Europska komisija

Europska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije. Naziva se često i Vladom EU. Europska komisija zamišljena je kao tijelo koje djeluje tako da je odlučivanje u njemu neovisno od volje države članica (nadnacionalni karakter). Zajedno s Europskim parlamentom i Vijećem Europske unije, čini tri glavne institucije koje vode Europsku uniju.

Europska komisija sastoji se od povjerenika koji dolaze iz država članica te oni svi zajedno djeluju kao jedinstveno tijelo. Broj povjerenika se tijekom vremena povećavao (do 1973. bilo ih je 9; do 1981. bilo ih je 13; do 1986. 14; do 1995. 17; do 2004. 20; do kraja 2006. bilo ih je 25) do današnjeg broja od 28 članova. Vlade država članica izabiru povjerenike prema vlastitim kriterijima. Mandat povjerenika traje pet godina, i poklapa se s mandatom Europskog parlamenta. Nakon izbora i konstituiranja novog Europskog parlamenta, imenuju se i novi članovi Europske komisije kako bi Parlament imao utjecaj na izbor i rad Komisije.

Predsjednika Komisije predlaže Europsko vijeće nakon što se vlade država članica usuglase o kandidatu, a izbor mora biti potvrđen u Europskom parlamentu apsolutnom većinom zastupnika i tajnim glasovanjem. Vijeće EU kvalificiranom većinom, a u dogovoru s predsjednikom Komisije, usvaja listu povjerenika. Cijelu Komisiju (kolegij povjerenika, college des commissaires, college of commissioners) potvrđuje Europski parlament običnom većinom (na plenarnoj sjednici, a nakon saslušanja pojedinih kandidata za povjerenike u nadležnim parlamentarnim odborima), na kraju Europsko vijeće imenuje novu Komisiju.

Europski parlament može u svakom trenutnu raspustiti Komisiju, na način da joj izglasa nepovjerenje (dvotrećinskom većinom danih glasova koja uključuje najmanje apsolutnu većinu svih zastupnika), ali ne može smijenjivati pojedine povjerenike.

Temeljna zadaća Europske komisije je pripremanje i predlaganje propisa. Budući da je Komisija zamišljena kao tijelo koje predstavlja interese građana Europske unije, nezavisno od država članica, povjerenici ne mogu primati upute vlade države članice koja ih je izabrala.

Sjedište Europske komisije je u Bruxellesu.

European Commission
Logotip Europske komisije

Struktura

Europska komisija sastoji se od:

  • političke strukture - čini ju predsjednik i povjerenici te njihovi kabineti
  • upravne strukture koju čine:
    • glavne uprave/generalne direkcije (Directorates-General, često zvane skraćeno DG)
    • glavno tajništvo na čelu s glavni tajnikom Europske komisije
    • privremeni i stalni odbori stručnjaka savjetnika
    • ostale zajedničke službe i uredi

Svaki povjerenik zadužen je u Komisiji za određeno područje i njemu odgovara glavna uprava (ili više njih) koja pokriva to područje. Svaki povjerenik ima svoj kabinet.

Komisija se dijeli na glavne uprave/generale direkcije koje se mogu usporediti s ministarstvima. Na čelu glavne uprave nalazi se generalni direktor koji odgovara za svoj rad povjereniku zaduženom za to područje.

Glavno tajništvo koordinira rad između pojedinih uprava/generalnih direkcija i ostalih tijela Komisije, daje stručne savjete, osigurava prevođenje, daje statističke podatke (putem statističkog ureda EUROSTAT). Na čelu Glavnog tajništva je Glavni tajnik (trenutno Alexander Italianer).

Odlučivanje

Odluke se donose većinom glasova članova komisije, a svaki povjerenik ima jedan glas.

Zadaci

Najznačajnije zadaće Europske komisije su:

  • pripremanje i predlaganje propisa - Komisija ima gotovo isključivo pravo pripremati prijedloge propisa koje šalje drugim nadležnim tijelima (Vijeću EU i Europskom parlamentu) na odlučivanje (pravo zakonodavne inicijative). Vijeće EU i Parlament, ukoliko žele donijeti kakva propis, nemaju pravo sami pripremiti akt, već moraju zatražiti od Komisije da izradi prijedlog akta koje će zatim nadležno tijelo donijeti.
  • izvršne i nadzorne ovlasti - Komisija donosi brojne provedbene propise koji omogućuju provedbu propisa Vijeća EU (smjernice, uredbe, odluke). Komisija ima važnu nadzornu ovlast u odnosu na države članice time što ih može tužiti Europskom sudu pravde za povredu odredbi osnivačkih ugovora. Zbog toga se naziva i čuvaricom ugovor (ili integracije)
  • uloga u vanjskog politici EU - prije svega očituje se u koordinaciji financijske i tehničke pomoći državama Srednje i Istočne Europe, zatim u vođenju pregovor za primanje u članstvo novih država, te kao trgovinski pregovarač Unije. Ipak vanjskopolitička uloga Komisije bitno je ograničen u ovlastima koje na tom području imaju Vijeće Eu i Europsko vijeće.

