupiniquin, Turiuara, Uaraguassu, Uirafed, Urubu, Zo'é, Zoró. (Brazil ako ne stoji drugačije)

Vražji otok

Vražji otok (izv. Île du Diable) jedan je od niza manjih otoka pred obalom Francuske Gvajane. Veličine je 0,14 kvadratnih kilometara, a najveće dužine oko 40 metara.

Na njemu se nalazila kažnjenička kolonija u koju su tijekom 18., 19. i 20. stoljeća francuske vlasti deportirale zatvorenike i političke protivnike (npr. Alfred Dreyfus).

Najbolji opis događanja u kažnjeničkim kolonijama Francuske Gvajane među kojima je bila i kolonija na Vražjem otoku dali su francuski pisac Rene Belbenoit u romanu Suha Giljotina, te američki filmski redatelj Franklin J. Schaffner u filmu Papillon ([1]).

Zastava Francuske Gijane

Zastava Francuske Gijane, francuskog prekomorskog departmana u Južnoj Americi, je francuska nacionalna zastava. Francuska zastava kao službena zastava Francuske Gvajane prvi puta je istaknuta 20. svibnja 1794. dok je službeno uvedena 5. ožujka 1848.

Od 29. siječnja 2010. Opće vijeće Francuske Gvajane usvojilo je uvođenje nove zastave. Tako je Francuska Gvajana dobila vlastitu zastavu. Ta zastava podijeljena je po dijagonali, gdje je gornji dio zelene a donji dio žute boje. U sredini se nalazi zvijezda petokraka. Zelena boja predstavlja šume, a žuta boja zlato i druge minerale, ukratko boje prikazuju znamenitosti te francuske regije. Crvena zvijezda predstavlja socijalizam, odnosno socijalističku orijentaciju zemlje.

Ta zastava ujedno je i zastava Gvajanske Unije. Dizajnom, zastava je veoma slična zastavi brazilske države Acre.Trenutno je to zastava pokreta za nezavisnost te ima simboličnu vrijednost, tako da se kao službena zastava Francuske Gvajane koristi francuska zastava.

Također, postoji i regionalna zastava Francuske Gvajane. Ta zastava je bijele boje s logotipom u sredini te je iznad logotipa napisana riječ GUYANNE, a ispod njega LA RÉGION, odnosno Gvajanska regija.

Države i teritoriji u Južnoj Americi
Frankofonija
Zastava Frankofonije
Politička podjela Francuske
Francuski departmani
Zastava Francuske

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.