Federacija

Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice). Savezna država (federacija) je kao takva subjekt međunarodnog prava. Ona nastupa u međunarodnim odnosima za cjelokupnost u njoj okupljenih federalnih jedinica.

Obilježja

Ne postoje, niti su u povijesti postojale federacije istovjetnog tipa, već postoje znatne razlike te svaka federalna država ima svoje osobitosti. To se osobito izražava u činjenici što su neke federacije razvile jače elemente decentralizacije, dok je kod drugih jače istaknuta centralizacija i elementi unitarizma. Međutim može se reći da su opće karakteristike federacija sljedeće:

  • vlast federacije nije izvedena iz vlasti federalnh jedinica, nego je orginarna, određena federalnim ustavom
  • jedino je savezna vlast suverena, dok vlast federalnih jedinica to nije, stoga se ne mogu smatrati niti državama. One nisu neovisne, već samo raspolažu određenim stupnjem autonomije
  • savezna vlast se prostire izravno na države članice (za razliku od konfederacije) i njezine građane, i pravna snaga njenih akata nije uvjetovana priznanjem od federalnih jedinica
  • federacija je zapravo decentralizirana država, jer je federalnim jedinicama ostavljena, a sve u okviru saveznog ustava, samouprava u kojoj mogu djelovati njihova vlastita tijela (zakonodavstvo, sudstvo, uprava).

Imaju li federalne jedinice međunarodu osobnost

Pitanje imaju li federalne jedinice međunarodnu osobnost i u kojoj mjeri je ima ovisi, s jedne strane, o ustavnom uređenju te države, a s druge strane, prihvaćaju li druge držve da s tim jedinicma stupe u međunarodne odnose u okviru unutrašnjim ustavnim propisom određene nadležnosti tih jedinica.

Među saveznim državama koje danas postoje ustavni poredak većine od njih ne priznaje sastavnim jedinicama nikakvu nadležnost u međunarodnim odnosima. No, to pravilo ne vrijedi općenito. Primjeri za to su SAD, Švicarska, Njemačka, gdje i po ustavnim propisima i po međunarodnoj praksi sastavne jedinice federacije imaju neku više ili manje ograničenu sposobnost izravnog nastupanja prema drugim subjektima međunarodnog prava. Tako u Švicarskoj kantoni mogu sklapati ugovore koji se tiču gospodarstva, lokalnog prometa i redarstva, ali samo s nižim tjelima druge države, uz uvjet da nisu protivni ustavu. Za ostale ugovore sklapaju se posredstvom saveza (savez sklapa ugovore u ime kantona). U Njemačkoj savezne zemlje mogu sklapati ugovore sa stranim državama uz odobrenje savezne vlade. Iz tih primjera vidljivo je da, i ako postoji mogućnost da federalne jedinice budu subjekti međunarodnog prava, one imaju vrlo ograničenu djelatnu sposobnost, a gotovo uvijek s kontrolom saveznih tijela.

Savezna država je inače međunarodno odgovorna za čini svojih federalnih jedinica i ne može se reći da na odnosni čin nema i ne može imati utjecaja.

U pravnoj znanosti postoji nekoliko shvaćanja o tome jesu li federalne jedinice države ili nisu. Ta shvaćanja teoretičara može se svesti na tri osnovna:

  1. jedni smatraju da je suverenost bitan element za državu te ističu kako federalne jedinice nisu suverene, jer na njima postoji veća, federalna vlast, pa prema tome federalne jedinice nisu države;
  2. drugi smatraju da je svaka federacija sastavljena na osnovi ugovornog/sporazumnog pristanka federalnih jedinica, pa prema tome da su jedinice koje su dale taj pristanak i dalje ostale suverene, a pogotovo ako imaju pravo otcjepljenja od federacije
  3. treći su išli kompromisnim putem, te su istaknuli da je država - i federacija i federalna jednica. To znači da se nekoliko država (federalnih jedinica) nalazi unutar jedne države (federacije). Smatraju da je ugovornim/sporazumnim pristankom stvorena federacija pa su jedan dio suverenosti federalne jedinice prenijele na savez, čime je izvršena podjela suverenosti

Pravo na odcjepljenje

Neki ustavi daju pravo federalnim jedinicam tzv. pravo na otcjepljenje federalnih jedinica iz federacije. Neki teoretičari osporavaju to pravo, tvrdeći u svojoj ekstremnoj varijanti da je federacija isto što i unitarna država, samo sa većim stupnjem decentralizacije i određenom širom samoupravom.

Razlikovanje federacije i konfederacije

Vidi članak: Konfederacija

Savezne države danas

Map of federal states
Karta suvremenih federalnih država

Poveznice

Bavčići

Bavčići su naseljeno mjesto u općini Foča-Ustikolina, Federacija BiH, BiH. Smješteno je na desnoj obali rijeke Drine.