Sastav Europske komisije

Komisija u današnjem sastavu i pod predsjedanjem Jean-Claudea Junckera započela je s radom 1. studenog 2014. godine, a mandat joj traje do 31. listopada 2019. godine. Sastav današnje Europske komisije je sljedeći: [1][2][3]

Europske stranke

      Europska pučka stranka (14)       Progresivni savez socijalista i demokrata (8)       Savez liberala i demokrata za Europu (5)       Europski konzervativci i reformisti (1)

Ime Slika Portfelj Država članica
Jean-Claude Juncker Ioannes Claudius Juncker die 7 Martis 2014 Predsjednik Flag of Luxembourg.svg Luksemburg
Frans Timmermans Frans Timmermans 2013 Prvi potpredsjednik Flag of the Netherlands.svg Nizozemska
Bolja regulativa, međuinstitucijski odnosi, vladavina prava i Povelja o temeljnim pravima
Federica Mogherini Federica Mogherini Official Potpredsjednica Flag of Italy.svg Italija
Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
Kristalina Georgieva Kristalina Georgieva (cropped) Potpredsjednica Flag of Bulgaria.svg Bugarska
Proračun i ljudski resursi
Andrus Ansip Portrait Andrus Ansip Potpredsjednik Flag of Estonia.svg Estonija
Jedinstveno digitalno tržište
Maroš Šefčovič Maroš Šefčovič Senate of Poland 01 Potpredsjednik Flag of Slovakia.svg Slovačka
Energetska unija
Valdis Dombrovskis Valdis Dombrovskis 2009 Potpredsjednik Flag of Latvia.svg Latvija
Euro i socijalni dijalog
Jyrki Katainen Jyrki Katainen in June 2013 (cropped) Potpredsjednik Flag of Finland.svg Finska
Radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost
Günther Oettinger Günther Oettinger 2014 Digitalno gospodarstvo i društvo Flag of Germany.svg Njemačka
Johannes Hahn Johannes Hahn 2014 Europska susjedska politika i pregovori o proširenju Flag of Austria.svg Austrija
Cecilia Malmström Cecilia Malmström 2014 Trgovina Flag of Sweden.svg Švedska
Neven Mimica N mimica Međunarodna suradnja i razvoj Flag of Croatia.svg Hrvatska
Miguel Arias Cañete Miguel Arias Cañete (cropped) (2) Klimatska i energetska politika Flag of Spain.svg Španjolska
Karmenu Vella KarmenuVellaPolitician Okoliš, pomorstvo i ribarstvo Flag of Malta.svg Malta
Vytenis Andriukaitis Vytenis Povilas Andriukaitis Zdravlje i sigurnost hrane Flag of Lithuania.svg Litva
Dimitris Avramopoulos Dimitris Avramopoulos 2015 Migracije, unutarnji poslovi i građanstvo Flag of Greece.svg Grčka
Marianne Thyssen MarianeThyssen Zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Flag of Belgium (civil).svg Belgija
Pierre Moscovici Pierre Moscovici en mai 2010 Ekonomski i financijski poslovi, oporezivanje i carina Flag of France.svg Francuska
Christos Stylianides Stylianides Humanitarna pomoć i upravljanje krizama Flag of Cyprus.svg Cipar
Phil Hogan Phil Hogan (37485195082) Poljoprivreda i ruralni razvoj Flag of Ireland.svg Irska
Jonathan Hill Jonathan Hill 2015 Financijska stabilnost, financijske usluge i unija tržišta kapitala Flag of the United Kingdom.svg Ujedinjeno Kraljevstvo
Violeta Bulc Violeta Bulc 2014-11 Promet Flag of Slovenia.svg Slovenija
Elżbieta Bieńkowska Elżbieta Bieńkowska Kancelaria Senatu Unutarnje tržište, industrija, poduzetništvo i mali i srednji poduzetnici Flag of Poland.svg Poljska
Věra Jourová Věra Jourová Pravosuđe, zaštita potrošača i ravnopravnost spolova Flag of the Czech Republic.svg Češka
Tibor Navracsics Navracsics Tibor Portrait Obrazovanje, kultura, mladi i sport Flag of Hungary.svg Mađarska
Corina Crețu Corina Cretu Regionalna politika Flag of Romania.svg Rumunjska
Margrethe Vestager Margrethe Vestager (2011) Tržišno natjecanje Flag of Denmark.svg Danska
Carlos Moedas Carlos Moedas (cropped) Istraživanje, znanost i inovacije Flag of Portugal.svg Portugal

Izvori

  1. Cerulus, Laurens. "Juncker wants more women in new Commission team", objavljeno 10. srpnja 2014.
  2. Poland, Italy nominations leave Juncker needing four more commissioners –. Euractiv.com pristupljeno 4. svibnja 2016.
  3. EU Commission College

Poveznice

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Europska komisija

Mrežna sjedišta

14. kolovoza u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 14. kolovoza u Domovinskom ratu.

