Državni proračun

Državni proračun je sustavni pregled planiranih prihoda i rashoda neke države u određenom vremenskom razdoblju, formulira ga Vlada, a prihvaća Parlament.

Vrste proračuna:

  • ravnotežni – kada su prihodi jednaki rashodima
  • neuravnoteženi – kada su prihodi veći od rashoda (proračunski suficit) ili kada su prihodi manji od rashoda (proračunski deficit)

Državni proračun je blagajna koju pune svi građani i poduzeća (porezni obveznici), a novac iz te blagajne trebao bi se koristiti za opće potrebe države i njenih građana.

Ekonomska svrha proračuna očituje se u utjecaju na ključne makroekonomske ciljeve. Pomoću njega se društvena proizvodnja dijeli na potrošnju (C), investicije (I) i potrošnju države (G).

Također se pomoću proračuna utječe na ponudu proizvodnih faktora i finalnih dobara. Država također proračunom može štititi i potpomagati ekonomske i socijalne dobrobiti građana po principu države blagostanja.

Vidi i:

Boris Lalovac

Mr. sc. Boris Lalovac (Split, 16. studenog 1976.), bio je ministar financija u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske. Član je SDP-a.

Bundestag

Bundestag (Deutscher Bundestag) je parlament u SR Njemačkoj sa sjedištem u zgradi Reichstaga u Berlinu.

Parlament u Njemačkoj nije dvodomno tijelo iako zakondavnu funkciju imaju Bundestag i Bundesrata. Bundestag se sastoji od 598 ili više članova parlamenta i bira se na 4 godine. S obzirom na njemački mješoviti izborni sustav, može imati više zastupnika od predviđenog broja. Trenutni 19. saziv broji 905 zastupnika, a predsjednik je Wolfgang Schäuble (CDU), koji tu dužnost obnaša od 2017. godine.

Deficitarno financiranje

Deficitarno financiranje (engl. deficit spending) je gospodarska politika kada država zaduženjem generira povećanu potražnju u gospodarstvu kroz javne investicije. Svrha je uglavno poticavanje razvoja gospodarstva tijekom recesije.

Financira se prodajom vrijednosnih papira za čije se otplaćivanje kroz određen broj godina plaćaju kamate.

Kupoprodaja vrijednosnih papira se odvija na tržištu kapitala.

Nastale dugove bi trebalo pod idealnim uvjetima podmiriti u fazi gospodarskog rasta kada državni proračun bude uravnotežen ili kad se ubere višak (anticiklično ponašanje).

Sličan efekt se na strani poreznih prihoda države može se postići uz smanjenje poreza.

Ovaj koncepcija se temelji se na neokeynezijanističkom tumačenju Abba P. Lernera . Kada je John Maynard Keynes sudjelovao kao predstavnik britanske riznice 1944. na konferenciji u Bretton Woodsu u SAD-u žestoko se je usprotivio Lernerovoj ideji o oživljavanju gospodarstva putem javnog duga.

Giovanni Goria

Giovanni Giuseppe Goria (Asti, Pijemont, 30. srpnja 1943. — Asti, 21. svibnja 1994.) bio je talijanski političar, član stranke Kršćanska Demokracija.

Od srpnja 1987. do ožujka 1988. obnašao je dužnost premijera Italije. Dao je ostavku na mjesto premijera 11. ožujka 1988., pošto je parlament odbio glasati za predloženi državni proračun. Još prije je dva puta davao ostavku, kada se petostranačka koalicija raspala; ali oba puta je predsjednik Francesco Cossiga odbio primiti ostavku.

Kasnije je bio ministar poljoprivrede u Andreottievoj vladi i ministar financija u vladi Giuliana Amata, kada je njegova stranka bila optužena za korupciju. Umro je u svom rodnom mjestu Asti, čekajući da njegov slučaj bude okončan.

Gordan Maras

Gordan Maras (Zagreb, 13. lipnja 1974.) hrvatski političar, ekonomist, ministar poduzetništva i obrta u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.

Hrvatski politički sustav

Republika Hrvatska je po svom državnom uređenju republika, s demokratski izabranim parlamentom - Hrvatskim saborom kao najvišim predstavničkim tijelom građana, i predsjednikom Republike kao državnim poglavarom. Republika Hrvatska proglasila je svoju samostalnost i neovisnost na temelju Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, koju je Hrvatski sabor donio 25. lipnja 1991. Ustavnoj odluci o suverenosti i samostalnosti RH prethodio je referendum od 19. svibnja 1991. godine, na kojeg je izašlo 83.56 % birača, a za suverenu i samostalnu Hrvatsku izjasnilo se 94,17 % birača. Međutim, proces razdruživanja SFRJ nakratko prekinut zbog tromjesečnog moratorija međunarodne zajednice (7. srpnja 1991.) Dana 7. listopada 1991. godine raketirani su Banski dvori, ondašnje sjedište predsjednika Republike. To je bio izravan povod da Hrvatski sabor 8. listopada donese Odluku o raskidu svih državno-pravnih sveza na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ. Toga je dana Hrvatska kao slobodna i samostalna država preuzela punu ustavnu vlast, a parlamenti i vlade svih država pozvani su da prihvate i priznaju taj čin slobodne volje hrvatskoga naroda.

