Enciklopedija

Enciklopedija (grč. ἐγκύκλιος παιδεία egkýklios paideía "sveobuhvatno znanje"), pisano je djelo u kojem se, abecednim ili drugim metodičkim slijedom, sustavno obrađuju činjenice i spoznaje o sveukupnom ljudskom znanju. Opće enciklopedije obrađuju sva područja znanja, a specijalne enciklopedije samo znanja određenog područja (npr. vojna, pomorska, književna itd.). Enciklopedika je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem enciklopedija.

Hrvat[1] Pavao Skalić u naslovu je svoga djela Encyclopaediae seu orbis disciplinarum tam sacrarum quam profanarum epistemon (Basel, 1559.) prvi upotrijebio riječ enciklopedija u značenju srodnom današnjem.

Der Neue Pauly
Pavao Skalić; Enciklopedija ili znanje svijeta svetih i svjetovnih struka (1559)
Naslovna stranica enciklopedije Pavla Skalića tiskane u Baselu 1559. godine, u kojoj je prvi put kao imenica u naslovu djela upotrijebljena riječ enciklopedija u današnjem značenju
Paulus Scalichius (Scaligius, c.1534-1575)
Portret Pavla Skalića (1534.-1575.)

Povijest

Pojam ἐγκύκλιος παιδεία (egkýklios paideía) u značenju "sustavna i opća naobrazba" vjerojatno potječe od Hipije iz Elide, sofista iz V. st. pr. Kr. Iako antika nije poznavala pojam enciklopedije u modernom smislu, uz isticanje važnosti antičkih leksikografa i glosografa kao prethodnika, Aristotelova sabrana djela smatraju se enciklopedijom tadašnjeg znanja. Marcijan Kapela (Martianus Minnaeus Felix Capella) iz Kartage (V.st.) sastavio je enciklopedijski roman u prozi i stihu, koji se javlja i pod naslovom Satyricon, kao i Svadba Merkura i Filologije (De nuptiis Mercurii et Philologiae). To je djelo napravljeno u 9 svezaka, po svojoj naravi alegorijsko i mitologijsko, ali i enciklopedično.

Izidor Seviljski (570.636.) bio je seviljski biskup, koji je ostavio nedovršeno djelo Knjiga etimologijâ (Liber ethimologiarum), koja je posmrtno podjeljena i objavljena u 20 knjiga. To ne predstavlja tipičan jezikoslovni priručnik, nego sumu sveukupnog antičkog znanja s različitih područja. Tu se nalaze ljekarništvo i liječništvo, ali i 7 slobodnih umijeća, te pravo, crkva, jezik, ljudi, životinje, elementi, kovine, ratne vještine, poljodjelstvo, povrtlarstvo, jela i pića.

Hraban Maur (Hrabanus Magnentius Maurus, 780.856.) bio je Izidorov sljedbenik, koji se u svojem glavnom djelu O svijetu (De Universo, u 22 knjige) služio svojim prethodnikom izbacujući mnoge antičke jedinice, a dodajući mnoge svetopisamske natuknice. Cijenjen je zbog zasluga za širenje znanja među istočnim Francima. Stekao je naziv Praeceptor Germaniae. Njegovo glavno enciklopedijsko djelo poznato je još i pod trima drugim naslovima: O podrijetlu stvarî (De origine rerum), O sveopćoj naravi (De universali natura) i O naravi stvarî (De natura rerum).

