Europski parlament

Europski parlament jedino je izravno izabrano tijelo Europske unije koje zajedno s Vijećem ministara čini zakonodavnu vlast Europske unije. Sastoji se od 751 zastupnika, koji se biraju svakih 5 godina te predstavljaju 500 milijuna građana Europe.[1]

Predsjednik parlamenta je Antonio Tajani, talijanski političar, iz Europske pučke stranke. Većina zastupnika izabrana je na izborima za Europski parlament 2014. iz 28 zemalja članica.

Europarl logo
Logotip Europskog parlamenta

Sastav

Europski parlament predstavlja oko 450 milijuna građana Europske unije. Od 1. siječnja 2005. godine ukupno je 785 članova Parlamenta (zastupnika). Izbori se provode svake pete godine, na temelju općeg prava glasa. Ne postoji jedinstveni izborni sustav za izbor članova Europskog parlamenta, već je svaka država članica slobodna izabrati vlastiti sustav, uz poštovanje tri uvjeta propisanih Odlukom Vijeća (2002/772/EC):

  • izborni sustav mora primjenjivati sustav razmjernog predstavništva, bilo putem izbornih lista ili putem sustava prijenosa glasa.
  • izborno područje mora biti podjeljeno na izborne jedinice, na način koje neće utjecati na sustav razmjernog predstavništva.
  • izborni prag na nacionalnoj razini mora iznositi 5 %.

Raspodjela zastupničkih mjesta u Parlamentu po državama članica, ovisi o broj stanovnika svake države članice, tako da zemlje s više stanovnika biraju više zastupnika, no što ih biraju male zemlje.

Države članice Broj mjesta Države članice Broj mjesta
Flag of Germany.svg Njemačka 96 Flag of Austria.svg Austrija 18
Flag of France.svg Francuska 74 Flag of Bulgaria.svg Bugarska 17
Flag of Italy.svg Italija 73 Flag of Finland.svg Finska 13
Flag of the United Kingdom.svg Ujedinjeno Kraljevstvo 73 Flag of Denmark.svg Danska 13
Flag of Spain.svg Španjolska 54 Flag of Slovakia.svg Slovačka 13
Flag of Poland.svg Poljska 51 Flag of Croatia.svg Hrvatska 11
Flag of Romania.svg Rumunjska 32 Flag of Ireland.svg Irska 11
Flag of the Netherlands.svg Nizozemska 26 Flag of Lithuania.svg Litva 11
Flag of Belgium (civil).svg Belgija 21 Flag of Latvia.svg Latvija 8
Flag of the Czech Republic.svg Češka 21 Flag of Slovenia.svg Slovenija 8
Flag of Hungary.svg Mađarska 21 Flag of Estonia.svg Estonija 6
Flag of Portugal.svg Portugal 21 Flag of Luxembourg.svg Luksemburg 6
Flag of Greece.svg Grčka 20 Flag of Cyprus.svg Cipar 6
Flag of Sweden.svg Švedska 20 Flag of Malta.svg Malta 6

Od 26. rujna 2005. godine pa do ulaska u EU 1. siječnja 2007. Bugarska i Rumunjska imale su status promatrača, kao zemlje kandidatkinje za ulazak u EU. Promatrači mogu sudjelovati u raspravama, međutim ne mogu glasovati niti vrši neke druge zadaće.

Klubovi zastupnika

Klub Predsjednik Broj zastupnika
  Pučani Joseph Daul 274 2009 European Parliament Composition
Socijaldemokrati Hannes Swoboda 195
Liberaldemokrati Guy Verhofstadt 85
Zeleni Daniel Cohn-Bendit
Rebecca Harms
58
Konzervativci
i reformisti
Martin Callanan 56
GUE-NGL Gabriele Zimmer 35
EFD Nigel Farage
Francesco Speroni
33
Nezavisni Nezavisni zastupnici 30 Izvor: Europski parlament

Zastupnici u Europskom parlamentu udruženi su u sedam klubova zastupnika, među kojima su i nezavisni zastupnici. Dva najveća kluba su klub Europske pučke stranke i Progresivni savez socijalista i demokrata. Klubovi se uglavnom temelje na jednoj europskoj stranci, ali mogu sadržavati i više europskih te nacionalnih stranaka kao i nezavisne zastupnike. Svaki od klubova određuje svoj unutarnji ustroj imenovanjem predsjednika, predsjedništva i tajništva kluba.[2]

Predsjednik parlamenta

Predsjednik parlamenta predsjeda raspravama i djelovanjima Europskog parlamenta. Također predstavlja Parlament unutar Europske unije i u međunarodnim poslovima. Njegov potpis se zahtijeva za uvođenje većine zakona Europske unije kao i donošenje proračuna.

Predsjednički mandat traje dvije i pol godine. Od osnutka Parlamenta 1952., ukupno je bilo 28 predsjednika, a od prvih parlamentarnih izbora 1979. bilo ih je trinaest. Trenutni predsjednik je Antonio Tajani.

Sjedište Europskog parlamenta

Sjedište Europskog parlamenta je u Strasbourgu, gdje se i održavaju redovne mjesečne (četvorodnevne) plenarne sjednice, kako je propisano protokolom u amsterdamskom ugovoru. Međutim, tijekom većeg dijela mjeseca, pripremne zakonodavne radnje, sjednice odbora, i dodatne plenarne sjednice održavaju se u Bruxellesu, gde su smještene i ostale institucije Unije. Tajništvo Europskog parlamenta nalazi se u Luksemburgu.

U posljednje vrijeme javlja se zahtjev da se sjedište Europskog parlamenta premjestu u Bruxelles, budući da je tamo smještena većina institucija Europske unije. Kao jedan od razlog navodi se bespotrebno trošenje novca na dnevnice te troškove prijevoza prilikom jednomjesečnog seljenja iz Bruxellesa u Strasborug.