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor predstavničko je tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Zgrada Hrvatskoga sabora, Saborska palača, nalazi se na Gornjem gradu u Zagrebu. Hrvatski je sabor jednodomno zakonodavno tijelo (parlament) s najmanje 100, a najviše 160 zastupnika. Na temelju općega i jednakoga biračkoga prava, zastupnike se bira tajnim glasovanjem na neposrednim izborima na razdoblje od četiri godine.

Prema Ustavu Republike Hrvatske, Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja:

15. siječnja – 15. srpnja

15. rujna – 15. prosinca.Izvan razdoblja redovnoga zasjedanja, Sabor može zasjedati i izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje.

Izbori za Carevinsko vijeće 1911.

Izbori za Carevinsko vijeće održali su se 13. lipnja 1911. godine.

U austrijskom dijelu monarhije državna vlast nije mogla funkcionirati, jer ni nova nova (već treća) Vlada kojoj je na čelu bio premijer Richard Binerth nije mogla uredno djelovati budući da su odnosi političkih snaga u Carevinskom vijeću kočili sve. Ni najvažnije stvari vezane za državni proračun ni novi vojni krediti nisu mogli promoći. Kriza je trajala te je naposljetku car Franjo Josip I. raspustio parlament koncem travnja 1911. najavio nove izbore.Zastupnicima je mandat trajao do kraja postojanja Austro-Ugarske.

Konfederacija

Konfederacija ili državni savez je na međunarodnom ugovoru osnovana veza više država sa svrhom da se zajednički ostvare određeni ciljevi. Konfederacija je obično prijelazni oblik političkog uređenja. Konfederacije teže pretvaranju u federaciju ili raspadu.

Kraljevina Crna Gora

Kraljevina Crna Gora (na crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa) je bila država Crnogoraca. Po unutarnjem uređenju ona je bila ustavna monarhija a zemljopisno nalazila se na jugoistoku Europe, sa teritorijalnim izlazom na Jadransko more, u granicama približnim suvremenoj državi Crnoj Gori.

Podrobniji članak o temi: Crnogorska država 1852. - 1918.Nakon višestoljetne neovisnosti definitivno se osamostalila priznanjem na Berlinskom kongresu 1878. godine. Postojala je sve do njena pripajanja Kraljevini Srbiji 1918., neposredno po svršetku Prvog svjetskog rata, ali su crnogorska vlada i dio oružanih snaga funkcionirali u izbjeglištvu do konca 1921. godine.Međunarodno priznata crnogorska država, koja se temelji i na povijesnoj Kraljevini Crnoj Gori, obnovljena je u svibnju 2006. godine. Podrobniji članak o temi: Crnogorska povijest

Margaret Thatcher

Margaret Hilda Thatcher, barunica Thatcher (Grantham, 13. listopada 1925. - 8. travnja 2013.) bila je britanska političarka i bivša prva žena na položaju premijera Ujedinjenog Kraljevstva, poznata kao Čelična lady ili Željezna lady (eng. Iron Lady).

Narodna skupština Republike Bjelorusije

Narodna skupština Republike Bjelorusije je dvodomni parlament, koji upravlja Bjelorusijom. Postoje dva doma Narodne skupštine: Vijeće Republike-Gornji dom i Zastupnički dom- Donji dom.

Iako svaki dio ima određene dužnosti, oba Doma imaju mogućnost veta na odluke pri lokalnim upravama, koje odstupaju od Ustava Bjelorusije.

Vijeća Narodne skupštine sazivaju dvije redovite sjednice godišnje: prva sjednica otvara se 2. listopada, a njeno trajanje ne može biti više od 80 dana, druga sjednica otvara se 2. travnja, a ne traje dulje od 90 dana.

Zastupnički dom i Vijeće Republike mogu sazvati izvanrednu sjednicu, koja se saziva po određenom dnevnom redu nakon inicijative predsjednika Republike Bjelorusije ili na zahtjev najmanje dvotrećinske većine punoga članstva svakoga od Vijeća.