Vincent od Beauvaisa (1190.1264.) smatra se sastavljačem najpoznatije srednjovjekovne enciklopedije. Glavno se djelo zove Veće zrcaloSpeculum maius (Knjižnica svijetaBibliotheca mundi), te je po strukturi trodijelno: Naravno zrcalo (Speculum naturale), Zrcalo nauka (Speculum doctrinale) i Povijesno zrcalo (Speculum historiale). U njemu je sustavno obrađena prirodna znanost, govorništvo, pravo i povijest te se smatra najvećim enciklopedičkim priručnikom XIII. stoljeća, uz četvrti dodatni dio Ćudoredno zrcalo (Speculum morale). Talijanski pisac i Danteov učitelj Brunetto Latini (1220.1294.) ubraja se među najistaknutije enciklopedičke pisce po svojem djelu na starofrancuskom jeziku, pisanom u Francuskoj, Knjiga riznice ili Riznica (Li Livres dou Trésor) u 3 dijela. U tom se djelu obrađuju, uz biblijski predmetnik; povijest, etika, zvjezdoznanstvo i zemljopis.

Bartholomaeus Anglicus (Bartholomew the Englishman ili Bartolomej Englez, 1230–50) sastavio je enciklopediju O svojstvima stvari (De proprietatibus rerum). To je djelo bilo prevedeno na engleski 1398., dok se latinski prijevod pojavio 1470. Prije 1500. to je djelo doživjelo desetak izdanja zbog neobičnosti u izboru predmeta jer se bavilo i o naravi anđela, kao i svojstvima alkoholnih napitaka.

Gregor Reisch, katolički teolog i filozof, objavio je 1503. u Freiburgu, enciklopedijsko djelo (Filozofski biserMargarita philosophica), koje se bavi trivijem i kvadrivijem, kao i podrijetlom naravnih pojava.

Raphael Maffei, napisao je u Rimu enciklopediju XXXVIII knjiga bilježaka o gradskim stvarima (Commentariorum rerum urbanorum libri XXXVIII, 1506.) koja pozornost posvećuje novovjekovnim zemljopisnim otkrićima i sustavnoj obradi životopisa istaknutih pojedinaca. Johann Heinrich Alsted (1588.1638.), njemački teolog i filozof, napisao je enciklopedijsko djelo Enciklopedija razlučena u sedam svezaka (Encyclopaedia septem tomis distincta, 1630.). Osamnaesto stoljeće nazvano je zlatnim razdobljem europske enciklopedike. Najznačajna izdanja tog vremena su: Chambersova Enciklopedija i Zedlerov Leksikon. Ephraim Chambers 1728. godine objavio je i posvetio engleskom kralju enciklopedijsko djelo u 2 sveska pod naslovom Ciklopedija ili opći rječnik umjetnosti i znanosti koji sadržava objašnjenja naziva i opis stvari koje se njima označuju u nekoliko umjetnosti, kako slobodnih, tako tehničkih i nekoliko znanosti, kako ljudskih, tako i božanskih (Cyclopaedia or an Universal Dictionary of Arts and Sciences containing an Explanation of the Terms and an Account of the Things Signified thereby in the several Arts, Liberal and Mechanical, and the several Sciences, Human and Divine). Chambers je isticao kako njegovo djelo nije uradak jednog uma, nego je proizvod sveobuhvatnog ljudskoga znanja.

Johann Heinrich Zedler (1706.1760.), knjižar iz Leipziga, objavio je Veliki sveobuhvatni opći leksikon svih znanosti i umjetnosti koje su do sada ljudski um i umješnost izumili i poboljšali (Grosses vollständiges Universal-Lexikon Aller Wissenschaften und Künste welche bisher durch menschlichen Verstand und Witz erfunden und verbessert worden) koji je izdan u 64 sveska u razdoblju 1732.–1750. Na radu tog djela sudjelovao je veći broj urednika i suradnika. U njemu su obuhvaćene humanističke,prirodne i primijenjene znanosti kao i biografije istaknutih pojedinaca.

