Euroskepticizam

Euroskepticizam označava pristup europskim integracijama, zapravo prema EU, koji je suprotan centralizaciji i federalizacije Europske unije. Skepticizam se odnosi prema ustanovama, razvitku i ciljevima Europske Unije. U mnogim europskim zemljama skepticizam je vezan uz želju zadržavanja nacionalne suverenosti.

Odnosi se i na skepsu prema valuti eura.

Još oštriji stav prema integriranju u EU naziva se eurofobija ili EU-fobija.[1][2][3] Stav suprotan euroskepticizmu zove se eurooptimizam. Stupanj još veće pristranosti k europskim integracijama i znatno manje umjerenosti naziva se eurofilija (EU-manija ili EU-forija[4][5]). Najveći stupanj beskritičnog pristupa k integriranju u EU hrvatski je publicist Branimir Lukšić nazvao eurozom.[6]

Euverfassung
Protest protiv ustava EU

Argumenti

  1. Pogotovo u srednjoj i istočnoj Europi se argumentira da članstvo u Europskoj uniji prijeti nacionalnim karakteru, te nakon raspada komunizma ponovno stečenoj nacionalnoj suverenosti i dostojanstvu. U Engleskoj postoji strah od uništenja britanskog načina života.
  2. Tvrdnja, da Brüsselska birokracija usporava dinamiku rasta privrede.
  3. Strah od rasprodaje nacionalnih dobara u sklopu privredne integracije sa zapadnom europom i globalizacije.
  4. Strah u zapadnoj europi od gubitka radnih mjesta i od smanjenja blagostanja te socijalnih standarda.
  5. Strah na zapadu, da brzo proširenje prijeti sustav vrijednosti.
  6. Uočavanje deficita demokratskoga legitimiteta.

Najpoznatiji euroskeptici bili su bivši češki predsjednik Vaclav Klaus, bivša premijerka Velike Britanije Margaret Thatcher, a trenutno primjerice Nigel Farage, Marine Le Pen, Geert Wilders.

U Europskom parlamentu tvrde euroskeptične stranke okupljene u klub pod imenom "Europa slobode i demokracije"; desno krilo mekih euroskeptika je okupljeno u Europske konzervativce i reformiste (kojima pripada i britanska Konzervativna stranka, dok lijevo krilo čini Europska ujedinjena ljevica i Nordijska zelena ljevica.

Povezani članak

Izvori

  1. - Videoteka - (EU)forija ili (EU)fobija?
  2. EU-forija što nam političari ne govore a trebali bi znati
  3. Danas.net.hr - Upozorenje iz Slovenije:Središte EU crpi siromahe, a bogati se i dalje bogate
  4. EU-manija
  5. EU-forija što nam političari ne govore a trebali bi znati
  6. Branimir Lukšić: Euroza hara Hrvatskom, Politički zatvorenik, (21) 2011., br. 231, lipanj 2011.

Vanjske poveznice

Alternativa za Njemačku

Alternativa za Njemačku (njem.: Alternative für Deutschland, AfD) je njemačka konzervativna i euroskeptična politička stranka osnovana 6. veljače 2013. Stranka se zalaže za prekid suradnje s eurozonom, protivi se euru, imigraciji i istospolnim brakovima.

Anđelko Milardović

Anđelko Milardović (Ogulin, 12. studenoga 1956.), hrvatski politolog, sociolog i profesor političkih znanosti. Znanstveni istraživač Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba u statusu znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju. Utemeljitelj je i voditelj Centra za politološka istraživanja, te odnedavna think tank Instituta za europske i globalizacijske studije. Gostujući je profesor na Sveučilištima u Zagrebu, Dubrovniku, Osijeku i Koprivnici. Živi i djeluje u Zagrebu.

Autohtona – Hrvatska stranka prava

Autohtona – Hrvatska stranka prava je desna, nacionalistička, euroskeptična, socijalno konzervativna, pravaški usmjerena politička stranka u Republici Hrvatskoj

Osnovana je u Koprivnici 2005. godine sjedinjenjem Hrvatskih pravaša (predsjednik Dražen Keleminec) i Hrvatskoga pravaškog pokreta (predsjednik Krešimir Pavelić) u Hrvatski nacionalni blok. U praksi se je dalje nazivala Hrvatski pravaši – Hrvatski pravaški pokret (HP-HPP). Današnji naziv nosi od 2007. godine. Predsjednik AHSP-a je Dražen Keleminec. Cilj Stranke je ujedinjenje svih pravaških stranaka u Hrvatskoj.