1990.

- Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman u Zagrebu razgovarao s novinarima javnih glasila, te upozorio da se Hrvatska suočava s dobro organiziranom urotom, kojoj je u pozadini velikosrpska koncepcija.

- Jučerašnji odlazak kninske delegacije Srba, koja sebe proglašava predstavnikom sviju Srba u Hrvatskoj, u Beograd (saveznom državnom predsjedniku Srbinu Borisavu Joviću) nastavak je one politike iz prošlosti koja je pokroviteljstvo za Srbe tražila u Beču, Budimpešti ili Beogradu, piše "Večernji list".

1991.

- U noćnom napadu na Vukovar, snage JNA ispalile 130 minobacačkih granata iz svojih uporišta u Borovu Selu i brodova JRM na Dunavu. Ranjena četvorica hrvatskih gardista i trojica civila, među njima i nekoliko Srba.- Pronađeno pet žrtava masakra u Lovincu. Pobunjeni hrvatski Srbi su masakar počinili 5. kolovoza.

- Pobunjeni hrvatski Srbi i jedinice JNA okupirali predajnik drugog programa Hrvatske televizije u Kninu i počeli prenositi program beogradske televizije.

1992.

- Zarobljeni vukovarski borci, njih 726, zamijenjeno kod Nemetina za 250 od 406 Srba, jer je 156 građana srpske nacionalnosti odbilo prelazak na srpsku stranu.

- Američki predsjednik George Bush pozdravio Rezoluciju 770, kojom se odobrava primjena svih potrebnih sredstava kako bi se dopremila humanitarna pomoć u BiH.

- Europska komisija u Bruxellesu s velikim zadovoljstvom primila usvajanje Rezolucije 770.

- Grčka se protivi bilo kakvoj vojnoj intervenciji u BiH.

- Rusija blokirala prihvaćanje rezolucije o krizi na prostoru bivše Jugoslavije.

- Američki nosač aviona "Saratoga" vratio se u Jadran.

- NATO podržava Rezoluciju 770 UN.

- Britanski vojni stručnjaci razrađuju plan vojne intervencije u BiH - prvi stiže turski bataljun.

1993.

- U Mostaru traju pješačke borbe, a muslimanske snage žestoko napadaju i u dolini Neretve.

- Srpske postrojbe gotovo završile povlačenje s Igmana i Bjelašnice, izjavio general vojske bosanskih Srba Milan Gvero novinarima na Palama.

- Mi ništa drugo ne tražimo nego zaustavljanje rata i uređenje Bosne i Hercegovine po mjeri svih triju naroda, i Hrvata i Srba i Muslimana - pišu Svetom Ocu papi Ivanu Pavlu II. politički predstavnici bosanskih Hrvata Dario Kordić i Ignac Koštroman.

1994.

- Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Pavle preuzeo ulogu posrednika između Miloševićeva i Karadžićeva režima, a pravoslavni episkopi u BiH vjeruju da će on uspjeti "pomiriti zavađenu braću u Beogradu i na Palama" jer ona šteti "srpskoj stvari", javlja IKA iz Beograda.

1995.

- Novi američki plan za Bosnu je sad odlučno podržao samo službeni Bonn. Predviđa se susret na vrhu (5 + 3), što znači sastanak šefova država ili vlada članica kontaktne skupine s predsjednicima Hrvatske, Srbije i BiH. Glavna tema bila bi novi mirovni plan i podjela 51:49 u korist hrvatsko-bošnjačke federacije.

1996.

- Predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisali, nakon završenih razgovora u Ženevi, zajedničku izjavu, kojom potvrđuju da podržavaju punu provedbu Washingtonskih i Daytonskih sporazuma, te održavanje izbora u BiH na vrijeme. Dogovoreno raspuštanje institucija Herceg-Bosne.

- Za Gradonačelnika Mostara vijećnici Gradskog vijeća Mostara na svojoj prvoj sjednici izabrali Ivana Prskala iz HDZ-a, a za zamjenika gradonačelnika Safeta Oručevića, kandidata Združene liste za BiH.

22. svibnja u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 22. svibnja u Domovinskom ratu.

1991.

HRVATSKA Vlada donijela odluku o neprimjenjivanju odredbi saveznog Zakona općenarodnoj obrani na teritoriju Republike Hrvatske.

TEŠKA parlamentarna kriza u BiH, SDS-ovi ultimatumi pokazali da srpske poslanike ne zanima napad na jednog od ministara (Ostojića), već potpuna blokada i opstrukcije parlamenta, a sve po diktatu Radovana Karadžića, predsjednika SDS-a.

POSLANICI srbijanskog parlamenta prihvatili prijedloge da se na sljedećoj sjednici podrži tzv. SAO Krajina i njeno pripajanje Srbiji.

SKUPŠTINA Republike Slovenije konstatirala da je neizborom Stjepana Mesića, člana Predsjedništva SFRJ iz Republike Hrvatske, za predsjednika Predsjedništva SFRJ grubo kršen ustav SFRJ.

