Dinastija

Dinastija je naziv za članove iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Dinastija. Za druga značenja, pogledajte Dinastija (razdvojba).

Vidi još

Artakserkso I.

Za ostale povijesne ličnosti pod imenom „Artakserkso“ vidi: Artakserkso (razdvojba)Artakserkso I. (staroperz. Artaxšacā, perz. ردشیر یکم „Ardašir“, grč. Ἀρταξέρξης) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva koji je vladao od 465. do 424. pr. Kr. (41 godinu), iako neki povjesničari tvrde kako je vladao još od 475. Bio je sin Kserksa I. Velikog i Amestris (kćeri Otana); oca je naslijedio nakon što je ubijen u dvorskim spletkama.

Artakserkso IV.

Za ostale povijesne ličnosti pod imenom „Artakserkso“ vidi: Artakserkso (razdvojba)Artakserkso IV. ili Arz (staroperz. Artaxšaçrā, grč. Ἀρταξέρξης) bio je veliki kralj Perzijskog Carstva od 338. do 336. pr. Kr. Njegova vladavina bila je vrlo kratka, no značajna je po tome što je obilježila početak raspada velikog i moćnog Perzijskog Carstva.

Darije II.

Darije II. (staroperz. Dārayavahuš) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva od 423. do 404. pr. Kr..

Darije III.

Darije III. (Artašata) bio je posljednji Veliki kralj Perzijskog Carstva iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao od 336. do 330. pr. Kr., kada ga je porazio Aleksandar Makedonski.

Dinastija Han

Dinastija Han (kineski: 漢朝, pinyin: Hàn Cháo) je kineska dinastija koja je vladala Kinom od 206. pr. Kr. do 220. godine. Ona predstavlja zlatno doba u kineskoj umjetnosti, politici i tehnologiji, a po moći i veličini oko 100. godine bila je ravna Rimskom Carstvu.

Dinastija Qing

Dinastija Qing (kineski: 清朝, pinyin: Qīng Cháo) ili Carstvo Veliki Qing (mandžurski: ), ponekad zvana i Mandžurska dinastija, predstavlja posljednju kinesku carsku dinastiju.

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: Habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac") bila je jedna od vladarskih kuća (dinastija) Europe: Habsburgovci su vladali Austrijom (kao vojvode 1282–1453., nadvojvode 1453–1804. i carevi 1804–1918.), bili su kraljevi Španjolske (1516–1700.) i carevi Svetog Rimskog Carstva više stoljeća do 1806.

Kserkso I.

Ovo je glavno značenje pojma „Kserkso“. Za njegovog istoimenog unuka odnosno Artakserksova sina vidi članak: Kserkso II.Kserkso I. Veliki (vladao od 486. – 465. pr. Kr.) bio je perzijski vladar iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom. Rodio se 519. pr. Kr. kao sin kraljice Atose i kralja Darija I. Velikog.

Ming (dinastija)

Dinastija Ming (kineski: 明朝, pinyin: Ming Cháo) ili Veliko Carstvo Ming (大明帝国) je kineska dinastija koja je vladala Kinom od 1368. do 1644. godine; posljednja dinastija čiji su vladari porijekom bili Han Kinezi. U više od 200 godina vladavine, dinastija Ming je donijela red i napredak većini Kine. Stanovništvo se udvostručilo (od 100 na 200 milijuna stanovnika), uvedene su nove žitarice, cvala je industrija i povećala se trgovina. U 17. stoljeću, korupcija, vanjski napadi i loše žetve su oslabile njezinu vlast i doveli do njezina pada.

U 19. i 20. stoljeću, pod snažnim dojmom stranih osvajanja, kolonizacije i bezbrojnih poniženja, Kinezi su često dinastiju Ming idealizirali kao zlatno doba vlastite povijesti.