Chambersovo djelo (Ciklopedija) poslužilo je kao osnova za najpoznatiju europsku enciklopediju, Francusku enciklopediju, koja je paradigma moderne enciklopedije. To djelo je proizvod zajedničkoga rada većega broja enciklopedijskih pisaca, koji su u povijesti i ostali pod imenom enciklopedisti (kako se nazivaju petorica najpoznatijih: Rousseau, Voltaire, Diderot, D’Alambert i Helvetius). Francuska Enciklopedija izdana je pod nazivom Enciklopedija ili razumski rječnik znanosti, umjetnosti i obrta, sastavljen od udruge učenjaka (Encyclopédie ou Dictionnaire raisonné des sciences, des arts et des métiers, par une société de gens de lettres). Začetnik i voditelj Francuske enciklopedije bio je Denis Diderot. Ta je enciklopedija izlazila u Parizu od 1751. do 1772. u 17 folio-svezaka i 11 svezaka s bakrorezima. Urednici su bili Denis Diderot i Jean-Baptiste D'Alembert koji su u projekt Francuske enciklopedije uključili francuske znanstvenike, filozofe i književnike. Projekt je bio započet s dvadesetak suradnika, ali je na kraju narastao do pedeset pisaca različitih članaka. Bila su obuhvaćena područja duhovnih znanosti (filozofije, teologije, književnosti i jezika), ali i teorijskih i primijenjenih znanosti (matematike, fizike i ekonomije) te povijest, politika i glazba. Posebnost Francuske enciklopedije bila je i sustavna obrada područja rada, obrta, umijeća, tehnike i izuma, uz opise prirodnih zakona i znanstvenih metoda. Francuska enciklopedija nije imala kao cilj samo informacije o svim područjima znanja i iskustava nego i kritički osvrt na tadašnja politička zbivanja. Prilozi u enciklopediji bili su raznovrsni po razini i točnosti, odnosno, neki su bili više feljtonski i polemični, pa samim time i nedostatno enciklopedijski. Prvo izdanje britanske enciklopedije (Britanska enciklopedija ili Rječnik umjetnosti i znanostiThe Encyclopaedia Britannica or Dictionary of Arts and Sciences) izdano je 1771. Pojedina područja nalaze se u sustavu odvojenih rasprava, a obrađuju se u abecednom poretku, povezana s odgovarajućim znanostima. Područja koja su bila istaknuta su botanika, koja dobiva sve više prostora, kao i zemljopis, liječništvo i ljekarništvo te kemija i mineralogija. Najistaknutiji urednici u XIX. st. bili su Archibald Constable, James Mill, Ricardo, Malthus, Hazlitt i Sir Walter Scott. U XX. st. enciklopedija je nastavila svoju tradiciju sustavnoga povećanja teorijskih, prirodnih i primijenjenih znanosti, te obrta i umijeća, uz sve više biografskih natuknica iz povijesti i politike. U XVIII. st. počinju se javljati i priručnici u obliku Conversations-Lexicona. Niz takvih izdanja počinje djelom Razgovorni leksikon s osobitim obzirom na suvremeno doba (Conversations-Lexikon mit vorzüglicher Rücksicht auf die gegenwärtigen Zeiten) izdan u 6 svezaka u Leipzigu (1796.–1808.). To je djelo započeo G. R. Löbel, ali ga je 1808. kupio F. A. Brockhaus, pod čijim je imenom taj tip enciklopedije postao svjetski poznat.

Riječ "enciklopedija", najbliža današnjem značenju, prvi je upotrijebio hrvatski polihistor Pavao Skalić, 1559.[1] u djelu "Encyclopediae seu orbis disciplinarum tam sacrarum quam profanarum epistemon".

Enciklopedije na hrvatskom jeziku

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hrvatska enciklopedika

Prvi nedovršeni moderni pokušaj hrvatske enciklopedije je Hrvatska enciklopedija, "Priručni rječnik sveobćega znanja" Ivana Zocha i Josipa Mencina, tiskana u dva sveska u Osijeku 1887. i 1890. godine ("A-Bžedusi", "C-Gzel").

