Europska središnja banka

Europska središnja banka (skraćeno ESB) osnovana je prema Ugovoru o Europskoj uniji, središnja je institucija monetarnog sustava Europske unije. Europska središnja banka nužna je institucija europske monetarne unije sa zadatkom da održava stabilnost europske valute - eura i nadzire količinu novca u optjecaju.

Ima slične ovlasti koje ima njemačka Bundesbanka, što znači iznimno visoku neovisnost u pitanjima europskog novca. Kao središnja banka cijelog sustava EU ima punu pravnu osobnost i pravo donošenja obvezujućih odluka, te neovisnost od institucija Unije i njenih članica.

Mario Draghi je predsjednik ESB od 2011. godine. Tijela ESB jesu:

  • Izvršni odbor kojeg čine predsjednik i potpredsjednik ESB-a te četiri člana, izabranih od strane predsjednika država i vlada država članica Eurozone (europodručja). Njihov mandat traje osam godina. Izvršni odbor odgovoran je za provođenje monetarne politike koje utvrđuje Upravno vijeće i za davanje uputa nacionalnim središnjim bankama.
  • Upravno vijeće koje je glavno tijelo ESB-a nadležno za odlučivanje. Sastoji se od šest članova Izvršnog odbora i nacionalnih središnjih banaka 19 država europodručja. Predsjedava mu predsjednik ESB-a. Zadaća je Vijeća utvrđivanje monetarne politike europodručja.
  • Opće vijeće koje se sastoji od predsjednika i potpredsjednika ESB-a te guvernera nacionalnih središnjih banaka svih država članica Europske unije. Opće vijeće ima savjetodavnu i informacijsku ulogu, te ocjenjuje sposobnost za pristupanje europodručju.

Upravno vijeće jedino je ovlašteno za emisiju novčanica u okviru Unije.

Sjedište Banke jest u Frankfurtu na Majni.

Euro Tower Frankfurt am Main
Sjedište Europske središnje banke u Frankfurtu
Diskontna stopa

Diskontna stopa ili eskontna stopa (od tal. disconto, lat. discomputare za obračunati) je kamatna stopa po kojoj središnja banka odobrava kredite poslovnim bankama i koju središnja banka obračunava pri otkupu mjenica. Time utječe na tržišne uvjete formiraju kamate na novčanom tržištu.

Diskontna stopa jedan je od instrumenta monetarno-kreditne politike središnje banke.

Postotak diskontne stope određuje središnja banka: To su u Hrvatskoj

Hrvatska narodna banka a u Europskoj Uniji Europska središnja banka.

Ekonomska i monetarna unija Europske unije

Ekonomska i monetarna unija (EMU) krovni je pojam kojim se označava politika za ostvarivanje konvergencije gospodarstava svih zemalja članica Europske unije u tri faze. Članice EMU-a su 18 država europodručja (od 1. siječnja 2014.) i 10 država članica EU-a koje još nisu uvele euro.

Odluku o stvaranju ekonomske i monetarne unije donesena je na sastanku Europskog vijeća u nizozemskom gradu Maastrichtu u prosincu 1991. godine. Kasnije je navedena odluka uključena u Ugovor o Europskoj uniji (Ugovor iz Maastrichta). Gospodarska integracija, koja je započela 1957. s osnivanjem Europske ekonomske zajednice, od velike je koristi za gospodarstvo EU-a.

Ekonomska i monetarna unija zapravo znači:

koordinaciju ekonomske politike među zemljama članicama,

koordinaciju fiskalne politike, osobito s obzirom na ograničavanje javnog duga i proračunskog manjka,

neovisnu monetarnu politiku koju vodi Europska središnja banka (ECB),

uvođenje zajedničke valute u europodručju.