Mohammed Reza Pahlavi

Mohammed Reza Pahlavi (perzijski: محمد رضا پهلوی‎; Teheran, 26. listopada 1919. - Kairo, 27. srpnja 1980.), posljednji iranski šah.

U ustavnoj krizi 1953. došao je u sukob s predsjednikom vlade i vođom Nacionalne stranke Irana M. Mossadeghom, koji se protivio velikim ovlastima šaha i sudjelovanju stranoga kapitala u iranskoj naftnoj industriji. Mohammed Reza Pahlavi sklonio se u Italiju, ali se poslije intervencije vojske koja mu je pružila podršku vratio u zemlju i oborio Mossadegha s vlasti. Reformama iz 1963. pokušao je modernizirati državu. Povezanost s američkim kapitalom, pretjerano bogaćenje i odvlačenje bogatstva iz zemlje, nedemokratski režim vlasti s osloncem na vojsku i nasilno gušenje opozicije, izazvali su otpor naroda, na koji su počeli najviše utjecati vjerski vođe muslimana šijita. Nezadovoljne mase, predvođene ajatolahom R. Homeinijem, provele su revoluciju protiv šaha i dinastije Pahlavi, te je Mohammed Reza pod sveopćim pritiskom 1979. napustio zemlju. Kada je u ožujku 1979. referendumom izglasovana Islamska Republika Iran, vlast dinastije Pahlavi formalno je prestala.

Novo egipatsko kraljevstvo

Novo egipatsko kraljevstvo je razdoblje u povijesti drevnog Egipta između 16. stoljeća pr. Kr. i 11. stoljeća pr. Kr. za vrijeme kojeg su vladale Osamnaesta egipatska dinastija, Devetnaesta egipatska dinastija i Dvadeseta egipatska dinastija. Glavno obilježje tog razdoblja je politička stabilnost i čvrsta središnja država.

Za vrijeme Novog kraljevstva Egipat je dosegnuo vrhunac i proširio svoje granice do najveće mjere u svojoj povijesti. Proširio se daleko na jug u Nubiju i držao je široka područja na Bliskom istoku. Pokorenom zemljom vladao je faraonov sin kao potkralj. Egipatske postrojbe lako su slomile otpor gradova-država u Siriji i Palestini jer im je nedostajala politička povezanost. Egipatski utjecaj u Siriji su ugrožavale druge dvije sile: Mitani i Hetiti. Ta krhka ravnoteža se održavala sve dok Hetiti nisu 1350. g. pr. Krista osvojili državu Mitani.

To je najsjajnije i najslavnije razdoblje egipatske povijesti i era najpoznatijih i najslavnijih faraona. Egipat je tijekom ovog razdoblja postao najmoćnija država staroga istoka a isto tako i priznata velesila čija ljepota umjetnosti očarava ljude još i danas.

Peta dinastija drevnog Egipta

Peta dinastija drevnog Egipta trajala je od oko 2494. pr. Kr. do 2345. pr. Kr. Nije bila tako sjajna kao prethodna, a poznata je po tome što su faraoni iz ovog razdoblja gradili Sunčeve hramove u Abusiru. Tražili su se i dopremali bakar, gnajs i tirkiz. Trgovalo se s Puntom. Blizu Mramorna mora nađena su imena nekih kraljeva ove dinastije.

Pretpostavlja se da je Kentkaues I. odigrala nekakvu ulogu u osnivanju dinastije. Prema jednom papirusu, prva trojica kraljeva 5. dinastije bili su braća.

Prva dinastija drevnog Egipta

Prva dinastija drevnog Egipta zajedno s drugom dinastijom čini ranodinastijski period drevnog Egipta. Glavni grad drevnog Egipta u to vrijeme je bio Tinis.