Od 1940. do 1945. godine u Zagrebu izdavana je nedovršena Hrvatska enciklopedija Mate Ujevića u pet svezaka ("A-Automobil", "Automaši-Boito", "Boja-Cleveland", "Cliachit-Diktis", "Dilatacija-Elektrika"), koja je po svršetku Drugog svjetskog rata zbog političkih razloga pala u zaborav. No to je izdanje, čija su Ujević i njegov tim bili su jezgra oko koje je Miroslav Krleža okupio Leksikografski zavod FNRJ, današnji Leksikografski zavod Miroslav Krleža (LZMK), čija je djelatnost primarno izdavanje enciklopedija u modernoj Hrvatskoj.

Opće enciklopedije LZ

Opca enciklopedija JLZ
Opća enciklopedija JLZ

U razdoblju 1945-90. godine izdavanjem enciklopedija bavio se Jugoslavenski leksikografski zavod u Zagrebu. Zavod je do raspada Jugoslavije objavio tri izdanja svoje opće enciklopedije, prvo kao Enciklopediju Leksikografskog zavoda (prvo izdanje 1956-64. godine, sedam svezaka; drugo izdanje, šest svezaka), a zatim pod imenom Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (prvo, tj. ukupno treće izdanje 1977.-1982. godine, sačinjeno od osam svezaka i jednog dopunskog).

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Godine 1994. tiskan je ogledni arak nove Hrvatske enciklopedije urednika Dalibora Brozovića, no nakon koncepcijskih promjena, to je izdanje prošireno "općom" sastavnicom te je 1999. godine tiskan prvi svezak Hrvatske enciklopedije. Od petog sveska glavni je urednik bio akademik August Kovačec; od osmoga sveska (2006) glavni je urednik Slaven Ravlić. U jedanaest svezaka na 9320 stranica objavljeno je 67 077 članaka[2]].

Specijalizirane enciklopedije LZ

Leksikografski je zavod izdao i sljedeće specijalizirane enciklopedije:

  • "Pomorska enciklopedija" - osam svezaka
  • "Medicinska enciklopedija" - osam svezaka i dva dopunska
  • "Tehnička enciklopedija" - trinaest svezaka
  • "Šumarska enciklopedija" - dva sveska
  • "Poljoprivredna enciklopedija" - tri sveska
  • "Muzička enciklopedija" - tri sveska
  • "Filmska enciklopedija" - dva sveska, urednik Ante Peterlić
  • "Enciklopedija hrvatske umjetnosti" - dva sveska ponovljena kao "Hrvatska likovna enciklopedija" uz Vjesnik tijekom 2005. godine u osam svezaka.
  • "Krležijana" - tri sveska, personalna enciklopedija Miroslava Krleže, urednik Velimir Visković
  • "Istarska enciklopedija" - jedan svezak
  • "Hrvatska književna enciklopedija" - četiri sveska (sv. 1-2, 2010), urednik Velimir Visković

Opća i nacionalna enciklopedija

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, glavnog urednika Antuna Vujića, izdanje je Pro Leksisa d.o.o. i Večernjeg lista. Od 2005. do kraja 2007. izdano je svih 20 svezaka.

Riječ je o općem enciklopedijskom priručniku leksikonskoga tipa po uzoru na Brockhausa i s dodanom hrvatskom sastavnicom, s oko 80 000 članaka, 6 000 stranica i 19 000 ilustracija.

Wikipedija na hrvatskom

U nastajanju je i Wikipedija, besplatna enciklopedija sa slobodnim sudjelovanjem uglavnom amaterskih suradnika, dostupna preko interneta, koja u ovom trenutku ima 209.697 članaka.

Oblici enciklopedija

Do pojave računala uobičajena je bila knjižna enciklopedija, čija se jednosveščana ili dvosveščana izdanja s kraćim natuknicama zovu leksikoni, dok se izdanja od 5, 10 ili čak 50 knjiga uglavnom nazivaju enciklopedijama jer su u njima teme obrađene relativno kratko, no ipak daju cjeloviti pregled ljudskog znanja za razliku od leksikona koji je ograničen i po broju natuknica i po njihovom opsegu.