Vidi još

Europska politička stranka

Barrosova komisija

Izvori

  1. Europski parlament. europarl.europa.eu
  2. Klubovi zastupnika. europarl.europa.eu

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Europski parlament
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Europski parlament

Mrežno sjedište

10. kolovoza u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 10. kolovoza u Domovinskom ratu.

1991.

- Novinar Hrvatske televizije Gordan Lederer ubijen na zadatku u Hrvatskoj Kostajnici.

- Kardinal Kuharić pozvao vjernike u Petrinji na molitvu za poginule i ranjene.

- U Vinkovcima obavljena prva razmjena zarobljenika: razmijenjena dva hrvatska gardista za tri rezervista JNA.

- Nakon povratka izbjeglica u Hrvatsku Kostajnicu, grad sa našao pod udarom četničkih granata čak i iz susjedne Bosne i Hercegovine.

1992.

- Na pregovorima u Bruxellesu i Londonu, Hrvatska nema što mijenjati u svojim stajalištima, rekao predsjednik Tuđman na prvoj postizbornoj konferenciji za novinare u Zagrebu.

- Europski parlament traži preko WEU i NATO upotrebu svih raspoloživih sredstava međunarodne zajednice za hitno otvaranja konc-logora u BiH.

- Demokratski predsjednički kandidat Bill Clinton izjavio da SAD ne bi smjele isključiti mogućnost upotrebe zrakoplovstva u vezi sa strašnim problemom srpskih zatvoreničkih logora.

DVIJE tajne službe - američka CIA i izraelska Mossad - imaju dokaze o postojanju koncentracionih logora u BiH.

SRBI U BiH u konc-logore zatvaraju i sarajevske Židove - izjavio čelnik Židovske zajednice u listu "Maariv" i navodi tri takva slučaja.

- Veleposlanik BiH u UN zatražio od međunarodne zajednice da opskrbi muslimanske snage oružjem i da iz zraka napadne srpske položaje.

1993.

- Muslimanska agresija na Herceg-Bosnu nastavlja se nesmanjenom žestinom, silovite borbe u Mostaru.

- Posebni izvjestitelj UN za ljudska prava Tadeusz Mazowiecki u posjetu Hrvatskoj kako bi dobio uvid u položaj bosanskih izbjeglica.

- Opravdanost daljnjeg ostanka UN u Hrvatskoj mjerit će se njegovom sposobnošću da osiguran prekid vatre i nadzor nad teškim topništvom pobunjenih Srba, stoji u priopćenju sa sjednice Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti u Zagrebu.- Milan Martić, samozvani "ministar unutrašnjih poslova SAO krajine" i Milenko Zelembaba, "komandant stanice milicije" u Kninu, u Okružnom sudu u Šibeniku osuđeni u odsutnosti ne 15 godina zatvora, zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva.

- Danci na crti razgraničenja u Mošćenici kod Siska uhitili pijane četnike, koji su ispalili četiri tromblonske mine u neposrednu blizinu kontrolne točke UNPROFOR-a.- Od 22. lipnja 1992., kada je UNPROFOR preuzeo odgovornost u Sektoru zapad na prometnici Pakrac - Požega četnici izvršili osam terorističkih napada u kojima je pet osoba poginulo, a devet ih je ranjeno.

- Zračni napadi NATO-a u BiH mogući jedino pod nadzorom i odlukom UN, izjavio u Parizu francuski ministar za europske poslove Alain Lamassoure.

- Srbija blokirala tri mađarska broda kod Bezdana na Dunavu.

1994.

- Na Brijunima predsjednik Tuđman primio u privatni posjet mađarskog predsjednika Arpada Goncza.

- Peti korpus Armije BiH i HVO sasvim potisnuli Abdićevu vojsku i izbili na granicu s Hrvatskom. Oslobođeno 30 sela Cazinske krajine, a stanovništvo u panici bježi na okupirano područje Hrvatske.- Ako pobunjeni Srbi u Hrvatskoj ne pristanu na rješenje pregovorima, Zagreb prijeti novim ratom, piše bečki "Der Standard".

1995.

- Razlozi za ovu operaciju bili su neuspjeh četverogodišnjih pregovora, neprovođenje mandata UNPROFOR-a i ugroženost Bihaća... S velikim interesom očekujemo dolazak Anthonyja Lakea i Petera Tarnoffa i nove američke prijedloge, rekao dr. Mate Granić novinarima u Zagrebu, objašnjavajući razloge vojno-redarstvene akcije i stajališta Hrvatske.- Prema priopćenju Okružnog državnog odvjetništva u Bjelovaru, pred Županijskim sudom u Bjelovaru 31. srpnja 1995. podignuta optužnica protiv 35 osoba s područja bivše općine Daruvara zbog krivičnih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava - ratnih zločina protiv civilnog stanovništva.

- Knin je sačuvan jer je Hrvatska vojska gađala isključivo vojne ciljeve, izjavio general pukovnik Ivan Čermak, zapovjednik Zbornog mjesta Knin, u intervjuu "Večernjem listu".

- Banjalučki biskup Franjo Komarica izvijestio svjetske humanitarne organizacije o naglo pogoršanom stanju Hrvata u ovom kraju, te da se broj protjeranih obitelji popeo na vise od tisuću.

1996.

- Predsjednik Tuđman u Zagrebu razgovarao s pomoćnikom državnog tajnika SAD-a Cornblumom, koji je izrazio žaljenje što, zbog primjedbi bošnjačke strane, nisu potpisani dokumenti o prijenosu vlasti na federativne organe.

16. svibnja u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 16. svibnja u Domovinskom ratu.

1991.