RASTE napetost i neizvjesnost oko okupiranog šibenskog sela Bratiškovci.MINIRANA pruga Virovitica-Banova Jaruga između Brezina i Kukunjevca.

PROVOKACIJE tzv. JNA na području Vrlike, a njezine akcije, tvrde mještani, usuglašene s akcijama samozvane Martićeve milicije.

1992.

REPUBLIKA Hrvatska primljena u članstvo Ujedinjenih naroda, aklamacijom odlučila Generalna skupština UN.

NA 46. zasjedanju Glavne skupštine UN govorio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, te naglasio da Hrvatska u svemu prihvaća Povelju Ujedinjenih naroda i da će biti privržena načelima Povelje i vladavini međunarodnog prava.

PRILIKOM primanja u članstvo UN Hrvatske, Slovenije i BiH govorio i E. J. Perkins, predstavnik SAD u UN, te naveo da je za strahote na području bivše Jugoslavije odgovorna vlada u Beogradu.

WASHINGTON poduzima dodatne mjere kažnjavanja Beograda protjerivanjem srbodiplomata iz SAD.

AMERIČKI predsjednik George Bush obavijestio pismom talijanskog premijera G. Andreottija da vlada u Washingtonu ozbiljno razmatra nove mjere kojima bi sa zaustavila srpska agresija na BiH.

EUROPSKA komisija predložila europskoj dvanaestorici trgovinski embargo protiv Srbije.U NAPADIMA na Zadar tri osobe ranjene, pričinjene velike materijalne štete, tenkovskim granatama gađan otok Ugljan.

VOĐA srpskih terorista u BiH Radovan Karadžić insistira na podjeli Sarajeva na dva dijela.

1993.

HRVATSKO-turska misija dobre volje krenula je iz Međugorja prema Mostaru, radi normalizacije hrvatskog i muslimanskog naroda u BiH, kao i radi oslobađanja svih zatočenika.

U NOVOM zločinu muslimanskih snajperista u Vitezu poginula tri Hrvata.ZENICA postala obrascem razaranja HVO-a i progona Hrvata, koje muslimanske postrojbe hapse, premlaćuju, istjeruju iz kuća i stanova, pale hrvatske zastave.

SAMOZVANI predsjednik tzv. krajine Goran Hadžić, zamjera "braći Srbima iz Bosne" zašto nisu potpisali Vance-Owenov mirovni plan jer za njih Srbe to "mrtvo slovo na papiru".

SAD ponudile da svojim zračnim snagama štite trupe UN koje brane "zaštićene zone".

1994.

CRNOGORCI iznenada odlučili vratiti oko 600 slika, skica i crteža poznatog dubrovačkog slikara Milovana Stanića, koje su prilikom agresije opljačkali iz njegove kuće u Štikovici i odnijeli ih u Crnu Goru.

OD DANAS će cijeli Mostar, prvi puta nakon izbijanja hrvatsko-muslimanskog sukoba, moći slobodno prijeći iz istočne na zapadnu stranu grada.

1995.

PREMA posljednjim podacima kojima raspolaže UNCRO, oko 3.800 Srba, koji su za vrijeme operacije "Bljesak" izbjegli iz zapadne Slavonije, ovih je dana iz Bosne premješteno u istočnu Slavoniju.

ZAPADNU Slavoniju u konvojima UNHCR-a dosad napustile 1.694 osobe srpske nacionalnosti.

NASTAVLJAJU se pritiscii protjerivanja Hrvata iz Bapske, Lovasa, Šarengrada i drugih naselja u istočnoj Slavoniji.

U OSJEČKOM istražnom zatvoru, nakon akcije "Bljesak" u zapadnoj Slavoniji, nalazi se 31 osoba osumnjičena, optužena, ili u odsutnosti presuđena, za najteži oblik oružane pobune protiv Republike Hrvatske - kazneno dijelo koje ne podliježe zakonu o oprostu.

BANJALUČKI biskup dr. Franjo Komarica već šesti dan štrajka glađu zbog stalnog terora srpskih ekstremista nad nasrpskim pučanstvom, ubijanja nedužnih civila, svećenika, te nezainteresiranosti međunarodne zajednice za sprječavanje terora i progona.

"NE ŽELIM muslimane u svojoj državi", izjavio vođa bosanskih Srba u intervjuu njemačkom tjedniku "Der Spiegelu".MINISTAR savjetnik u Stalnoj misiji Republike Hrvatske pri UN u Ženevi Neven Madey uputio visokim svjetskim dužnosnicima u Ženevi apel Zajednice prognanih i izbjeglih Hrvata, u kojem je zatražena pomoć za zaštitu ljudskih prava Hrvata i drugih građana nesrpske narodnosti u Vojvodini, koji su izloženi učestalom teroru srbijanskih vlasti i neometanih skupina bandita.

1996.

HRVATSKI ministar obrane Gojko Šušak i ministar obrane Ukrajine Valerij Šmarov u Zagrebu potpisali Memorandum o vojnoj suradnju.