Mana knjižnih enciklopedija je njihova veličina, stoga su se u knjižnicama u 20. stoljeću počeli koristiti aparati za pregledavanje mikrofilmova.

Računalna tehnologija izravno je utjecala na formu enciklopedije. Velika količina podataka može se pohraniti na malo mjesta (bilo na tvrdi disk ili optički medij - CD ili DVD), te je omogućeno pretraživanje i povezivanje tih podataka. Primjeri najpoznatijih komercijalnih enciklopedija na CD-ovima, odnosno, DVD-ovima su Encarta i Encyclopædia Britannica.

Internetske enciklopedije karakterizira mogućnost kontinuiranog rada korisnika na net-enciklopediji koji je održavaju aktualnom i time omogućavaju najnovije informacije o željenoj temi u enciklopedijskom obliku. Primjeri internetskih enciklopedija su Wikipedija, Everything2 i Encyclopædia Britannica.

Vidi još

Enciklopedije

Izvori

  1. 1,0 1,1 Ivo Horvat, Enciklopedije i leksikoni, u enciklopediji: Jakov Sirotković, gl. ur., Enciklopedija Jugoslavije, 2. izd., 4. sv. : E – Hrv, Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 1986., str. 28. – 36., cit. sa str. 28.
  2. Web stranice LZ Miroslav Krleža

Literatura

  • Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga (gl. ur. Antun Vujić) Pro leksis i Večernji list, Zagreb, 2005-2007; ISBN 953-7224-00-7

Vanjske poveznice

Internetske enciklopedije

Azija

Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji. Također obiluje geografskim posebnostima i svjetskim rekordima: Kaspijsko jezero (najveće površinom jezero na svijetu), Mrtvo more (najdublja depresija), Himalaja (najviši planinski lanac s najvišim vrhom Mt. Everestom), Bajkalsko jezero (najdublje jezero) i Tibet (najviša visoravan).....

Ona graniči s Europom na zapadu (granice su planinski masivi Kavkaz i Ural na kopnu, te morski prolazi Bospor i Dardaneli na moru granica nadalje prolazi Kaspijskim jezerom i Kumsko-maničkom udolinom) i Afrikom na jugozapadu (Sueski kanal, Crveno more i prolaz Bab-el-Mandeb). Australija se nalazi južno, a Amerika istočno od Azije i nemaju kopnenu granicu s njom. Azija je površinom najveća kopnena masa na planetu Zemlji i njena je površina 44,568,500 km². Azija u geopolitičkom smislu ne uključuje Sinajski poluotok, koji se obično uključuje u Afriku.

Brod

Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešče za prijevoz robe i putnika. Brodom se smatraju samo veći plovni objekti, dok se manji nazivaju čamci i brodice. Za razliku od splava, brod, kao i čamac, ima koritast oblik koji mu daje uzgon potreban kako bi plutao na vodi.

Duljina

Duljina (oznaka l) je osnovna fizikalna veličina kojom se opisuje prostorna udaljenost dviju točaka. Mjerna je jedinica duljine metar (m). Mnoge posebne duljine imaju i posebne nazive: debljina, dubina, polumjer, pomak, prijeđeni put, promjer, širina, udaljenost, valna duljina, visina, žarišna daljina. Kod mjerenja dimenzija tijela naziv duljina se koristi samo za jednu dimenziju prostora, dok se za ostale dvije koriste nazivi širina i visina. Širina se obično označava s b, a visina s h, mjerna jedinica je također metar (m).

Encyclopædia Britannica

Encyclopædia Britannica je sveobuhvatna enciklopedija nastala na engleskom jeziku. Njeno prvo izdanje izlazilo je u Edinburgu u razdoblju od 1768. do 1771. i imalo je 3 knjige.