EUROPSKI parlament u Strasbourgu prihvatio novu rezoluciju o prilikama u Jugoslaviji, prema kojoj republike i pokrajine imaju pravo na miroljubiv način odlučiti o svojoj budućnosti.

EKSTREMNI dio SDS-a donio "odluku o prisajedinjenju krajine Republici Srbiji", što je utemeljeno na rezultatima provedenog "referenduma".

1992.

AMERIČKI ambasador Warren Zimmermann napustio Beograd.

INDONEZIJA priznala Republiku Hrvatsku.

SRPSKI mediji javili da je kod Darde ubijeno deset ljudi: šest Hrvata, tri Roma i jedan Srbin, svoja razbojstva Srbi pokušavaju pripisati hrvatskim diverzantima.

PREDSJEDNIŠTVO Hrvatske zajednice Herceg-Bosna usvojilo odluku o uvođenju privremene izvršne vlasti na području zajednice.

SRBOVOJSKA napustila Tuzlu.

1993.

PONOVNO granate na Zadar.

ŠIBENSKO krizno ratište pobunjeni Srbi napadaju minobacačima i tenkovima.

IZ BiH prognano 227.882 Hrvata.

U KONJICU i Jablanici stanje i dalje dramatično, a Armija BiH napala i Gornji Vakuf.

SLOVENSKI ministar vanjskih poslova Lojze Peterle rekao da je međunarodna arbitraža o granicama s Hrvatskom nepotrebna.

1994.

ZAJEDNIČKI vojni stožer HVO-a i Armije BiH službeno počeo s radom u Sarajevu.

FRANCUSKI ministar vanjskih poslova Alaina Juppea smatra da Srbi neće potpisati nikakav mir u Bosni, ako ne dobiju minimum 49 posto teritorija, piše "Le Monde".

ZAMJENIK ruskog ministra vanjskih poslova i posebni Jeljcinov opunomoćenik za područje bivše Jugoslavije Vitalij Čurkin razgovarao u Beogradu sa Slobodanom Miloševićem, koji je izjavio da se slaže sa zaključcima sastanka u Ženevi, prema kojima bi se trebalo postići primirje u BiH ali ne i oko teritorijalnih ustupaka.

PREDSJEDNIK Predsjedništva BiH Alija Izetbegović otputovao na hodočašće u Meku.

1995.

HRVATSKA je akcijom u zapadnoj Slavoniji pokazala svijetu da može riješiti problem i na način kako bi to zahtijevali svi narodi u suvremenim državama, ali je spremna učiniti sve da do toga dođe mirnim putem, izjavio novinarima predsjednik Tuđman nakon susreta s njemačkim kancelarom Kohlom i ministrom Kinkelom za jednodnevnog radnog posjeta Bonnu.

1996.

NAFTNO polje Đeletovce više ne kontroliraju Arkanovi odmetnici - INA preuzima poslove crpljenja nafte u istočnoj Slavoniji, a ekonomska eksploatacija započinje već 3. lipnja.

17. prosinca u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 17. prosinca u Domovinskom ratu.

1991.- Ministarsko vijeće EZ prihvatilo u Bruxellesu načela o priznavanju novih država bivše Jugoslavije.- Austrija odlučila priznati Hrvatsku i Sloveniju i sve druge republike bivše Jugoslavije koje to zažele. Odluka austrijskog parlamenta stupa na snagu 15. siječnja 1992.- Po podatcima Glavnog sanitetskog stožera Republike Hrvatske, u Vukovaru je poginulo oko 600 hrvatskih vojnika i oko 2.200 civila.

1992.

- Predsjednik Tuđman primio u Zagrebu lorda Owena i Cyrusa Vancea, te Aliju Izetbegovića. Dogovoreno da se sudionici razgovora 28. i 29. prosinca sastanu s Boutrosom Ghalijem u Ženevi.- Ministri KESS-a jasno u Stockholmu definirali agresiju na BiH i Hrvatsku kao agresiju Srbije i njezine vojske.

- Analize pokazuju da JNA nije bila spremna na rat protiv Slovenije, u Hrvatskoj su pripreme bile uspješnije i na kraju u ratu protiv BiH pokazala je svu svoju izrođenost, izjavio predsjednik Slovenije Milan Kučan u intervjuu za "Večernji list".

- Banda četnika Bore Živanovića najavljuje protjerivanje 24 hrvatske obitelji iz Kneževih Vinograda, a do Nove godine potpuno etničko čišćenje Baranje.

- Europski parlament u Strasbourgu zatražio da se sistematska silovanja u BiH tretiraju kao ratni zločini i da se počiniocima sudi.

- SAD su ponovno spremne preispitati u Vijeću sigurnosti UN embargo na isporuku oružja BiH, izjavio u Ženevi američki državni tajnik Eagleburger.

- Ministar inozemnih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić založio se u Generalnoj skupštini UN za proširenje mandata UNPROFOR-a, uključujući i upotrebu sile na području bivše Jugoslavije.

1993.

- Nakon gotovo tri dana čekanja u Rami, konvoj od 87 kamiona pomoći za Novu Bilu, kojemu će se priključiti i onaj za Maglaj kreće na odredišta, jer on je dobiveno jamstvo Armije BiH.

- Predstavnici 60.000 Hrvata prognanih iz Bosanske Posavine, smještenih u 416 izbjegličkih centara u RH, na konferenciji za novinare u Zagrebu iznijeli su svoje zahtjeve da se okupator povuče s okupiranog posavskog prostora i da se vrate kućama.

1994.

- Malezijski premijer dr. Muhamad Mahatir održao u Zagrebu novinsku konferenciju u kojoj je najavio ukidanje viza između Malezije i Hrvatske i prijedlog osnivanja konzorcija u kojem bi zajednički sudjelovale tvrtke Hrvatske, Malezije i BiH.