ZA UHIĆENJE Karadžića i Mladića mjerodavan je Slobodan Milošević, koji je odgovornost za to preuzeo potpisom na Daytonski sporazum, izjavio glavni tajnik NATO-a Xavier Solana.

REŽIM u Beogradu prkosio cijelom svijetu, što su zorno pokazale TV-kamere na Beogradskom groblju, kada je među nekoliko tisuća prisutnih na pokopu optuženika iz Haaga generala Đorđa Đukića bio cijeli vojni vrh "SRJ", a u prvom redu stajao Radovan Karadžić, za kojim je raspisana međunarodna tjeralica.

3. kolovoza u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 3. kolovoza u Domovinskom ratu.

1991.- Hrvatski Sabor priznao Litvu i zamrznuo odnose sa Srbijom.

- Dr. Franjo Gregurić izabran za novog hrvatskog premijera.

- Jugoslavensko Predsjedništvo objavilo novu rezoluciju za osiguranje apsolutnog primirja.[za Wikiizvor]

- Srpski teroristi ukrali 5 autobusa namijenjenih prijevozu izbjeglica iz Erduta, Aljmaša i Dalja.

1992.

- Nizozemska javnost nezadovoljna vladinom politikom prema izbjeglicama u Hrvatskoj i BiH.- Europska komisija istaknula da Hrvatska ove zime mora pronaći 300.000 mjesta za izbjeglice, a već ih je dosad smjestila 598.000, napominje Visoki komesarijat za izbjeglice (HCR).

- Izvješća o srpskim koncentracijskim logorima, tema je dana u Francuskoj, čija je diplomacija zatražila od srpskih vlasti da odmah dopuste pristup zatočenicima.

- Srbi granatiraju Bihać, a po prvi put bačeni su i bojni otrovi.

- Topnički napadi Srba na Slavonski Brod i Županju.1993.

- Erdutski sporazum je mrtav - izjavio na redovitoj mjesečnoj konferenciji za novinare u Zagrebu hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman.

- Američki poticaj, da se udarima iz zraka razbije srpski obruč oko Sarajeva, nije dobio potporu saveznika iz NATO-a u Bruxellesu.

- Predsjednik Tuđman u pismu supredsjedatelju Londonske konferencije Thorvaldu Stoltenbergu energično protestirao zbog barbarskog napada pobunjenih Srba na pontonski most u Novskom ždrilu.

- U Nadbiskupiji Vrhbosanskoj, koja broji 500.000 katolika u 144 župe, protjerano 350.000 vjernika, a oko 100 župa zauzela srpska ili muslimanska vojska, stoji u izjavi s Biskupskog sabora Vrhbosanske metropolije održanog u Mostaru.

1994.

- Ured Svete Stolice potvrdio dolazak Ivana Pavla II u Zagreb 11. rujna, putovanje Pape u Beograd otpalo, a odlazak u Sarajevo sve manje izvjestan.

- Hrvatski prognanici, uz dosadašnji sedam prijelaza u UNPA pod nadzor MUP-a Hrvatske predali još pet prijelaza.

- "Plave kacige" napuštaju Bosnu u roku od tri mjeseca, objavljuje talijanski dnevnik "Repubblica" izjavu zapovjednika UN u BiH generala Michaela Rosea, koji tvrdi da mu je to priopćio Boutros Ghali.

1995.

- U Ženevi počeli pregovori predstavnika hrvatske vlasti i pobunjenih hrvatskih Srba iz Knina. Hrvatska su stajališta da Srbi odmah prihvate mirnu reintegraciju u hrvatski ustavno-pravni poredak.

- Ako pobunjeni Srbi i ovaj put odbiju pristati na mirnu reintegraciju okupiranih područja Republike Hrvatske i nastave s nasiljem protiv Hrvatske i BiH, Hrvatska će biti primorana da poduzme najoštrije mjere kako bi se zaustavili napadi na "zaštićenu zonu" UN-a na području Bihaća te na sjeverna i južna okupirana područja Hrvatske, izjavio predsjednik Tuđman primajući u Predsjedničkim dvorima njemačkog veleposlanika Horsta Wiesela na njegov zahtjev.

- Ništa nije ostvareno od obećanja što ih je kninsko vodstvo dalo Yasushiju Akashiju, izjavio u Zagrebu dr. Mate Granić u razgovoru s britanskim veleposlanikom Gavinom Hewitom, kojeg je primio na njegov zahtjev.

- Na dosad oslobođenom području Hrvatske obnovit će se 16.164 kuće pete i šeste kategorije oštećenja, a do kraja godine očekuje se dovršetak 5.500 objekata na oslobođenim područjima, izjavio na konferenciji za novinare u Zagrebu ministar obnove i razvitka dr. Jure Radić.

- Snage Fikreta Abdića opstruiraju konvoj UNHCR-a za izgladnjeli Bihać, postavljajući neprihvatljive uvjete za njegov prolazak, izjavila u Zagrebu glasnogovornica UNHCR-a Alemka Lisinski.