1980-ih godina Britannica je započela sa digitalnim izdanjima, a posljednje tiskano izdanje Encyclopaedie Britannice je 15. izdanje iz 2010. godine u 32 sveska.

Nakladnik je 2012. godine prestao izdavati tiskano izdanje i enciklopedija je dostupna kao digitalni sadržaj kojem korisnici mogu pristupati putem web stranice ili mobilne aplikacije.

Fizika

Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem. Fizikalni zakoni izražavaju se u matematičkom obliku. U fizici su pokus (istraživanje pojava pod uvjetima koji se kontroliraju što je više moguće) i teorija (koja opisuje fizikalne pojave u obliku pojednostavnjenih matematičkih modela) komplementarni. Fizikalni pokusi rezultiraju mjerenjima, koja se zatim uspoređuju s računatim rezultatima što ih daje teorija. Teorija koja dobro pretkazuje rezultate pokusa u nekom širem području čini fizikalne zakone. Međutim, fizikalni zakoni su podložni promjenama, zamjenama ili ograničenjima, ako kasniji točniji i opsežniji pokusi pokažu da je to potrebno. Cilj je fizike pronalaženje zakona koji opisuju tvar, gibanja i energiju, od malenih (mikroskopskih) subatomskih udaljenosti, na ljestvici iz svakodnevnoga života (makroskopskoj), sve do najvećih udaljenosti (na ekstragalaktičkoj ljestvici). Fizika i matematika se u mnogočemu isprepliću tako da bi nepostojanje samo jedne od njih bilo nemoguće.

Hrvatska enciklopedija

Postoje tri enciklopedijska projekta pod imenom Hrvatska enciklopedija razdvojena razdobljem od više od 100 godina. Kontinuitet između njih u razdoblju 1950.-1988. čine tri izdanja Opće enciklopedije JLZ.

Hrvatska enciklopedija (Zoch)Izdano dva sveska 1887. i 1890. u OsijekuHrvatska enciklopedija (Ujević)Izdano pet svezaka 1941-1945. godine (1. svezak još u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, sljedeći u vrijeme NDH)Hrvatska enciklopedija (LZMK)Enciklopedija koju je od 1999. do 2009. u 11. svezaka izdao Leksikografski zavod Miroslav Krleža.

Hrvatska enciklopedija (LZMK)

Hrvatska enciklopedija, nazvana i Hrvatska opća enciklopedija, temeljno je izdanje Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže i jedan od središnjih i trajnih programa nacionalne kulture.

John Herschel

John Herschel, punim imenom John Frederick William Herschel (Slogh kod Windsora, 7. ožujka 1792. - Collingwood kod Hawkhursta, 11. svibnja 1871.), engleski astronom, matematičar, kemičar i fotograf. Sin je Fredericka Williama Herschela i nećak Caroline Lucretie Herschel. Nastavio očevo istraživanje maglica, dvojnih zvijezda i zvjezdanih skupova i dopunjavao njegove zvjezdane kataloge. Izgradio zvjezdarnicu kraj Capetowna (1834.), opažao južno nebo te sastavio Opći katalog maglica i zvjezdanih skupova (eng. A General Catalogue of Nebulae and Clusters of Stars, 1864.), koji je poslije prerastao u Novi opći katalog (eng. New General Catalogue, NGC). Razvijao fotografiju (uveo nazive pozitiv i negativ), osobito astronomsku fotografiju. Izumio je pirheliometar. Imenovao 7 Saturnovih satelita (Diona, Enkelad, Japet, Mimas, Reja, Tetija i Titan) i 4 Uranova satelita (Ariel, Oberon, Titanija i Umbrijel). Član Kraljevskog društva (eng. Royal Society) od 1813. Po njem je nazvan krater na Mjesecu (J. Herschel) i Marsu (Herschel). Otkrio je 525 maglica i zvjezdanih skupova te 3300 dvostrukih zvijezda. Astronomijom se bavio od 1816. Njemu u čast ime su dobili Herschelov otok u Arktičkom oceanu, sjeverno od teritorija Yukon, selo Herschel na zapadu kanadske pokrajine Saskatchewan, planina Herschel na Antarktici, Mjesečev krater John Herschel te djevojačka škola Herschel (eng. Herschel Girls' School) u Capetownu.