1995.U Izbjegličkom kampu "Kuplensko" još uvijek se nalazi više od 18.000 muslimanskih stradalnika iz Velike Kladuše.

- Rusija ponudila utočište i novu karijeru osumnjičenom ratnom zločincu Ratku Mladiću, piše britanski "Sunday Times".

1996.- Hrvatska neće popustiti pritiscima onih koji je žele vratiti na Balkan ili u regiju jugoistočne Europe, istaknuo predsjednik Tuđman na sjednici Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti u Zagrebu.

- Ganski diplomat Kofi Annan izabran za glavnog tajnika Ujedinjenih naroda.

18. siječnja u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 18. siječnja u Domovinskom ratu.

1990.

- Srpska pravoslavna crkva svojim nedolaskom na tradicionalno novogodišnje primanje koje priređuje predsjednik Sabora SR Hrvatske očito ne predstavlja samo neprihvaćanje gostoljubivosti domaćina, već bojkot institucije vlasti u SR Hrvatske.

- Republički sekretarijat za pravosuđe i upravu SR Hrvatske registrirao Srpsko kulturno društvo "Zora", čije je predsjednik Jovan Opačić.

1991.

- Oružje ostaje Slovenskoj teritorijalnoj obrani, jer se naredba Predsjedništva SFRJ ne odnosi na nju, izjavio slovenski ministar obrane Janez Janša.

1992.

- Rumunjska priznala Hrvatsku.

- Savezni ministar vanjskih poslova Republike Austrije dr. Alois Mock posjetio Hrvatsku i tom prilikom razgovarao s dr. Franjom Tuđmanom, dr. Zvonimirom Šeparovićem i kardinalom dr. Franjom Kuharićem.

- Austrijski generalni konzulat u Zagrebu postao Veleposlanstvo Republike Austrije u Republici Hrvatskoj.

- Izvještaj neovisnih međunarodnih stručnjaka teško optužuje JA i srpske neregularne jedinice za zločine nad Hrvatima. Prikupljeni video-vrpce, fotografije, intervjui sa svjedocima i osobna zapažanja poslani u Washington, Ujedinjene narode i glavne gradove zemalja EZ-a.

- Europski parlament bez rasprave odobrio Rezoluciju u devet točaka o priznanju neovisnosti Hrvatske i Slovenije od strana zemalja EZ, u kojoj se ističe da nove države ostaju u starim granicama.

- Helsinška komisija Američkog kongresa pozdravila priznavanje Hrvatske.

1993.

- Prema službenim podacima Odjela za informacije i istraživanje Ministarstva zdravstva do 4. siječnja 1993., izravna posljedica agresije "JA" i paramilitarnih jedinica su 23.062 ranjenika i 6.442 poginula građana Hrvatske.

- Samo ukidanje embarga na uvoz oružja u BiH nije rješenje, već ga treba tražiti u odlučnoj akciji međunarodne zajednice, koja ultimativno od bosanskih Srba i Beograda treba tražiti zaustavljanje agresije, izjavio novinarima predsjednik dr. Franjo Tuđman.

- Društvo hrvatskih intelektualki predalo u Zagrebu posebnom izvjestitelju UN za ljudska prava Tadeuszu Mazowieckom 100 dosjea s autentičnim svjedočanstvima 30 prognanika iz privremeno zaposjednutih krajeva Hrvatske i 70 bivših zatočenika srpskih logora.

- Reuter javlja o oštrim topničkim sukobima i borbama pješačkim oružjem Hrvata i Muslimana u Gornjem Vakufu.

- Zapovjednik Armije BiH Sefer Halilović zabranio svojim postrojbama na područjima pod hrvatskom kontrolom da prijeđu pod hrvatsko zapovjedništvo.

- Devet mjeseci u Cersku, Konjević polje, i Kamenicu nije došao ni gram pomoći u hrani i lijekovima, jaljaju radio-amateri iz Tuzle.

- U razgovoru za pariški "Le Figaro" predsjednik Tuđman ističe da je međunarodna zajednica suviše oklijevala u sprečavanju srpske agresije.

1994.

- Muslimanskoj strani u Ženevi dat ćemo hrvatski odgovor na njihov prijedlog o konfederaciji Hrvatske i BiH, reći ćemo kakva je konfederacija moguća, ali ne takva da se stvori BiH u kojoj bi Muslimani majorizirali Hrvate, izjavio dr. Franjo Tuđman uoči dolaska iz Zagreba u Ženevu.

- Lord Owen u Ženevi najavio mogućnost povlačenja UNPROFOR-a iz Bosne nakon zime, te mogućnost da on prestane obnašati dužnost europskog posrednika u bivšoj Jugoslaviji, ako se strane u sukobu nastave boriti.

1995.

- Uskraćivanje suglasnost Hrvatske za djelovanje UNPROFOR-a na njezinu teritoriju postaje izvršno 31. ožujka 1995. u 24 sata po zagrebačkom vremenu, a povlačenje snaga mora biti završeno do 30. lipnja 1995., stoji u pismu hrvatskog ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića upućenom predsjedavajućem Vijeća sigurnosti UN Emiliju Cardenasu.

- Danas se jasno moglo vidjeli srpska sposobnost da diktiraju međunarodnu politiku, ako su američki i europski dužnosnici doputovali na Pale - uporište bosanskih Srba - unatoč rezoluciji Vijeća sigurnosti, kojom se zabranjuju kontakti sa Srbima, piše "New York Times".

1996.

- Kod Županje vojnici IFOR-a postavili i drugi pontonski most preko Save.

- Bosanski Srbi jučer se povukli sa svojih položaja na Trebeviću iznad Sarajeva. Pritom spalili svoje bunkere, nastambe i promatračnice.

20. siječnja u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 20. siječnja u Domovinskom ratu.