Euro

Euro (simbol: €) je ime jedinstvene europske valute koja je u uporabi od 1. siječnja 1999., a od siječnja 2015. njezina uporaba proširena je na 19 država tzv. Eurozone:

Austrija

Belgija

Cipar

Estonija

Finska

Francuska

Grčka

Irska

Italija

Latvija

Litva

Luksemburg

Nizozemska

Njemačka

Malta

Portugal

Slovačka

Slovenija

ŠpanjolskaOd zemalja koje nisu članice Eurozone ni Europske unije, kovanice eura izdaju još i Andora, Monako, San Marino i Vatikan.

Osim u ovim državama, euro se kao službeno sredstvo plaćanja koristi još i Crnoj Gori, na Kosovu, kao i u francuskim prekomorskim posjedima.

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Europska unija formalno je uspostavljena 1. studenoga 1993. godine stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta). Europska Unija je jedina organizacija ove vrste na svijetu, i zbog toga ju je ponekad teško definirati. To je organizacija koja stalno mijenja i nadograđuje politike u kojima djeluje. Trenutno se može definirati kao federacija u monetarnim odnosima, poljoprivredi, trgovini i zaštiti okoliša; konfederacija u društvenoj i gospodarskoj politici, zaštiti potrošača, unutarnjoj politici; i kao međunarodna organizacija u vanjskoj politici.

Europska unija danas ima 28 država članica. Prostire se na 4.381.324 km2, a ima oko 508 milijuna stanovnika.

Prva država koja će vjerojatno izaći iz Europske unije je Ujedinjeno Kraljevstvo čija vlada je 29. ožujka 2017., nakon referenduma održanog u lipnju 2016., podnijela zahtjev za razdruživanje Ujedinjenog Kraljevstva od Europske unije.

Frankfurt na Majni

Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj. Područje utjecaja procjenjuje se na 2.300.000 stanovnika, a metropolitansko područje na 5.600.000 stanovnika.

Smješten je na rijeci Majni, 36 km uzvodno od njenog ušća u rijeku Rajnu.

Nekoć slobodni grad carstva, gdje su se održavali izbori i krunidbe njemačkih careva, Frankurt je danas jedna od najbogatijih metropola Europe, te bankarski, literarni i kulturni centar u kojem se nalazi sjedište Europske središnje banke i jedno od najvažnijih financijskih tržišta.

Raskrižje je najvažnijih prometnica u Njemačkoj, te jedan od najvećih i najvažnijih prometnih čvorova u Europi. Frankfurtska zračna luka je najveća u Njemačkoj a poslije pariške i londonske treća po veličini u Europi i osma u svijetu.

Kao sajamski grad sa svojim mnogobrojnim sajmovima je od svjetskog značaja. Najznačajniji su međunarodni sajam automobila IAA (Internationale Automobil-Ausstellung), koji je najveći stručni automobilski sajam na svijetu, te međunarodni sajam knjiga (Frankfurter Buchmesse).

Svojom dugom i bogatom povijesnom tradicijom, divnim spomenicima kulture, brojnim muzejima i galerijama i u njima pohranjenim vrijednim umjetničkim blagom, Frankfurt je izrastao u njemačku i svjetsku kulturnu i gospodarsku metropolu.

G-20

G-20 ili engl. Group of Twenty (G-20) Finance Ministers and Central Bank Governors (hrv. Skupina od dvadeset ministara financija i guvernera središnjih banaka) je neformalni forum koji okuplja ministre financija i guvernere središnjih banaka 20 ekonomija: 19 (od 25) najrazvijenijih nacionalnih ekonomija i Europsku uniju kao posebnu cjelinu.

Mandat G-20 je promidžba otvorene i konstruktivne rasprave među razvijenim zemljama i zemljama čije je tržište u nastajanju (engl. emerging-markets countries) o ključnim temama vezanim za globalnu ekonomsku stabilnost. Doprinoseći jačanju međunarodnih financijskih struktura i pružajući priliku za dijalog nacionalnim politikama, međunarodnoj suradnji i međunarodnim financijski institucijama, G-20 pomaže podržati rast i razvoj u čitavom svijetu.