Zalaže se za kulturu života (pravo na život svakoga ljudskog bića od začeća do prirodne smrti), zaštitu braka i obitelji, kao i majčinstva, djece i mladeži, osoba s posebnim potrebama te zaštitu ljudskoga prirodnog okoliša. Strogo je protiv ulaska RH u Europsku Uniju (i protiv NATO-a) i zagovara vraćanje Bosne, Hercegovine, Boke kotorske, Srijema i Bačke Hrvatskoj. Zagovornik je lustracije (bivših) komunista.

Charles de Gaulle

Charles André Joseph Marie de Gaulle (Lille, 22. studenog 1890. - Colombey-les-deux-Eglises, 9. studenog 1970.), u Francuskoj često nazivan Général de Gaulle, je bio francuski general i državnik, obnašatelj dužnosti 18. predsjednika Francuske.

Prije Drugog svjetskog rata, de Gaulle je bio poznat kao vojni taktičar za oklopno ratovanje, te se zalagao za koncentrirano korištenje oklopnih i zračnih snaga. Tijekom rata dosegao je čin brigadnog generala te je bio predsjednik vlade Slobodne Francuske koja je bila u egzilu. Između 1944. i 1946., nakon oslobođenja Francuske od Osovinske okupacije, bio je predsjednik Privremene vlade.

Pozvan da nakon Alžirskog puča 1958. formira novu vladu, inspirirao je novi ustav, te je 1959. stupio na dužnost 1. predsjednika, 18. ukupno, Pete Republike. Njegova politička ideologija je znana kao gaullizam (francuski Gaullisme), a izvršila je velik utjecaj na modernu francusku politiku. Gaullizam, koji je sebe izdigao iznad političkih stranaka i ljevičarsko-desničarskih distinkcija, je primarno karakteriziran željom za samostalnošću unutar okvira Hladnog rata, ekonomskim dirigismom i volontarizmom. Iako su većina golista bili ljevičari, ideologija se smatra socijalkonzervativnom, te se navodi kao službena inspiracija za kasniju RPR i današnji UMP, no postoji velika razlika između tih "neogaullističkih" stranka i izvorne ideologije.

Deveti saziv Hrvatskog sabora

Deveti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 14. listopada 2016. godine izborom Bože Petrova za predsjednika Hrvatskog sabora. Zbog smjene četvorice Mostovih ministara u Vladi, ali i zbog pada oporbene inicijative za opoziv ministra financija Zdravka Marića, Božo Petrov podnio je 4. svibnja 2017. godine ostavku na mjesto predsjednika Hrvatskog sabora. Dana 5. svibnja 2017. godine za novog predsjednika Hrvatskoga sabora izabran je HDZ-ov Gordan Jandroković. Jandroković je izabran sa 76 glasova za i 13 protiv čime je postao 12. predsjednik Hrvatskoga sabora od njezine neovisnosti, čime Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) po prvi put od 2000. godine drži sve tri čelne državne funkcije.

Eurofilija

Eurofilija (engl. europhilia) je izraz koji u svom najširem smislu označava osjećaj naklonosti, divljenja, simpatije i izražavanje prijateljstva prema Europi. Za osobe koje su sklone eurofiliji se koristi izraz eurofili. U svom širem značenju se najčešće koristi izvan Europe, odnosno za neeuropljane koji Europu uzimaju kao svoj kulturni, ideološki ili politički uzor.

U svom užem, i vrlo često pejorativnom smislu, izraz eurofil se u samoj Europi najčešće upotrebljava u političkom kontekstu, odnosno kontekstu beskritičnog odnosa prema Europski uniji. Njime se označavaju organizacije i pojedinci sa eksplicitno bespogovornim proeuropskim stavovima, nasuprot euroskeptika i eurofoba.

Eurofobija

Eurofobija ili EU-fobija označava pristup europskim integracijama, zapravo prema EU, koji je suprotan centralizaciji i federalizacije Europske unije.