1990.

- U Beogradu počeo 14. izvanredni kongres Saveza komunista Jugoslavije i od samog početka zaredale žestoke polemike i svađe, koje su poprimale i oblike međunacionalnih sukoba.

1992.

- Iz Kraljevine Belgije stigla nota o priznavanju Republike Hrvatske.

- U Pečuhu ponovo pregovori između predstavnika Hrvatske i JA. Razmatrani razlozi rušenja helikoptera Promatračke misije EZ.

- Na šibenskom području sve žešći napadi okupacijske vojske i četnika. Na meti četničkih topova najčešće Dubravice, Velika Glava, područje Miljevaca, Rupe i Piramatovci.

- Na dubrovačkom području stradalo 16 hotela, okupator uništio 80 posto svih plovnih objekata i najsuvremenijih autobusa turističke agencije "ATLAS".

1993.

- Srpski vlastodršci u Kninu, u strahu od "najavljenog" dolaska Hrvatske vojske, naredili opću mobilizaciju.

- Predsjedništvo Hrvatske muslimanske demokratske stranke poziva na razum i slogu Muslimana i Hrvata u BiH.

- Užički korpus jugoarmije već sedmi dan vodi ofenzivu, u kojoj sudjeluju zrakoplovstvo i tenkovi, prema slobodnom teritoriju Srebrenice.

- Udruženje žena za demokraciju iz Pariza uputilo apel za solidarnost sa žrtvama silovanja u bivšoj Jugoslaviji, kojeg su potpisale i Isabelle Ađani, Catherine Deneuve, Anoyk Aimee, Marie Christine Barrault, Juliette Greco, Regis Debray, Francoise Sagan, Annie Giradot, Charlotte Rampling, Caroline de Monaco, Paloma i Marina Picasso...

1994.

- Vlada Republike Hrvatske smatra, prema riječima dr. Mate Granić, Deklaraciju između Hrvatske i SRJ prvim korakom prema međusobnom priznanju ovih država.

- Za Deklaraciju potpisanu u Ženevi može se kazati da je najvažniji dokument nakon Rezolucije Vijeća sigurnosti 871. Potpisivanjem Deklaracije SRJ, što znači Srbija i Crna Gora, priznaje Hrvatsku u njenim granicama, iako to izrijekom nije kazano. Jer, zasniva se na Povelji UN i osnovnim dokumentima KESS-a, gdje su Hrvatskoj zajamčene granice, izjavio predsjednik Tuđman po povratku iz Ženeve u Zagreb.

- Europski parlament zatražio je od vlada EU-a da supredsjedatelja Mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji Davida Owena zamijene drugim posrednikom.

- Bugarska vlada smijenila je visokog dužnosnika u komisiji za nadzor provođenja sankcija UN prema SRJ Marina Todorova, nakon izvještaja ministra unutrašnjih poslova Mihailova, u kojem se navodi da je nekoliko privatnih tvrtki suspendirano zbog izvoza nafta u Srbiji.

1995.

- UNPROFOR se pretvorio u logističku podršku Srbima na okupiranom području: omogućio im je da drže puno manje snaga prema slobodnom teritoriju Hrvatske, te im dostavlja sve što im je potrebno za život, izjavio u intervjuu za "Večernji List" predsjednik klubova zastupnika HDZ-a u Saboru Ivan Milas.

1996.

- IFOR položio prvi test, u proteklih 30 dana napravio više nego UNPROFOR u tri godine: u roku ispunjena daytonska obveza o povlačenju i razdvajanju snaga HVO-a, Armije BiH i vojske bosanskih Srba.

- Američki general-diplomat Jacques Paul Klein, voditelj UNTAES-a, Prijelazne uprave UN-a u istočnoj Slavoniji, obavijestio novinare u New Yorku da će glavni stožer UN-a preseliti iz Zagreba u Vukovar.

21. rujna u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 21. rujna u Domovinskom ratu.

1991.

- Žestoke borbe u Sisku i Petrinji. Zrakoplovi JNA napali Komarevo, Šašinu Gredu, Budaševo i Petrinju te ubili i ranili 120 svojih vojnika.

- Zrakoplovi JNA bombardirali i pucali na svoju vlastitu jedinicu u Opatovcu.

- Europski parlament zahtijeva od svojih članova da razmotre priznanje Hrvatske i Slovenije.

1992.

- Dvadesetičetiri odbornika Skupštine općine Subotica traži trojezične natpise ulica u ovom gradu s mađarskom i hrvatskom većinom.

- Od 2.089 brodova koji su kontrolirani u Jadranskom moru, 29 je pod sumnjom da krše embargo protiv Srbije i Crne Gore, priopćilo belgijsko Ministarstvo obrane.

1993.

- Upornim traženjem Neuma muslimanska strana u stvari ima teritorijalne pretenzije na područje koje je uvijek bilo hrvatski etnički prostor i na kojem Muslimani nikad nisu živjeli, ističe se u izjavi iz Ureda predsjednika Tuđmana nakon neuspjelih razgovora na britanskom nosaču aviona "Invincible".

- Predsjednik Hrvatske Republike Herceg-Bosne Mate Boban rekao u Mostaru, poslije sastanaka na britanskom nosaču zrakoplova, da "neargumentiranim zahtjevima muslimanska strana zapravo izbjegava potpisivanje mirovnog paketa opredjeljujući se za ratnu opciju".

- Lord David Owen izjavio u Londonu kako nakon pregovora na "Invincibleu" zaraćene strane u BiH nikad nisu bile bliže miru.

- Dogovor o teritorijalnoj podjeli i ustrojstvu BiH kao saveza triju etničkih mini država konačno je postignut, rekao u Moskvi Vrtalij Čurkin nakon povratka s pregovora o BiH.