Prvi sastanak G-20 je održan u Berlinu od 15.-16. prosinca 1999.g.

Države članice G-20 su (2008.): Argentina, Australija, Brazil, Kanada, Kina, Francuska, Njemačka, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južnoafrička Republika, Južna Koreja, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD. 20. članica je Europska unija, koju predstavlja predstavnik države koja u vrijeme sastanka predsjeda Vijećem i Europska središnja banka.

Uz države članice sastancima G-20 prisustvuju visoki dužnosnici organizacija kao što su: Međunarodni monetarni fond (MMF), Svjetska Banka, engl. International Monetary and Financial Committee, engl. Development Committee of the IMF and World Bank.

Zajedno 2008., države G-20 čine 90% svjetskog BDP-a, 80% svjetske trgovine i dvije trećine stanovništva svijeta.

Grčki referendum 2015.

Grčki referendum 2015. referendum se održao 5. srpnja 2015. godine. Na referendumu su građani Grčke odlučili žele li prihvatiti plan štednje EU; plan su sačinile Europska komisija, MMF i Europska središnja banka.

Institucije Europske unije

Institucionalnu ustroj Europske unije (EU) čine sedam institucija. U početku su tri Zajednice imale svaka vlastita izvršna tijela, a zajednički su im bili Skupština predstavnika (kasnije Europski parlament) i Sud pravde. Tek su 1967. godine na osnovi Ugovor o spajanju spojena istovrsna tijela Zajednica. Lisabonski ugovor uveo je bitne promjene u institucionalnoj strukturi.

Prema članku 13. Ugovora o Europskoj uniji, institucije Europske unije su:

Europski parlament,

Europsko vijeće,

Vijeće,

Europska komisija ("Komisija"),

Sud Europske unije,

Europska središnja banka,

Revizorski sud.Postoje i druga tijela i ustanove:

Gospodarski i socijalni odbor - savjetodavno tijelo EU, sastavljeno od 317 članova. Ima sjedište u Bruxellesu.

Odbor regija - također savjetodavno tijelo EU, sastavljeno od 317 članova koje delegiraju tijela lokalnih i regionalnh vlasti država čnica EU kako bi zastupali interese regija jedinica lokalne samouprave na razin Unije. Ima sjedište u Bruxellesu.

Europska investicijska banka - ustrojena je Rimskim ugovorom o osnivanju EZ-a, s ciljem pridonošenja uravoteženosti razvoja Europske zajednice gospodarskom integracijom i socijalnom kohezijom. Banka osigurava dugoročno financiranje određenih kapitalnih projekata u Uniji te u drugim državama svijeta. Ima sjedište u Luksemburgu.

Europska banka za obnovu i razvoj - osnovana je 1991. godne kako bi pomogla bivšim komunističkim državama u njihovoj transformaciji u tržišna gospodarstva. Banka se bavi investiranjem u privatna poduzeća, samostalno ili s drugim partnerima. Sjedište banke je u Londonu.Također postoji i velik broj specijaliziranih agencija.

Njemačka savezna banka

Njemačka savezna banka ili Bundesbanka (nje. Deutsche Bundesbank, hrv. Njemačka savezna banka) je središnja banka Savezne Republike Njemačke te je dio Europskog sustava središnjih banaka (ESCB). Zbog svoje dosadašnje veličine i snage, Njemačka središnja banka je najutjecajniji član u toj organizaciji. Zanimljiva je činjenica da je sjedište savezne banke u Frankfurtu kao i Europske središnje banke. Službena kratica banke je BBk dok ju se zna zvati i Buba (za Bundesbank).

Savezna banka je osnovana 1957. godine kao nasljednica Banke njemačkih zemalja (nje. Bank deutscher Länder) te je bila središnja banka Zapadne Njemačke sve do njemačkog ujedinjenja 1990. godine.