Gotovo fobični stav odnosi se prema ustanovama, razvitku i ciljevima Europske Unije. U mnogim europskim zemljama ovo je u svezi ne samo sa željom zadržavanja nacionalne suverenosti, nego već i s gubitkom nacionalne suverenosti.

Umjereniji i manje kritični stav prema integriranju u EU naziva se euroskepticizam.

Stav suprotan euroskepticizmu i eurofobiji zove se eurooptimizam. Stupanj još veće pristranosti k europskim integracijama i znatno manje umjerenosti naziva se eurofilija (EU-manija ili EU-forija). Najveći stupanj beskritičnog pristupa k integriranju u EU hrvatski je publicist Branimir Lukšić nazvao eurozom.

Fidesz

Fidesz – Mađarski građanski savez je najveća konzervativnapolitička stranka u Mađarskoj. Osnovana je u 1988. godini.

Na parlamentarnim izborima 2010, Fidesz je u koaliciji sa demokršćanskom narodnom strankom osvojio 52% glasova i dvotrećinsku većinu u parlamentu.

Nakon dolaska na vlast, koalicija predvođena Fidesz-om izglasala je novi Ustav Mađarske koji je izazvao velike kontroverze.Fidesz je član Europske narodne stranke.

Frihedskæmperne (Danska)

Frihedskæmperne ili u prijevodu Stranka boraca za slobodu (Frihedspartiet, FP) danska je politička stranka koja promiče euroskepticizam.

Stranku su osnovali 7. srpnja 2007. Ruth Evensen, nekadašnja pastorica slobodne evangeličke crkve Faderhuset, Eivind Fønss and Agner Dalgaard.Osim što se zalaže za izlazak Danske iz Europske Unije, stranka se bori protiv legalizacije pobačaja te podržava sve vrijednosti koje promiče pro-life pokret. Na tom području surađuje s Kršćanskim demokratima, koji se zalažu za pravo na život od začeća, što je potvrdila i znanost, do prirodne smrti.

Hrvatska stranka prava

Hrvatska stranka prava je hrvatska konzervativna politička stranka. Osnovana je 25. veljače 1990. u Zagrebu, a njezini osnivači bili su Dobroslav Paraga, Ante Paradžik i Krešimir Pavelić.

Jedino Hrvatska - Pokret za Hrvatsku

Jedino Hrvatska - Pokret za Hrvatsku, bila je suverenistička i euroskeptična politička stranka u Republici Hrvatskoj.

Nacionalizam

Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet presudan za formiranje i opstojnost jedne suverene države. Prema nazoru pristalica nacionalizma, za pripadnike jednog naroda je odnos prema naciji važniji od svakog drugog elementa osobnog ili grupnog identiteta i od svakog drugog odnosa odanosti.

Pojam "nacionalizam" se u jeziku koristi u pozitivnom, i u negativnom smislu:

u pozitivnom smislu nacionalizam je isto što i domoljublje (patriotizam), te je taj pojam u europskom 18. i 19. stoljeću imao uglavnom pozitivno političko, moralno i civilizacijsko značenje, jer nacije i nacionalizmi nastaju rušenjem dogmi o svetosti careva, kraljeva i dinastija. Ovdje prepoznajemo činjenicu da se ideja nacionalizma nastavlja na etnički (narodni) identitet - osobinu koja je toliko uobičajena u ljudskom rodu da uopće ne postoji povijesno sjećanje na vrijeme u kojem ljudi sebe nisu doživljavali kao pripadnike nekog naroda,u negativnom smislu nacionalizam se poistovjećuje sa šovinizmom prema nepripadnicima vlastite nacije. Ovdje prepoznajemo činjenicu da su pronositelji nacionalističkih ideja prečesto pribjegavali gradnjama negativnih stereotipa o drugim narodima, kako bi motivirali pripadnike vlastitog naroda na okupljanja radi zaštite od stvarne ili zamišljene opasnosti od agresivnosti drugih naroda.Nacionalisti smatraju da je za narode razvoj vlastite individualnosti - putem neovisnosti - ispravniji i produktivniji od razvijanja raznih međunarodnih asocijacija i višenacionalnih država.

Pravo svake nacije na suverenu državu priznato je u međunarodnom pravu (članci 1 i 55 Povelje Ujedinjenih naroda).