Svaki zakon prvo se razmatra u Zastupničkom domu, a zatim u Vijeću Republike. Prema Ustavu, bilo koji zakon, koji utječe na državni proračun mora biti odobren od strane predsjednika ili vlade prije nego što se glasa.

Operacija PBSUCCESS

Operacija PBSUCCESS bila je prikrivena operacija američke Središnje obavještajne agencije u Gvatemali iz lipnja 1954. godine, kojom je svrgnuta demokratski izabrana vlada socijaldemokrata Jacoba Arbenza a na vlast je postavljen desničarski diktator Carlos Castillo Armas.

Porez

Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod. Porezi su zapravo jedan oblik prisilnog davanja koji nameće država, koji nije namjenski usmjeren i koji nema izravnu protučinidbu.

U novije vrijeme moderne i suvremene države primjenjuju sve više poreza. Porezni sustavi su različiti od zemlje do zemlje, ali postoji nekolicina poreznih oblika koji imaju presudnu ulogu u svim modernim poreznim sustavima. To su :

porez na dohodak pojedinca i obitelji

porez na dobit poduzeća

porez na plaće i iz plaća

porez na imovinu

porez na promet

trošarine (akcize)

doprinosi za socijalno i ostala osiguranja

pristojba za plaćanje radio i televizijske pretplate

porez na dodanu vrijednost (PDV)

tarife

prirezi grada ili neke općine

Proračun

Državni proračun, u smislu Zakonu o proračunu, je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdatci države za jednu godinu.

Često se misli da kad je u pitanju proračun da se uvijek radi o novcu, međutim to nije uvijek tako. Proračun može biti izražen financijski, u radnim satima, u jedinicama proizvoda ili strojnim satima. Za proračun je bitno da bude izražen u nekom brojčano mjerljivom obliku.

Proračun se može odnositi na :

operacije - npr. proračun troškova

izdatke kapitala - npr. proračun izdataka kapitala

tijek novca - npr. proračun gotovineProračun je temeljni instrument planiranja u mnogim poduzećima jer "prisiljava" tvrtku da unaprijed učini numeričku kompilaciju očekivanog toka novca, troškova i prihoda, kapitalnih izdataka ili iskorištenosti radnih i strojnih sati.

Proračun (razdvojba)

Proračun može značiti:

proračun, brojčani iskaz očekivanih rezultata u poslovanju poduzeća

računanje

državni proračun, kao element javnih financija

Tržišno gospodarstvo

Tržišno gospodarstvo ili tržišna ekonomija ili (pogotovo u bivšim realsocijalističkim zemljama ponekad nazivan i kapitalizam) je sustav privrede koja se temelji na sustavu slobodnog poduzetništva i slobodne konkurencije.

Djeluje putem tržišnih mehanizama,u kojim ponuda i potražnja određuje cijene na tržištu.

Vlada Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.

Vladu Republike Hrvatske čine njezin predsjednik (često se naziva i premijer), potpredsjednici i ministri.

Djelokrug Vlade Republike Hrvatske propisan je prije svega Ustavom Republike Hrvatske, a način rada, odlučivanje i vrste akata koje Vlada donosi propisuju se zakonom i poslovnikom.

Sjedište Vlade je u Zagrebu, u Banskim dvorima na Trgu sv. Marka, a vladini Uredi su razmješteni na nekoliko lokacija u gradu.

Đuro Njavro

Dr. Đuro Njavro (Metković, 15. siječnja 1957.), hrvatski ekonomist i pedagog.

Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Godine 1981. diplomirao je na Fakultetu za vanjsku trgovinu u Zagrebu, a nakon toga radio je u gospodarstvu te kao privredni novinar i urednik u tjedniku Privredni vjesnik. Godine 1985. magistrirao je ekonomske znanosti, a doktorirao je 1988. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Boravio je na stručnim usavršavanjima u Sjedinjenim Američkim državama i Velikoj Britaniji.

Od 1988. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu radio je kao predavač na predmetu Osnove ekonomije.

Od 1990. godine dr. Njavro je djelatan i u političkom životu Republike Hrvatske. Od svibnja 1993. do studenoga 1995. godine obnašao je dužnost savjetnika predsjednika Republike za gospodarstvo.

U Zastupnički dom Hrvatskog državnog Sabora izabran je 1995. godine. Bio je i predsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun.

Drugi put je u Zastupnički dom Hrvatskog državnog Sabora izabran 1999. godine. Potpredsjednik je saborskog Odbora za financije i državni proračun.

Od listopada 1999. godine bio je ravnatelj na Ekonomskom institutu u Zagrebu.

Danas je dekan i predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM) koja je osnovana 2002. godine, a čiji je jedan od suosnivača.

Djelatno je sudjelovao u izradi više zakona iz područja gospodarstva.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.