Qin (dinastija)

Dinastija Qin (kineski: 秦朝, pinyin: Qín Cháo, transliteracija: Ćin Ćao) je bila vladajuća kineska dinastija u razdoblju između 221. i 206. pr. Kr. Njezini vladari su potjecali od vladara države Qin, nazvane po imenu Qin koje je navodno njihovim pretcima dao mitski prvi car Kine, Žuti Car. Nakon što je ta država u 4. stoljeću pr. Kr. naglo ojačala za vrijeme vladavine Shang Yanga u razdoblju zaraćenih država, u 3. stoljeću pr. Kr. je poduzela niz uspješnih pohoda na druge države, a kada je konačno pokorila državu Chu, ostatke nominalne vladarske dinastije Zhou, te druge države, postala je neospornim gospodarom Kine.

Vladavina Qina je prouzročila povećanje trgovine, poljoprivredne proizvodnje te vojnog razvoja. Dinastija Qin je to ostvarila ukidanjem feudalnih zemljoposjednika prema kojima su prethodno seljaci bili dužni iskazivati vjernost. Tako je centralna vlast stekla kontrolu nad masama, stekavši izvor radne snage. To je omogućilo niz ambicioznih građevinskih pothvata, od kojih je najpoznatiji Kineski zid. Dinastija Qin je također uvela niz administrativnih reformi koje su se prije svega odnosile na standardizaciju mjera širom novostvorenog Carstva. Dinastija Qin je, s druge strane, nastojala svoju vlast legitimizirati pokušajem da se izbrišu svi tragovi prethodnih dinastija, što je dovelo do zloglasnog „paljenja knjiga i pokapanja učenjaka”, zbog čega je bila predmetom kritike budućih generacija povjesničara i znanstvenika. Dinastija Qin je također poznata i po uvođenju niza inovacija u vojnoj tehnologiji, kao što su nova oružja, načini prijevoza i taktike.

Usprkos vojnoj moći, dinastija Qin nije dugo potrajala. Nakon smrti njezinog prvog cara, Qin Shi Huangdija , 210. pr. Kr. na prijestolje je došao njegov sin, Qin Er Shi, ali su zapravo vladala dva suparnička savjetnika. Njihove svađe su dovele do smrti obojice, ali i smrti drugog cara. Nekoliko godina kasnije je izbio narodni ustanak, što je oslabio Carstvo, te je vlast preuzeo časnik Liu Bang koji će osnovati dinastiju Han. „Prvi Car dinastije Qin se hvalio kako će njegovo carstvo trajati 10.000 generacija; potrajalo je samo 15 godina”. Usprkos brzom sršetku, dinastija Qin je postala jednom od najpoznatijih i najvažnijih kineskih dinastija, prije svega zbog toga što je smatraju prvom pravom carskom dinastijom, ujediniteljem Kine. Zbog toga je upravo po njoj moderna Kina dobila ime.

Sasanidsko Perzijsko Carstvo

Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. ; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224.-651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla. Sasanidi su se nametnuli kao vladajuća iranska dinastija početkom 3. stoljeća kada je Ardašir I. podigao ustanak i porazio posljednjeg partskog vladara Artabana IV. čime je došao kraj 500-godišnjoj vladavini dinastije Arsakida.

Sasanidski vladari pokrenuli su niz osvajačkih pohoda i ubrzo su ovladali većinom Jugozapadne i Središnje Azije, te dijelovima Indijskog potkontinenta i Afrike. Najvećim sasanidskim rivalom bilo je Rimsko Carstvo na zapadu s kojim su vođeni 400-godišnji ratovi promijenjive sreće i bez pobjednika. Također, na sjeveroistoku zemlje vođeni su ratovi protiv turkijskih nomadskih plemena, a na istoku protiv indijskih kraljevstva. Sasanidski Iran bio je čvorištem na Putu svile zbog čega je doživio veliki gospodarski odnosno umjetnički i znanstveni procvat, a iranska kultura tog vremena utjecala je na Stari Rim, Afriku, Indiju, Kinu, čak i Japan.