Pet zvjezdica (stranka)

Pet zvjezdica (M5S) ili Movimento cinque stelle talijanski je politički pokret koji je osnovao komičar Beppe Grillo uz pomoć internetnskog poduzetnika Gianroberta Casaleggia. Pokret se suprostavlja korupciji za koju smatraju da je uzela maha u talijanskoj politici i zagovaraju održivi razvoj, izravnu demokraciju, e-demokraciju i euroskepticizam. Pokret sudjeluje u radu talijanskog i Euro parlamenta , u kojem njihovi poslanici pripadaju skupini Slobode i izravne demokracije u Europi.

Proeuropejstvo

Proeuropejstvo (engl. pro-Europeanism) je izraz kojima se označava ideologija, odnosno stavovi i političke platforme koje zagovaraju što čvršće europske integracije, prvenstveno kroz jačanje Europske unije i njenih institucija. Političke stranke i pojedinci s takvim stavovima se nazivaju proeuropskima.

Proeuropejstvo se ne smije miješati s paneuropejstvom, koje pretpostavlja postojanje Europe kao svojevrsne nadnacije, odnosno europejstvom koje pretpostavlja postojanje Europe kao zajednice za nju specifičnim kulturnim i političkim vrijednostima.

Protueuropejstvo

Protueuropejstvo, antieuropeizam i europfobija su izrazi koji označavaju mržnju, strah, antipatiju ili nesklonosti prema Europi, europskoj kulturi ili Europljanima, dok se na antipatija prema Europskoj Uniji naziva euroskepticizam i vezana je uz one europske narode koji ne žele pristupiti ili nisu zadovoljni svojim dioništvom u njoj. Stoga se u određenom kontekstu euroskepticizam smatra posebnim oblikom protueruopejstva.

Uz protueuropejstvo često se vežu i germanofobija (antigermanizam) i protukatoličanstvo.

Referendum o članstvu Ujedinjenog Kraljevstva u Europskoj uniji

Referendum o članstvu Ujedinjenog Kraljevstva u Europskoj uniji održan je 23. lipnja 2016.

Biračko tijelo glasovalo je većinom 51,9% za izlazak zemlje iz Europske unije. Odaziv je bio 72,2%.

Stranka Brexit

Stranka Brexit (engleski: Brexit Party) euroskeptična je politička stranka iz Ujedinjenog Kraljevstva. Predvodi ju Nigel Farage.

Ulsterska unionistička stranka

Ulsterska unionistička stranka (eng. Ulster Unionist Party, UUP) je umjerenija od dvije glavne unionističke stranke u Sjevernoj Irskoj. Trenutko veća i radikalnija je Demokratska unionistička stranka. Ulsterska unionistička stranka je suvereno vladala Sjevernom Irskom od njezina osnivanja i prvih izbora 1921. godine kao jedina unionistička stranka sve do 1972. godine. Kasnih šesdesetih dolazi do raskola među unionistima te se osnivaju radikalnije stranke koje odvlače glasove od Ulsterskih unionista koji ipak ostaju najveća sjevernoirska stranka.

UUP gubi položaj najveće unionističke stranke kasnih devedesetih jer radikalnije protestantske unioniste privlači Demokratska unionistička stranka predvođena prezbiterijanskim propovjednikom Ianom Paisleyem. Na svim izborima od 1999. godine Ulsterski unionisti gube glasove u korist Demokratskih unionista. Stranka je 2008. godine najavila da će bliže surađivati s britanskom Konzervativnom strankom zbog loše podrške konzervativcima izvan Engleske. Ulsterski unionisti će biti zastupljeni u budućim konzervativnim vladama, a u britanskom parlamentu će glasati zajedno s konzervativcima.

Četnici

Četnik je izraz kojim se označavaju pripadnici srpskog nacionalističko-šovinističkog pokreta velikosrpske ideologije.

Riječ "četnik" je tijekom povijesti mijenjala značenje. Koristila se u 19. stoljeću i početku 20. stoljeća kako u Srbiji i Makedoniji, tako i na području Dalmacije te Bosne i Hercegovine. Današnje značenje riječi četnik jest: "Članovi srpske vojne organizacije s izrazito nacionalističkim šovinističkim velikosrpskim ciljem." (Hrvatska enciklopedija, 2000.)