Bešlići

Bešlići su naseljeno mjesto u općini Foči-Ustikolini, Federacija BiH, BiH. Godine 1962. pripojena su im naselje Kozarovići i Zbič (Sl.list NRBiH, br.47/62).

Europska hokejska federacija

Europska hokejska federacija (eng. European Hockey Federation) je krovna organizacija hokeja na travi i dvoranskog hokeja u Europi.

Sjedište joj se nalazi u Dublinu, u Irskoj.

Organizira europska prvenstva i europska klupska natjecanja (Kup europskih prvaka i Kup pobjednika kupova) odnosno Euro Hockey League.

Europska odbojkaška federacija

Europska odbojkaška federacija (franc. Confédération Européenne de Volleyball, CEV) krovna je institucija odbojkaškog športa u Europi sa sjedištem u Luksemburgu.

Federacija Bosne i Hercegovine

Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku. Nastala je usvajanjem Ustava Federacije BiH 30. ožujka 1994., donesenog na temelju Washingtonskog sporazuma između Hrvatske, Republike BiH i Herceg-Bosne iz 1994. Do 1996. djelovala je kao federacija dviju političkih zajednica - bošnjačke i hrvatske, a nakon donošenja Zakona o federalnim jedinicama (županijama), djeluje kao federacija županija. Zbog svojega stanovništva koje čine uglavnom Bošnjaci i Hrvati, nekada se spominjala i kao Bošnjačko-Hrvatska Federacija te Hrvatsko-Bošnjačka Federacija.To više nije slučaj otkada su i Srbi postali konstitutivan narod u njoj.

Federaciju BiH čini deset županija, federalnih jedinica, s vrlo širokim nadležnostima. Na razini Federacije BiH postoje predsjednik i dvojica potpresjednika, kao i Vlada, koji su nositelji izvršne vlasti. Zakonodavnu vlast nosi dvodomni Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, koji se sastoji od Zastupničkog doma i Doma naroda. Najviša sudska instanca je Vrhovni sud. Za provjeru ustavnosti i provedbu Ustava nadležan je Ustavni sud.

Glavni grad Federacije BiH je Sarajevo. Federacija BiH ima oko 2.7 milijuna stanovnika i prostire se na površini od 26 110 km² (oko 51% područja BiH). Glavninu pučanstva čine Bošnjaci i Hrvati.

Kolakovići (Foča-Ustikolina, BiH)

Kolakovići su naseljeno mjesto u općini Foča-Ustikolina, Federacija BiH, BiH.

Godine 1962. pripojena su im naselja Milotina i Ukšići koja su ukinuta (Sl.list NRBiH, br.47/62).

Lokve (Foča-Ustikolina, BiH)

Lokve su naseljeno mjesto u općini Foči-Ustikolini, Federacija BiH, BiH. Zapadno je rijeka Kolina.

Godine 1962. pripojena su im naselja Radeljevići, Šahbašići i Udovčići (Udovičići) (Sl.list NRBiH, br.47/62).

Mazlina

Mazlina je naseljeno mjesto u općini Foči-Ustikolini, Federacija BiH, BiH.

Godine 1962. pripojena su joj naselja Grebak i Smiječa (Sl.list NRBiH, br.47/62).

Međunarodna automobilistička federacija

Međunarodna automobilistička federacija, fra. Federation Interationale de l'automobile (skraćeno FIA) je organizacija koja sakuplja većinu svjetskih autoklubova. Sjedište joj je u Parizu, a predsjednik je Jean Todt.

FIA je upravljačko tijelo svih automobilističkih svjetskih prvenstava među koje spadaju:

Nedovršeni članak Međunarodna automobilistička federacija koji govori o automobilima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Međunarodna košarkaška federacija

Međunarodna košarkaška federacija je organizacija koja upravlja i regulira košarkaškim sportom. Najčešće se koristi kratica FIBA, što dolazi od francuskog naziva Fédération Internationale de Basketball. Na današnji dan je 213 nacionalnih košarkaških federacija član FIBA-e.

FIBA je osnovana u Ženevi 1922. godine, tada pod nazivom Fédération Internationale de Basketball Amateur. Među osnivačima su bili osam nacionalnih košarkaških saveza sljedećih država:Argentina, Čehoslovačka, Grčka, Italija, Latvija, Portugal, Rumunjska i Švicarska. Za vrijeme Olimpijskih igara u Berlinu 1936 FIBA je imenovala Jamesa Naismitha (1861-1939), oca košarke, za počasnog predsjednika.