- Nove rezolucije i odluke međunarodne zajednice i NATO-a braniteljima Bihaća ne znače mnogo.

- Zapovjednik glavnog stožera HVO regije Bihaća Ivan Prša, dozapovjednik Danijel Obajdin i zapovjednik 5. korpusa Armije BiH Atif Dudaković jedinu istinsku pomoć vide u Hrvatskoj vojsci.

- Predsjednik Clinton razmotrio sa svojim savjetnicima stanje u zapadnom dijelu BiH, izjavio u Washingtonu glasnogovornik Bijele kuće Mike McCurry. Naglašeno kako SAD pozdravljaju suradnju bosanskih Muslimana i Hrvata kao posljedicu dogovora o Federaciji i konfederaciji s Hrvatskom.

1996.- Vrativši se iz službenog posjeta SAD-u, predsjednik Tuđman istaknuo kako SAD potpuno podupiru da Hrvatska pripada srednjoj Europi a ne balkanskoj regiji.

- Sastanak u Washingtonu između predsjednika Clintona i Tuđmana bio je pozitivan i mi očekujemo, kazao je Carl Bildt, da će on dovesti do potpunog poštivanja zahtjeva za raspuštanjem Herceg-Bosne i ustroja vlasti u Mostaru.

Abhazija

Abhazija ili Aphazija (abhaski: Aҧsnы Apsny, gruzijski: აფხაზეთი Apkhazeti, ili Abkhazeti, ruski: Абха́зия) je država na Kavkazu koja je proglasila svoju neovisnost od Gruzije nakon rata vođenog 1992. – 1993. godine. Do danas su je kao neovisnu Republiku Abhaziju priznale Rusija, Nikaragva, Venezuela i Nauru, te Južna Osetija i Pridnjestrovlje. Površine je 8320 km².

Međunarodne organizacije kao što su UN, Europska komisija, OESS, NATO, Svjetska trgovinska organizacija, Vijeće Europe i većina suverenih država priznaje Abhaziju kao dio Gruzije i podupiru njen teritorijalni integritet koji joj po principima međunarodnog prava pripadaju.

Na prijedlog oba doma ruskog parlamenta 26. kolovoza 2008. predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev priznao je neovisnost Abhazije i pozvao predstavnike drugih država da slijede njegov primjer. Predstavnici Europske Unije i NATO Saveza odmah su osudili rusko priznanje abhazijske neovinosti kao namjerno kršenje Međunarodnog prava, te su pozvali na očuvanje teritorijalnog integriteta i suverenosti Gruzije.

Dalia Grybauskaitė

Dalia Grybauskaitė (Vilnius 1. ožujka 1956.) je aktualna predsjednica Litve. Pobijedila je na izborima 2009. godine. Prva je predsjednica Litve i prva osoba koja je dobila drugi predsjednički mandat u Litvi.Bila je doministrica vanjskih poslova, ministrica ministrica financija i europska povjerenica za financije i proračun od 2004. do 2009. Nazivaju ju Željezna dama i Čelična magnolija.

EC registarski broj

EC registarski broj (eng. EC number, European Commission number - broj Europske komisije), poznat i kao EC-No i EC#, je broj od sedam znamenki kojim se označavaju kemijske tvari komercijalno dostupne u Europskoj Uniji. Dodjeljuje ga Europska komisija i to je službeni broj tvari u Europskoj Uniji.

Nedovršeni članak EC registarski broj koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Europski sud za ljudska prava

Europski sud za ljudska prava (ESLJP) (eng. European Court of Human Rights (ECHR), fr. Cour européenne des Droits de l' Homme (CEDH)) je sudska institucija Vijeća Europe, osnovana 1959. godine, za zaštitu prava i sloboda koje se jamče Europskom konvencijom o ljudskim pravima (1950).

Sud je postao stalna institucija zaštite ljudskih prava u Europi 1. studenog 1998. godine, kada je stupio na snagu Protokol 11. Europske konvencije o ljudskim pravima. Prije uvođenja ovog protokola, sudsku funkciju je, osim Suda, obavljala i Europska komisija za ljudska prava (1954). Protokol je ukinuo Komisiju, ali je ona nastavila s radom do 31. listopada 1999. godine radi okončanja tekućih postupaka. U prve tri godine samostalnog postojanja Europskog suda za ljudska prava, broj sporova je uvećan za oko 130%. Tijekom 1998. godine bilo je evidentirano 5.979 predmeta, a 2001. godine 13.858.

Pitanje reforme sudskog sustava otvoreno je 2000. godine, pa je Protokol 14. predložen kao mehanizam rasterećenja Suda i unapređenja njegove efikasnosti. Protokol predviđa prijenos nadležnosti s vijeća na suce pojedince, smanjenje broja članova vijeća, pooštravanje uvjeta za pokretanja međunarodnih sporova.

Sjedište Suda nalazi se u Strasbourgu u Francuskoj.