- "Čeka se odluka parlamenta BiH kojem će Izetbegović predstaviti revidirani ženevski paket", izjavio u Zagrebu glasnogovornik Mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji John Mills.

1994.

- Zastupnici HDZ-a, na zasjedanju hrvatskog Sabora, predložili da se prihvati produljenje mandata mirovnim snagama na tri mjeseca, ali s izmjenama koje će donijeti reintegraciju okupiranih hrvatskih područja.

- Predsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, na zasjedanju hrvatskog Sabora rekao kako je temeljna zadaća reintegracija okupiranih područja.

- Zamjenik glavnog tajnika NATO-a Sergio Balanzino pozvao B.B. Ghalija na odlučniju akciju glede kršenja primirja u zaštićenim zonama u BiH.- Govoreći o nacionalnim manjinama istočne i srednje Europe, mađarski mediji iznose fascinantne činjenice o albanskoj manjini na Kosovu, jer će na početku 21. stoljeća kosovski Albanci postati većinski narod u Srbiji.1995.

- Hrvatska Vlada u dogovoru s vladom Republike odnosno Federacije BiH odlučila nepoduzimati nikakve daljnje akcije u zapadnom dijelu BiH, koje bi vodile sučeljavanju u Banjoj Luci, navodi se u izjavi hrvatskog ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića. Međutim, Hrvatska će ostati ustrajna da se pitanje njezinog istočnog dijela riješi paralelno s rješenjem koje se formulira za BiH, te da se to uključi u dnevni red pregovora u New Vorku.

- Iako Srbi nisu u potpunosti povukli teško oružje oko Sarajeva, admiral Leighton Smith i general Janvier zaključili da je udovoljeno uvjetima Janvierovog pisma od 3. rujna, pa je NATO odustao od daljnjih bombardiranja.

- Američki predsjednik Bill Clinton izrazio zadovoljstvo što su bosanski Srbi povukli teško oružje iz zone isključenja oko Sarajeva i pozdravio odluku UN-a i NATO-a da se ne nastave zračni udari na njihove položaje.

1996.

- Rusija se zauzela za ukidanje svih sankcija protiv SRJ.

Amsterdamska koalicija

Amsterdamska koalicija je koalicija hrvatskih liberalnih političkih stranaka lijevog centra i centra. S 12 zastupnika trenutno je treća po snazi politička opcija u Saboru.

Koalicija se sastoji od šest stranaka - Građansko-liberalnog saveza (GLAS), Istarskog demokratskog sabora (IDS-DDI), Hrvatske seljačke stranke (HSS), Primorsko goranskog saveza (PGS), Demokrata i Hrvatskih laburista – Stranka rada. Formalno je nastala 8. prosinca 2018. godine kada su Anka Mrak Taritaš (GLAS), Krešo Beljak (HSS) i Boris Miletić (IDS-DDI) potpisali koalicijski sporazum za izbore za Europski parlament. Koalicija je predstavila listu od 12 kandidata za izbore za Europski parlament 23. veljače 2019. godine u Tvornici kulture, a nositelj liste je Valter Flego. Navode da se "bore za naprednu, slobodnu i prosperitetnu Hrvatsku", a da se "protive netoleranciji, nesposobnosti i primitivizmu".Naziv "Amsterdamska koalicija" prvi put se počeo pojavljivati u medijima nakon što su GLAS i Pametno krajem 2017. godine u nizozemskom gradu Amsterdamu postali dio Saveza liberala i demokrata za Europu, transnacionalne europske političke stranke. Stranka Pametno napustila je koaliciju u kolovozu 2018. godine zbog neslaganja u vezi brodogradilišta Uljanik. Nakon izbora za Europski parlament 2019. godine, Hrvatska stranka umirovljenika je najavila svoj odlazak iz Amsterdamske koalicije i budući ulazak u koaliciju sa SDP-om uoči sljedećih parlamentarnih izbora.

Europska komisija

Europska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije. Naziva se često i Vladom EU. Europska komisija zamišljena je kao tijelo koje djeluje tako da je odlučivanje u njemu neovisno od volje države članica (nadnacionalni karakter). Zajedno s Europskim parlamentom i Vijećem Europske unije, čini tri glavne institucije koje vode Europsku uniju.

Europska komisija sastoji se od povjerenika koji dolaze iz država članica te oni svi zajedno djeluju kao jedinstveno tijelo. Broj povjerenika se tijekom vremena povećavao (do 1973. bilo ih je 9; do 1981. bilo ih je 13; do 1986. 14; do 1995. 17; do 2004. 20; do kraja 2006. bilo ih je 25) do današnjeg broja od 28 članova. Vlade država članica izabiru povjerenike prema vlastitim kriterijima. Mandat povjerenika traje pet godina, i poklapa se s mandatom Europskog parlamenta. Nakon izbora i konstituiranja novog Europskog parlamenta, imenuju se i novi članovi Europske komisije kako bi Parlament imao utjecaj na izbor i rad Komisije.

Predsjednika Komisije predlaže Europsko vijeće nakon što se vlade država članica usuglase o kandidatu, a izbor mora biti potvrđen u Europskom parlamentu apsolutnom većinom zastupnika i tajnim glasovanjem. Vijeće EU kvalificiranom većinom, a u dogovoru s predsjednikom Komisije, usvaja listu povjerenika. Cijelu Komisiju (kolegij povjerenika, college des commissaires, college of commissioners) potvrđuje Europski parlament običnom većinom (na plenarnoj sjednici, a nakon saslušanja pojedinih kandidata za povjerenike u nadležnim parlamentarnim odborima), na kraju Europsko vijeće imenuje novu Komisiju.