Kilogram

Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI). Kilogram je definiran na Prvoj generalnoj konferenciji za utege i mjere 1889. u Parizu kao masa međunarodne pramjere (etalona) koja se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege (BIPM) u Sévresu kraj Pariza. Kopije prakilograma u svojim mjeriteljskim uredima čuvaju zemlje potpisnice Dogovora o metru, pa tako i Hrvatska. Od kilograma (kojega je naziv povijesno nastao kao decimalna jedinica od grama) ne tvore se decimalne jedinice, nego se one tvore od grama. Dana 16. studenog 2018. godine, na 26. sastanku Opće konferencije za mjere i utege, donijeta je odluka kojom se mijenja definicija kilograma time što je Planckova konstanta određena da iznosi točno 6,62607015⋅10−34 J⋅s , i ta definicija stupa na snagu 20. svibnja 2019. godine.

Kilogram je jedina osnovna jedinica s predmetkom, te je do 20. svibnja 2019. jedina koja je definirana u odnosu na pramjeru, a ne na neko temeljno fizikalno svojstvo.

Decimalni predmetci primijenjuju se na tisuću puta manju jedinicu gram (znak: g), pa su jedinice:

dekagram (znak: dag) 10 grama

hektogram (znak: hg) 100 grama

miligram (znak: mg) 0,001 grama

mikrogram (znak μg) 0,000 001 grama

nanogram (znak ng) 0,000 000 001 grama.Od većih jedinica često se koristi tona (oznaka: t), 1000 kilograma.

Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Leksikografski zavod Miroslav Krleža u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom. Izdanja Zavoda sadrže tradiciju i teže razumijevanju hrvatske jezične, kulturne i društvene zajednice u univerzalnome iskustvu i znanju.

Metar

Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu. Definicija je usvojena na 17. Općoj konferenciji za utege i mjere 1983. godine i glasi:

Jedan metar jednak je duljini puta koji u vakuumu prijeđe svjetlost za vrijeme od 1/299 792 458 sekunde.

Nebeski koordinatni sustavi

Nebeski koordinatni sustavi su sferni koordinatni sustavi u kojem je položaj nebeskog tijela određen dvjema koordinatama definiranog sfernog koordinatnog sustava. U astronomiji razlikujemo 5 nebeskih koordinatnih sustava:

horizontski (azimutski) koordinatni sustav

mjesni ekvatorski koordinatni sustav

nebeski ekvatorski koordinatni sustav

ekliptički koordinatni sustav

galaktički koordinatni sustav

Obujam

Volumen, obujam ili zapremnina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka , veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo. Mjerna je jedinica volumena kubični metar (m3). Za jedinicu mjere obujma uzima se kocka čija stranica ima jediničnu duljinu (1 cm, 1 dm, 1 m i slično), pa se on mjeri u kubičnim jedinicama (cm3, dm3, m3 i slično), a često se izražava i litrama. Jedinica je obujma u SI-ju kubični metar, oznaka m3, definiran obujmom kocke kojoj su bridovi dugi po jedan metar. Postoje i stare mjerne jedinice koje se još danas rabe, na primjer galon. Volumen imaju stoga samo trodimenzionalna tijela, dok likovi u jednoj dimenziji (na primjer linije) i dvjema dimenzijama (na primjer kvadrat) nemaju volumen, to jest on im je jednak nuli. Matematički se obujam definira s pomoću integralnog računa, aproksimirajući tijelo kao zbroj volumena velika broja vrlo malih kocaka.

Opća i nacionalna enciklopedija

Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, najnovija je hrvatska opća enciklopedija, a izlazila je od svibnja 2005. do kraja 2007. godine.