Prvi četnički odred koji stoji u vezi sa suvremenim četničkim pokretom nastaje u Beogradu 1903. godine pod okriljem generala Jovana Atanackovića, tadašnjeg ministra obrane Kraljevine Srbije i jednog od glavnih aktera zavjere koja je 1903. svrgnula dinastiju Obrenović (uz ekstremno brutalno ubojstvo kralja i kraljice) i dovela Karađorđeviće na vlast u Srbiji. Mladi intelektualci dr. Milorad Gođevac i Vaso Jovanović, uz financijsku pomoć koju je organizirao najbogatiji tadašnji Srbin Luka Ćelović, organizirali su četnički odred koji je krenuo u oružane akcije protiv turske države na području Makedonije. Vodstvo četnika poslije urasta u tajnu revolucionarnu organizaciju "Ujedinjenje ili smrt" ("Crna ruka"), osnovanu 1908. godine iz redova urotnika iz 1903. godine. Tijekom I. svjetskog rata, četnički odredi djeluju kao dio kraljevske vojske, i predstavljaju oslonac "Crne ruke" - koja dolazi u sukob s krugom oko prijestolonasljednika Aleksandra i potom gubi dotadašnji utjecaj.

Nakon I. svjetskog rata, četnici provode vojne operacije radi uspostave vlasti srpske države vlasti na području Sandžaka, Kosova i Makedonije. 1922. godine se u Štipu organiziraju pod imenom "Udruženje protiv bugarskih bandita".

Četničke organizacije postojale su u prvoj Jugoslaviji 1918. - 1941. U to doba, a osobito u tijeku Drugog svjetskog rata, počinje prevladavati današnje značenje. (Pogledajte članak zauzeto značenje!) Za Drugog svjetskog rata postojalo je nekoliko vrsta "četnika", ali svi su, usprkos pojedinim akcijama protiv okupatora, poprimili jasan kvislinški karakter; surađivali su otvoreno ne samo sa Nijemcima i Talijanima, nego ponekad i s ustašama. S druge strane četnički je pokret dobivao i potporu od samih saveznika, te je u početnoj fazi rata postojala i suradnja s partizanima.

Četnici su tijekom Drugoga svjetskoga rata izvršili više oblika zločina nad Hrvatima i Muslimanima, koji predstavljaju genocid. Broj četničkih žrtava genocida medu Hrvatima i Muslimanima tijekom rata 1941 .-1945 . do sada još nije utvrđen. Tijekom rata za određena razdoblja davane su i određene procjene. Tako je npr. Ministarstvo vanjskih poslova NDH u svom Unutrašnjopolitičkom pregledu br. 11 od 11. IX 1944. od odjeljku “Četnici protiv NDH” navelo da su do tada ”četnici razorili oko 30.000 hrvatskih domova i poubijali najmanje oko 150.000 hrvatskog pučanstva”. Najnovija demografska istraživanja daju mogući stvarni gubitak Hrvata od oko 200.000 a Muslimana oko 100.000 na području NDH, tj. onih koji su ubijeni. Prema V. Žerjaviću, od toga na moguće četničke žrtve genocida otpada 32.000 ubijenih Hrvata (u Hrvatskoj 20.000 a u BiH 12.000) i 33.000 ubijenih Muslimana. Krajem 1980.-ih godina najutjecajniji četnički vojvoda u iseljeništvu Momčilo Đujić imenuje beogradskog desničarskog političara Vojislava Šešelja za vojvodu, te on tijekom ratnih zbivanja na području bivše Jugoslavije početkom 1990.-ih godina osniva četničke postrojbe koje sudjeluju u ratu, te Srpsku radikalnu stranku (koja je najprije organizirana pod imenom "Srpski četnički pokret", da bi 1991. ime promijenila ime) kao politički izraz četničke ideje. Izvornim velikosrpskim i radikalno desnim četničkim idejama pridružuje se u suvremenom djelovanju nosilaca četničke ideologije još i antiglobalizam i euroskepticizam.

Na postrojavanje četnika u Višegradu u ožujku 2019. godine reagirali su s osudom najviši predstavnici Bosne i Hercegovine, te diplomatski predstavnici Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.