Europski parlament može u svakom trenutnu raspustiti Komisiju, na način da joj izglasa nepovjerenje (dvotrećinskom većinom danih glasova koja uključuje najmanje apsolutnu većinu svih zastupnika), ali ne može smijenjivati pojedine povjerenike.

Temeljna zadaća Europske komisije je pripremanje i predlaganje propisa. Budući da je Komisija zamišljena kao tijelo koje predstavlja interese građana Europske unije, nezavisno od država članica, povjerenici ne mogu primati upute vlade države članice koja ih je izabrala.

Sjedište Europske komisije je u Bruxellesu.

Institucije Europske unije

Institucionalnu ustroj Europske unije (EU) čine sedam institucija. U početku su tri Zajednice imale svaka vlastita izvršna tijela, a zajednički su im bili Skupština predstavnika (kasnije Europski parlament) i Sud pravde. Tek su 1967. godine na osnovi Ugovor o spajanju spojena istovrsna tijela Zajednica. Lisabonski ugovor uveo je bitne promjene u institucionalnoj strukturi.

Prema članku 13. Ugovora o Europskoj uniji, institucije Europske unije su:

Europski parlament,

Europsko vijeće,

Vijeće,

Europska komisija ("Komisija"),

Sud Europske unije,

Europska središnja banka,

Revizorski sud.Postoje i druga tijela i ustanove:

Gospodarski i socijalni odbor - savjetodavno tijelo EU, sastavljeno od 317 članova. Ima sjedište u Bruxellesu.

Odbor regija - također savjetodavno tijelo EU, sastavljeno od 317 članova koje delegiraju tijela lokalnih i regionalnh vlasti država čnica EU kako bi zastupali interese regija jedinica lokalne samouprave na razin Unije. Ima sjedište u Bruxellesu.

Europska investicijska banka - ustrojena je Rimskim ugovorom o osnivanju EZ-a, s ciljem pridonošenja uravoteženosti razvoja Europske zajednice gospodarskom integracijom i socijalnom kohezijom. Banka osigurava dugoročno financiranje određenih kapitalnih projekata u Uniji te u drugim državama svijeta. Ima sjedište u Luksemburgu.

Europska banka za obnovu i razvoj - osnovana je 1991. godne kako bi pomogla bivšim komunističkim državama u njihovoj transformaciji u tržišna gospodarstva. Banka se bavi investiranjem u privatna poduzeća, samostalno ili s drugim partnerima. Sjedište banke je u Londonu.Također postoji i velik broj specijaliziranih agencija.

Istarski demokratski sabor

Istarski demokratski sabor (IDS) je politička stranka regionalistička i socijalno-liberalnog opredjeljenja te dugo vremena najveća regionalistička stranka u Republici Hrvatskoj. IDS je član Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE, bivši ELDR). IDS je utemeljen na Valentinovo 1990. godine, a prvi predsjednik i osnivač je Ivan Pauletta. Sadašnji predsjednik stranke je Boris Miletić. Osnovna programska deklaracija IDS-a zalaže se za demokratizaciju Hrvatske, autonomiju Istre i stvaranje transgranične euroregije Istre. IDS djeluje i u Sloveniji.

Izbori za Europski parlament 2013.

Izbori za Europski parlament 2013. izbori su za predstavnike Hrvatske u Europskom parlamentu, održani su 14. travnja 2013. godine. Hrvatska je birala ukupno 12 predstavnika, čime je povećan sadašnji broj zastupnika u Parlamentu sa 754 na 766. Izbori za zastupnike u Europskom parlamentu u svim zemljama Europske Unije u pravilu se održavaju svakih pet godina, koliko traje zastupnički mandat. Glasači neposrednim glasovanjem biraju zastupnike europskog parlamenta. Prvi europski izbori u Hrvatskoj održali su se 14. travnja 2013. godine, prije hrvatskog pristupanja EU 1. srpnja. Zastupnicima koji tada budu izabrani u Europski parlament, mandat će umjesto pet godina trajati godinu dana, budući da se idući europski izbori trebaju održati 2014. godine. Na ukupno 6696 biračkih mjesta, od kojih 82 izvan granica, u 51 državi svijeta, glasačko pravo do 19 sati mogao je ostvariti 3.740.951 birač. Cijela je Hrvatska bila jedna izborna jedinica, a glasači su odlučivali između 28 lista i 336 kandidata. Prosječna starost kandidata bila je 46 godina, a bilo je 60 % muškaraca. Na izborima za Europarlament prvi put je uz liste bilo moguće zaokruživanje i imena pojedinog kandidata s odabrane liste, tzv. preferencijalno glasovanje.Ovi izbori pokazali su nepreciznost izbornih anketa provedenih u Hrvatskoj, te je nakon najava o vodstvu Kukuriku koalicije zajednička lista HDZ-HSP AS-BUZ ipak s 32,86 % glasova osvojila 6 mjesta, SDP-HNS-HSU s 32,07 % glasova 5 mjesta, HL s 5,77 % glasova jedno mjesto.Iz redova SDP-a u Europski parlament su za zastupnike izabrani Marino Baldini, Biljana Borzan, Sandra Petrović Jakovina, Tonino Picula i Oleg Valjalo. HDZ-ovi zastupnici u Europskom parlamentu postali su Zdravka Bušić, Andrej Plenković, Davor Ivo Stier, Dubravka Šuica i Ivana Maletić. S liste koju je predvodio HDZ, izabrana je predsjednica HSP-a dr. Ante Starčević. Iz redova Hrvatskih laburista izabran je Nikola Vuljanić.

SDP-ovi zastupnici su se u Europskom parlamentu pridružili Klubu zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, a HDZ-ovi Klubu zastupnika Europske pučke stranke (kršćanski demokrati). Ruža Tomašić iz HSP-a dr. Ante Starčević postala je članicom Kluba europskih konzervativaca i reformista, a Nikola Vuljanić iz Hrvatskih laburista se pridružio Konfederalnom klubu zastupnika Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice.