Promet

Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo. Promet sačinjavaju: infrastruktura (ceste, željeznička pruga, aerodromi, luke...), prijevozna sredstva (cestovna vozila, željeznička vozila, zrakoplovi, brodovi...), tehnologija i organizacija.

Promet se dijeli na kopneni, zračni i vodni promet. U kopneni promet pripadaju cestovni i željeznički promet, a u vodni pripadaju riječni i pomorski promet. Postoji još cjevovodni, poštanski i telekomunikacijski promet.

U Hrvatskoj je najrazvijeniji cestovni promet, a slijedi ga željeznički.

HŽ Putnički prijevoz, Jadrolinija i Croatia Airlines su najveća nacionalna hrvatska putnička prijevoznička poduzeća.

Tlak

Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle:

.

Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2). Osim Paskala može se upotrebljavati i mjerna jedinica tlaka bar (1 bar = 105 Pa). Stare jedinice tlaka bile su:

Wikipedija

Wikipedija (wiki na havajskom brzo ili požuriti i -pedija) višejezična je, na Webu zasnovana enciklopedija slobodnog sadržaja. Ona postoji kao wiki, što podrazumijeva da se piše u suradnji s brojnim volonterima, te većinu članaka može uređivati svatko s pristupom Internetu i odgovarajućim web preglednikom. Projekt je započet 15. siječnja 2001. kao dodatak stručno pisanoj (i do sada ugasloj) Nupediji. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija zaklada Wikimedija, koja ima više od 15 milijuna članaka na mnogo jezika (uključujući 5 milijuna članaka na engleskom jeziku, te više od 180 tisuća na hrvatskom jeziku). Od početka joj raste popularnost, djelujući pozitivno na stvaranje drugih projekata od općeg interesa. Od urednika se traži da održavaju određenu razinu "neutralnosti" pri sažimanju istaknutih motrišta, bez određivanja objektivnosti istine.

Suosnivač Wikipedije Jimmy Wales projekt naziva "nastojanjem da se višejezična slobodna enciklopedija najviše moguće kvalitete načini i razdijeli svakom pojedincu na planetu na njegovu materinskom jeziku." No postoji čitav niz nesuglasica po pitanju pouzdanosti i točnosti Wikipedije. Najčešće mete kritika su vandalizam, nedosljednost, neravnomjerna kvaliteta, nepotkrijepljeni stavovi, pristranost sustava, težnja suglašavanju i popularnost koju stječe preporukama. Neki uz to navode i da Wikipedija ne može opravdati naziv "enciklopedija" koji za sobom povlači visoki stupanj pouzdanosti i mjerodavnosti koji ona, zbog svoje otvorene uređivačke politike, ne može održati. No sloboda pristupa, učestala ažuriranja, raznolikost i detaljnost te brojne višejezične inačice pretvorile su Wikipediju u rado korišten izvor informacija.

Slogan Wikipedije glasi: "slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati". Razvijena je korištenjem vrste računalnog softvera pod nazivom "MediaWiki" (hav. wiki wiki - "brzo").

Zemljopisne koordinate

Zemljopisne koordinate su veličine koje određuju položaj neke točke na Zemljinoj površini, tj. zemljopisna dužina (λ) i zemljopisna širina (φ). Izražavaju se u stupnjevima (˚), lučnim minutama (') i lučnim sekundama ("). Zemljopisna širina označava se od ekvatora na sjever i jug od 0-90˚, a zemljopisna dužina od početnoga podnevnika (meridijana) (Greenwich) na zapad i istok od 0-180˚.

Zrakoplov

Zrakoplov je svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu (definicija prema Zakonu o zračnom prometu Republike Hrvatske). Po toj definiciji u zrakoplove ne spadaju svemirske letjelice, niti lebdjelice na zračnom jastuku (hoverkrafti).

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.