Institucije Europske unije

Institucionalnu ustroj Europske unije (EU) čine sedam institucija. U početku su tri Zajednice imale svaka vlastita izvršna tijela, a zajednički su im bili Skupština predstavnika (kasnije Europski parlament) i Sud pravde. Tek su 1967. godine na osnovi Ugovor o spajanju spojena istovrsna tijela Zajednica. Lisabonski ugovor uveo je bitne promjene u institucionalnoj strukturi.

Prema članku 13. Ugovora o Europskoj uniji, institucije Europske unije su:

Europski parlament,

Europsko vijeće,

Vijeće,

Europska komisija ("Komisija"),

Sud Europske unije,

Europska središnja banka,

Revizorski sud.Postoje i druga tijela i ustanove:

Gospodarski i socijalni odbor - savjetodavno tijelo EU, sastavljeno od 317 članova. Ima sjedište u Bruxellesu.

Odbor regija - također savjetodavno tijelo EU, sastavljeno od 317 članova koje delegiraju tijela lokalnih i regionalnh vlasti država čnica EU kako bi zastupali interese regija jedinica lokalne samouprave na razin Unije. Ima sjedište u Bruxellesu.

Europska investicijska banka - ustrojena je Rimskim ugovorom o osnivanju EZ-a, s ciljem pridonošenja uravoteženosti razvoja Europske zajednice gospodarskom integracijom i socijalnom kohezijom. Banka osigurava dugoročno financiranje određenih kapitalnih projekata u Uniji te u drugim državama svijeta. Ima sjedište u Luksemburgu.

Europska banka za obnovu i razvoj - osnovana je 1991. godne kako bi pomogla bivšim komunističkim državama u njihovoj transformaciji u tržišna gospodarstva. Banka se bavi investiranjem u privatna poduzeća, samostalno ili s drugim partnerima. Sjedište banke je u Londonu.Također postoji i velik broj specijaliziranih agencija.

Jacques Delors

Jacques Delors (Pariz, 20. srpnja 1925.) je francuski ekonomist i političar. Bio je osmi predsjednik Europske komisije i prva osoba koja je obnašala tri mandata na toj funkciji (od 1985. do 1995.) tijekom kojih je dao zamah nastavku europske izgradnje. Jacques Delors je otac Martine Aubry , bivše prve tajnice francuske Socijalističke stranke i ministrice zapošljavanja u više francuskih vlada lijevog centra.

Natura 2000

Natura 2000 je ekološka mreža zaštićenih područja na području Europske unije. To je najveća koordinirana mreža područja očuvanja prirode u svijetu. Hrvatska će postati dio NATURE 2000 pristupanjem EU.

Olli Rehn

Olli Rehn Ilmari (Mikkeli, Finska, 31. ožujka 1962.), finski političar, trenutno na dužnosti povjerenika Europske komisije za ekonomske i monetarne poslove.

Paneuropejstvo

Paneuropizam ili paneuropejstvo je izraz kojim se opisuju pojedinci, pokreti i ideologije koji promoviraju ideju o Europi kao političkoj zajednici, bilo kao jedinstvenoj naciji, bilo kao makro-naciji, odnosno zajednici koju današnje europske nacije čine kao njeni konstitutivni dijelovi. U širem smislu se pod time može podrazumijevati i tzv. paneuropski identitet (engl. pan-European identity), odnosno osjećaj pripadnosti Europi kao svojoj domovini. Paneuropejstvo se u političkom smislu ponekad dijeli na tzv. paneuropski nacionalizam ili euronacionalizam, koji se obično vezuje uz ekstremnu desnicu, i eurofederalizam koji se češće može pronaći kod proeuropskih stranaka lijevog ideološkog predznaka.

Paneuropejstvo u smislu zajedničkog identiteta službeno potiče Europska komisija preko svoje Opće uprave za obrazovanje i kulturu.

Pristupanje Albanije Europskoj uniji

Albanija je počela pregovore o sporazumu za stabilizaciju i pridruživanje 2003. godine. Ovaj dogovor je potpisan 12. lipnja 2006., čime je napravljen prvi korak prema članstvu Albanije u EU.

Nakon što je Albanija početkom travnja 2009. godine postala punopravna članica NATO-a, 28. travnja 2009. predala je zahtjev za članstvo u EU.

Europska komisija je 10. listopada 2012. uputila Europskom vijeću preporuku za odobravanje statusa kandidata Albaniji, a status kandidata Albaniji je dodijeljen 26. lipnja 2014.

Pristupanje Crne Gore Europskoj uniji

Nakon referenduma održanog 21. svibnja 2006., Crna Gora je izašla iz državne zajednice sa Srbijom i postala nezavisna država. Nezavisnost ove države znatno je ubrzala početak pregovora za članstvo, u odnosu na vrijeme kad je bila u zajednici sa Srbijom. Pregovori o SSP-u počeli su u rujnu 2006. godine, a dogovor je potpisan u ožujku 2007.Crna Gora je 15. prosinca 2008. predala zahtjev za učlanjenje u Europsku Uniju, 17. prosinca 2010. je dobila status kandidata, 29. lipnja 2012. je započela pregovore sa Europskom Unijom, a 18. prosinca 2012. je otvorila i zatvorila prvo od 33 poglavlja.