Izbori za Europski parlament 2014.

Izbori za Europski parlament 2014. izbori su za zastupnike u Europskom parlamentu. Održali su se u svim zemljama članicama Europske unije između 22. i 25. svibnja 2014. godine.

Izbori za zastupnike u Europskom parlamentu u svim zemljama Europske unije u pravilu se održavaju svakih pet godina, koliko traje zastupnički mandat. Glasači neposrednim glasovanjem biraju zastupnike europskog parlamenta. To će biti ukupno osmi izbori za Europski parlament na području cijele EU od 1979., a drugi u kojima zastupnike biraju i hrvatski birači.

Hrvatska je birala ukupno 11 predstavnika, jednog manje nego na proteklim izborima 2013.

Izbori za Europski parlament 2014. (Hrvatska)

Izbori za Europski parlament 2014. izbori su za predstavnike Hrvatske u Europskom parlamentu, održani su 25. svibnja 2014. godine.

Hrvatska je birala ukupno 11 predstavnika. Izbori za zastupnike u Europskom parlamentu u svim zemljama Europske Unije u pravilu se održavaju svakih pet godina, koliko traje zastupnički mandat. Glasači neposrednim glasovanjem biraju zastupnike europskog parlamenta. Prvi europski izbori u Hrvatskoj održali su se 14. travnja 2013. godine, prije hrvatskog pristupanja EU 1. srpnja. Zastupnicima koji su tada bili izabrani u Europski parlament, mandat je umjesto pet godina trajao godinu dana, budući da su se idući europski izbori održali 2014. godine.

Cijela je Hrvatska bila jedna izborna jedinica, a glasači su odlučivali između 25 lista i 275 kandidata. Na izborima za Europarlament, bilo je moguće zaokruživanje i imena pojedinog kandidata s odabrane liste, tzv. preferencijalno glasovanje.

Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska)

Izbori za Europski parlament 2019. izbori su za predstavnike Hrvatske u Europskome parlamentu, koji su se održali 26. svibnja 2019. godine.

Hrvatska je birala 12 predstavnika. Izbori za zastupnike u Europskom parlamentu u svim zemljama Europske Unije u pravilu se održavaju svakih pet godina, koliko traje zastupnički mandat. Glasači neposrednim glasovanjem biraju zastupnike europskog parlamenta. Prvi europski izbori u Hrvatskoj održali su se 14. travnja 2013. godine, prije hrvatskog pristupanja EU 1. srpnja iste godine. Zastupnicima koji su tada bili izabrani u Europski parlament, mandat je umjesto pet godina trajao godinu dana, budući da su se idući europski izbori održali 2014. godine.

Cijela je Hrvatska bila jedna izborna jedinica, a glasači su odlučivali između 30 lista i preko 300 kandidata. Na izborima za Europarlament, bilo je moguće zaokruživanje i imena pojedinog kandidata s odabrane liste, tzv. preferencijalno glasovanje.

Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj

Izbori za zastupnike u Europskom parlamentu se u svim zemljama Europske unije u pravilu održavaju svakih pet godina, koliko traje zastupnički mandat. Glasači biraju zastupnike Europskog parlamenta neposrednim glasovanjem.

Prvi europski izbori u Hrvatskoj održani su 14. travnja 2013. godine, prije hrvatskog pristupanja EU koje se dogodilo 1. srpnja 2013. godine. Zastupnicima koji su tada izabrani u Europski parlament mandat je umjesto pet godina trajao samo godinu dana, jer su sljedeći redovni europski izbori održani 2014. godine.

Kršćansko-demokratska unija (Njemačka)

Kršćansko-demokratska unija (njemački, Christlich-Demokratische Union, CDU) je demokršćanska konzervativna politička stranka desnog centra u Njemačkoj.

CDU djeluje u 15 od 16 saveznih pokrajina, u Bavarskoj ne postoji, gdje umjesto nje djeluje sestrinska stranka Kršćansko-socijalna unija (CSU), a obje stranke u Bundestagu čine zajedničku parlamentarnu frakciju, tj. Klub zastupnika zvanu Unija.

Milan Linzer

Milan Linzer (Gornja Pulja, 8. studenoga 1937. — Gornja Borta, 3. ožujka 2019.), bio je hrvatski političar i športski dužnosnik iz Austrije, bivši poslanik Narodne stranke i bivši europski parlamentarac.

Predsjednik Europske komisije

Predsjednik Europske komisije predsjedava Europskom komisijom. Trenutačno dužnost predsjednika Komisije obnaša Jean-Claude Juncker.

Predsjednik Komisije:

utvrđuje smjernice za djelovanje Komisije;

odlučuje o unutarnjem ustrojstvu Komisije, osiguravajući da ona djeluje dosljedno, učinkovito te kao kolegijalno tijelo;

imenuje potpredsjednike, osim visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, iz redova članova Komisije.Predsjednika Komisije bira se na način tako što Europsko vijeće, uzimajući u obzir rezultate izbora za Europski parlament i nakon što provede odgovarajuće konzultacije (drugim riječima nakon što se vlade država članica usuglase o kandidatu), donoseći odluku kvalificiranom većinom, predlaže Europskom parlamentu kandidata za predsjednika Komisije. Kandidata zatim bira Europski parlament većinom svojih članova. Ako kandidat ne dobije potrebnu većinu, Europsko vijeće, donoseći prijedlog kvalificiranom većinom, u roku od mjesec dana predlaže novog kandidata kojeg zatim Europski parlament bira prema istom postupku.

Ruža Tomašić

Ruža Tomašić (rođ. Budimir, Mladoševica, općina Maglaj, BiH, 10. svibnja 1958.), hrvatska političarka, eurozastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.