Riječ je o prvoj središnjoj banci koja je od države dobila punu samostalnost za razliku od primjerice novozelandske središnje banke čije ciljeve određuje tamošnja Vlada. Takozvani "model savezne banke" primjenjuje i Europska središnja banka koja je stvorila koncept za temelj cijelog euro sustava.

Njemačka središnja banka ima veliko poštovanje zbog mogućnosti kontrole inflacije tijekom druge polovice 20. stoljeća. To je učinilo njemačku marku jednom od najcjenjenijih valuta dok je sama banka stekla značajan neizravan utjecaj u mnogim europskim zemljama.

Središnja banka

Središnja banka je središnja monetarna ustanova u nekoj državi koja ima monopol emisije novca i vrijednosnih papira.

Temeljna zadaća središnje banke je održavanje stabilnosti cijena.

Povijesno je zadaća središnje banke bila da se brine o emisiji tiskanog ("papirnatog") novca te se naročito brinula za otkup državnih vrijednosnica (tj., državnog duga) po stabilnim cijenama, te je bila pod čvrstom kontrolom izvršne vlasti. Nakon uspostave sistema Federalnih rezervi u SAD donošenjem Federal Reserve Act iz 1913. godine, postepeno postaje standard da je središnja banka neovisna od izvršne vlasti, te u većoj mjeri brine o stabilnosti cijena i financijskog sustava (tj. bankarstva i drugih financijskih djelatnosti), a manje o zadovoljavanju potreba državnog proračuna.

Svjetska financijska kriza od 2007. godine

Financijska kriza od 2007. godine označava krizu bankarstva i novčarstva, koja je počela u rano ljeto 2007. godine krizom tržišta nekretnina u Sjedinim američkim državama (U SAD pod imenom "Subprime kriza" Subprime crisis).

Ova kriza se izražava u globalnim gubitcima i stečajima tvrtki iz financijskog sektora, a od kraja 2008., i velikoga broja stečaja u realnom gospodarstvu.

Uzrok krize je uglavnom bio brzi pad cijena nekretnina u SAD-u koje su se nakon dugoga razdoblja rasta cijena razvile u nerealnim razmjerima.

Istodobno sve više i više dužnika nisu više u stanju podmiriti obaveze kredita: djelomično zbog rasta kamatne stope i dijelom zbog manjka prihoda. Obzirom na preprodaje kredita (securitizacija) bankama u cijelom svijetu, kriza se proširila u globalnu financijsku krizu.

U početku su tim problemima bili pogođeni uglavnom subprime krediti, koji su bili namjenjeni za kreditiranje osoba s niskim dohotcima i niskim bonitetom. Subprime kriza nije uzrok krize, nego je označila početak i prisilila je vlast SAD-a za preuzimanje kontrole na dvijema najvećim hipotekarnim bankama države.

U siječnju 2009. godine međunarodni monetarni fond računa da svota koju treba otpisati kao gubitak bankarskog sustava na kredite vrijednosnica u SAD-u iznosi 2,2 bilijuna dolara.

Ugovor iz Maastrichta

Ugovor o Europskoj uniji poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta potpisan je 1992., a stupio je na snagu 1. studenog 1993. godine. Države članice uspostavile su Europsku uniju (EU) te time ujedno označile novu etapu u integriranju naroda Europe u sve čvršću uniju, u kojoj se odluke donose što je bliže moguće građanima. Ovim su Ugovorom postavljeni ciljevi ekonomske i monetarne unije, jedinstvene valute, zajedničke vanjske i sigurnosne politike, zajedničke obrambene politike, a zatim i obrane, uvođenja građanstva Unije, uske suradnje u pravosuđu i unutarnjim poslovima. Ugovorom u Europskoj uniji ovim je europska integracija iz pretežno gospodarske integracije prerasla u političku uniju.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.