Pristupanje Kosova Europskoj uniji

Kosovo, kao i cijeli zapadni Balkan, ima europsku perspektivu.20. travnja 2005., Europska komisija usvojila je Vijeće o Kosovu u Vijeću "Europska budućnost za Kosovo" koje pojačava opredijeljenost Komisije na Kosovu. Europsko društvo sredstvo je ostvarenja europske perspektive zemalja Zapadnog Balkana u okviru procesa pridruživanja i stabilizacije.

Na privremene institucije samouprave - Vlada je usvojila plan djelovanja za provedbu u Europskoj članstva u kolovozu 2006. godine, a ovaj dokument odražava trenutne dinamike rada između Europske unije i PISG.

U ožujku 2007. uspostavljena je nova struktura sektorskih sastanaka pod okriljem Mehanizma za stabilizacijski nadzor u područjima dobre uprave, ekonomije, unutarnjeg tržišta, inovacija i infrastrukture.

Do 2008. održano je četrnaest sastanaka „Mehanizma za stabilizacijski nadzor“, procesa namijenjenog promicanju političkog dijaloga između Europske unije i kosovskih vlasti o pitanjima koja se odnose na pristup Europskoj uniji.

Članice EU koje Kosovo ne priznaju kao neovisnu državu su: Španjolska, Slovačka, Cipar, Rumunjska i Grčka.

Premda je do sada samo 23 od 28 članica Europske unije priznalo Kosovo kao neovisnu državu, službeno se smatra potencijalnim kandidatom za ulazak u Europsku uniju, a pripisuje mu "europsku perspektivu" Vijeće Europske unije. Kao što je potvrđeno na samitu u Solunu u lipnju 2003., Kosovo je čvrsto povezano s okvirom procesa stabilizacije i pridruživanja, politikom EU koja se odnosi na Balkan i namijenjena je pripremi potencijalnih kandidata za članstvo u EU.

Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju su započeli 28. listopada 2013., sporazum je potpisan 27. listopada 2015., a stupio na snagu 1. travnja 2016. Kosovo je prva država čiji se sporazum nije ratificirao u svakoj pojedinoj članici EU.

Pristupanje Makedonije Europskoj uniji

Pristupanje Sjeverne Makedonije Europskoj uniji naziv je za proces koji je počeo 2004. godine - 13 godina nakon što je Sjeverna Makedonija proglasila nezavisnost od SFRJ. Zemlja je službeni kandidat za ulazak u Europsku uniju od 2005. godine. Od 2014. godine jedna je od 5 preostalih kandidata za ulazak u EU (zajedno sa Albanijom, Crnom Gorom, Srbijom i Turskom) nakon zadnjeg kruga proširenja Unije koji je članstvo donio Hrvatskoj.

Pristupanje Europskoj uniji definirano je kao jedan od najviših vanjskopolitičkih ciljeva sadašnje makedonske vlade.

Pristupanje Srbije Europskoj uniji

Pristupanje Srbije Europskoj uniji je proces u kojem Republika Srbija nastoji pristupiti Europskoj uniji, kao punopravna članica. Srbija je službeno podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji 22. prosinca 2009. godine, a 1. ožujka 2012. Srbija je dobila status kandidata.Dana 21. siječnja 2014. formalno su započeli pregovori sa Europskom unijom.

Robovlasništvo

Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na radu robova. Pojavilo se još u drevna vremena kad su Sumerani, Egipćani, stari Grci i Rimljani držali robove. U 15. stoljeću počela se razvijati velika trgovina robljem kad su Europljani počeli prodavati uhvaćene Afrikance i na tome zarađivali te ih brodovima preko oceana prevozili kao radnu snagu u europske kolonije. Ta trgovina ljudima trajala je do 19. stoljeća i znatno utjecala na afričke i američke kulture. Danas je ropstvo zakonski zabranjeno na međunarodnoj rayini , ali još uvijek postoji - u nekim dijelovima svijeta u masovnim razmjerima: procjenjuje se danas da u svijetu ima oko 30 milijuna ljudi u ropskom položaju, mnogo i u Europi. Međunarodna trgovina robljem danas se uglavnom naziva engleskim terminom trafficking, te predmetom takve nezakonite međunarodne trgovine biva oko 3 milijuna ljudi, od toga 79% radi korištenja u prostituciji, a 19% radi prisilnog rada.

Venecijanska komisija

Venecijanska komisija (službeni naziv Europska komisija za demokraciju kroz pravo) je savjetodavno tijelo Vijeća Europe, međunarodne asocijacije koje čini ukupno 47 europskih i susjednih zemalja. Puno službeno ime tog savjetodavnog tijela je "Europska komisija za demokraciju putem prava". To se tijelo bavi ustavnim pitanjima, izbornim pitanjima i općenito djelovanjem demokratskih ustanova.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.