FIBA organizira Svjetska prvenstva redovito od 1950. godine za muškarce, te od 1953 za žene. Ova prvenstva se održavaju svake četiri godine u parnim neprestupnim godinama, dakle izmjenjuju se s Olimpijskim igrama.

1989. godine ukinuto je pravilo o amaterizmu, te je time otvorena mogućnost da na Svjetskim prvenstvima i Olimpijskim igrama nastupaju i košarkaši iz profesionalne NBA košarkaške lige, koji do tada nisu smjeli nastupati. FIBA je tada iz naziva izbacila riječ amaterska iz punog naziva, ali je kraticu zadržala i dalje.

Mravljača

Mravljača je naseljeno mjesto u općini Foči-Ustikolini, Federacija BiH, BiH. Čine ju Gornja i Donja Mravljača.

Nalazi se s lijeve strane rječice Kosovske rijeke i desne strane Ligačkog potoka. Drina je jugoistočno.

Godine 1962. pripojena su Mravljači naselja Kutle i Ligati (Sl.list NRBiH, br.47/62).

Njuhe

Njuhe su naseljeno mjesto u općini Foči-Ustikolini, Federacija BiH, BiH. Nalaze se na lijevoj obali rijeke Drine, uzvodno od Ustikoline.

Godine 1950. pripojeno joj je naselje Ljubuša (Sl.list NRBiH, br.10/50).

Petojevići

Petojevići su naseljeno mjesto u općini Foči-Ustikolini, Federacija BiH, BiH. Nalaze se s desne strane rijeke Osanice i lijevo od rijeke Drine.

Godine 1962. pripojeno im je naselje Gunja (Sl.list NRBiH, br.47/62).

Podgrađe (Foča-Ustikolina, BiH)

Podgrađe je naselje u općini Foča-Ustikolina, Federacija BiH, BiH.

Godine 1962. pripojeno im je naselje Podrid (Sl. list NRBiH 47/62).

Previla

Previla su naseljeno mjesto u općini Foči-Ustikolini, Federacija BiH, BiH.

Godine 1950. Previlima je pripojeno naselje Bjelošić (Sl.list NRBiH, br.10/50), a godine 1962. Previlima je pripojeno naselje Gornje Žešće (Sl.list NRBiH, br.47/62).

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije. Površinom je najveća država na svijetu (oko 11,5% zemaljskog kopna), ali je većina državnog teritorija slabo naseljena pa po broju stanovnika zauzima tek deveto mjesto (poslije Kine, Indije, SAD-a, Indonezije, Brazila, Pakistana, Bangladeša i Nigerije). Glavni grad Moskva nalazi se u europskom dijelu države.

Za vrijeme sovjetskog režima (1917.–1991.) nosila je naziv Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (RSFSR). U sastavu Sovjetskog Saveza, bila je najveća republika po površini i stanovništvu i ujedno se smatra njezinom nasljednicom. RSFSR je bila teritorijalno i privredno najmoćnija republika bivše velesile. Danas je vodeća članica Zajednice neovisnih država, OUZS i ŠOS.

Rusija danas igra važnu ulogu na svjetskoj sceni, članica je skupine osam industrijski najrazvijenijih i gospodarski najmoćnijih zemalja svijeta – G8, stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i članica je grupe BRICS.

Ime Rusija (rus. Rossiя) potiče od starog naroda Rusa, grupe Varjaga, koji su osnovali Kijevsku Rus' (rus. Kievskaя Rusь). Staro latinsko ime Kijevske Rusije bilo je Rutenija, a danas se to ime uglavnom odnosi na zapadne i južne krajeve Kijevske Rusije koji su bili najbliži katoličkoj Europi.

Moderni oblik imena države dolazi od grčkog imena za Kijevsku Rusiju (grč. Ρωσσία).

Slavičići

Slavičići su naseljeno mjesto u općini Foča-Ustikolina, Federacija BiH, BiH.

Na popisu 1961. nije sadržavalo naselje Božanoviće, a na kasnijim popisima to je naselje uključeno, jer je 1962. pripojeno Slavičićima (Sl.list NRBiH, br.47/62).

Zabor

Zabor je naseljeno mjesto u općini Foči-Ustikolini, Federacija BiH, BiH. Nalazi se blizu entitetske granice. Zapadno je rijeka Rijeka, a sjeveroistočno rijeka Kolina.

Ggodine 1962. pripojeno mu je naselje Dragovići (Sl.list NRBiH, br.47/62).

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru.

Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Confoederatio Helvetica je latinska inačica službenog naziva države, čime se izbjegava izbor između jednog od četiri službena jezika. Akronim CH se, među ostalim, koristi kao internetski nastavak.

Usprkos imenu, Švicarska je faktički federacija, a ne konfederacija.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.