Kulminacija iransko-bizantskog sukoba u 7. stoljeću dovela je do velikih vojnih, demografskih i gospodarskih gubitaka na obje strane, što je Arapima ujedinjenim pod islamom otvorilo put ka općem osvajanju sasanidskog i bizantskog teritorija. Posljednji sasanidski šah Jezdegerd III. ubijen je 651. godine čime dinastija službeno prestaje postojati, a njegov sin Peroz bježi u egzil na kineski dvor. Padom Sasanida završava starovjekovno razdoblje iranske povijesti i počinje 200 godina dominacije Rašidunskog kalifata. Prve iranske dinastije u srednjem vijeku (Tahiridi, Samanidi, Safaridi) pojaviti će se početkom 9. stoljeća u Horasanu.

Smerdis

Smerdis ili Bardija je ime koje se koristi za dvojicu ljudi; za sina Kira Velikog i mlađeg brata Kambiza II., odnosno za uzurpatora pravog imena Gaumata iz medijske svećeničke kaste. Potonji je predstavljajući se kao Smerdis vladao kao Veliki kralj Perzije sedam mjeseci, kada ga je 522. pr. Kr. ubio i zamijenio Darije I. Veliki.

T'ang

Dinastija T'ang ili Dinastija Tan (kineski: 唐朝, pinyin: Táng Cháo) je bila kineska carska dinastija koja je nasljedila dinastiju Sui i vladala od 18. lipnja 618. do 4. lipnja 907. godine. Dinastije je djelimično prekinuta za vrijeme Druge Chou dinastije (16. rujna, 690. – 3. ožujka, 705.) kada je carica Wu Zetian zauzela prijestolje, postavši tako jedina kineska carica koja je samostalno vladala.

Dinastija T'ang, sa sjedištem u gradu Chang'anu (današnji Xi'an) koji je bio najnapučeniji grad na svijetu, smatra se vrhuncem kineske civilizacije i zlatnim dobom kozmopolitske kineske kulture. Teritorij Kine je za vrijeme dinastije T'ang, u brojnim vojnim pohodima ranih vladara, narastao veći od onog za vrijeme dinastije Han, a populacija je (prema broju zabilježenih kućanstava) prešla 50 milijuna stanovnika. Čak i kad je središnja vlast postupno oslabila tijekom 9. stoljeća i nije bila u mogućnosti napraviti točan popis stanovništva, ipak su procijenili da je broj stanovnika do tada narastao na otprilike 80 milijuna ljudi.

Zahvaljujući tom velikom broju stanovnika, dinastija T'ang je mogla podizati profesionalne i unovačene vojske od stotina tisuća vojnika da bi se nadmetala s nomadskim narodima za dominaciju nad središnjom Azijom i unosnim trgovačkim putovima duž Puta svile. Mnoge države i kraljevstva su plaćale danak T'ang dvoru, a T'ang je ujedno i pokorio nekoliko pokrajina kojima je neizravno upravljano kroz sustav protektorata. Izuzev političkog, Dinastija T'ang je imala i snažan kulturološki utjecaj na susjedne države poput onih na području današnje Koreje, Japana i Vijetnama.

Treća dinastija drevnog Egipta

Treća dinastija drevnog Egipta bila je prva dinastija Starog kraljevstva, a smještava se od od 2686. pr. Kr. do 2613. pr. Kr.

Četvrta dinastija drevnog Egipta

Četvrta dinastija drevnog Egipta je bila zlatno doba Starog kraljevstva drevnog Egipta. To je također bilo i doba piramida. Glavni je grad bio Memfis.

Dinastija je trajala od 2613. pr. Kr. do 2494. pr. Kr. (kako se uobičajeno smatra).

Faraoni koji su vladali tijekom ove dinastije bili su: Snofru, Kufu, Džedefra, Kafra, Menkaura i Šepseskaf. Moguće je da je nakon Šepseskafa vladao Tamftis.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.