Dijeceza

Dijeceza je u Katoličkoj crkvi naziv za područje kojim upravlja biskup (tj. za biskupiju). Ponekad se ta riječ rabi i za crkveno-upravno područje pod upravom biskupa:

Naziv potječe od rimskih dijaceza, administrativnih jedinica koje je krajem 3. stoljeća uveo car Dioklecijan. Već za Konstantina Velikog počinje se naziv dijeceza upotrebljavati i za crkvenoupravno područje, posebno kad se poklapa s granicama dijeceze Carstva.

Biskup koji upravlja dijecezom naziva se dijecezanski biskup, za razliku od pomoćnih biskupa, nuncija i ostalih crkvenih službenika koji su zaređeni za biskupe a ne upravljaju izravno dijecezom.

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Dijeceza. Za druga značenja, pogledajte Rimska dijaceza.

Napomene

Izvori

ELZ, HER, HOL, Jurančič, Klaić, MEP, Minerva, RMS, RSANU, Vujaklija

   
Portal:Kršćanstvo
Portal: Kršćanstvo
Anglikanska zajednica

Anglikanska zajednica (eng. Anglican Communion) ili Anglikanska Crkva je kršćanska crkvena zajednica proširena u cijelom svijetu, koja u svojoj predaji sjedinjuje elemente katoličke i evangeličke vjerske tradicije. Pritom su katolički elementi vidljiviji u liturgiji i razumijevanju sakramenata, dok su evangelički elementi prisutniji u teologiji.

Same se pojedine zemaljske anglikanske crkve drže dijelom »jedne, svete, katoličke (sveopće) i apostolske Crkve, koja je u sebi uključila tradiciju i teologiju engleske i djelomično škotske reformacije. Unatoč tome, ova Crkva reformaciju ne shvaća kao odvajanje od Rimokatoličke Crkve, nego kao potrebnu obnovu te Crkve na britanskom otoku. Anglikanska zajednica ima oko 80 milijuna članova, te oko 385 dijeceza u cijelom svijetu.

Arhidijeceza

Arhidijeceza (lat. archidiocesis; arhi- + dijeceza), područje pod upravom arhiepiskopa (arhiepiskopija) odn. nadbiskupa (nadbiskupija, metropolija).

Biskupija

Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama administrativna teritorijalna jedinica kojom upravlja biskup. U katoličkoj crkvi, važna biskupija kojom upravlja nadbiskup zove se nadbiskupija (obično metropolitanskog statusa, povijesne važnosti, ili obojega).

Prema podacima iz 2003. godine, u svijetu je 569 katoličkih nadbiskupija i 2014 biskupija.

Hrvatska je podijeljena na 17 crkvenih jedinica: Katolička upravna podjela Republike Hrvatske.

Biskupija Kraljičina Gradca

Biskupija Kraljičina Gradca odnosno Biskupija Hradec Králové (lat. Dioecesis Riginae Gradecensis, češ. Diecéze královéhradecká) je češka dijeceza Katoličke Crkve u Češkoj sa sjedištem u gradu Kraljičinu Gradcu i pod upravom Praške nadbiskupije i njezinog nadbiskupa i kardinala Dominika Duke, koji je i sam od 6. lipnja 1998. do 13. veljače 2010. obnašao dužnost biskupa. Biskupiju je ustanovio papa Inocent X. 10. studenog 1664.Dužnost biskupa od 3. ožujka 2011. obnaša Jan Vokál.

Bistuenska biskupija

Bistoenska biskupija (Bestoensis ecclesia) je ranokršćanska biskupija na području nekadašnje rimske Dalmacije, na teritoriji današnje srednje Bosne i Hercegovine.

Istraživanja su pokazala da se na području nekadašnje rimske Dalmacije do održavanja Salonitanskog metropolitanskog sinoda 530. g. nalazilo devet ranokršćanskih dijeceza: Salonitanska, Jadertinska, Arbenska, Epitaurska, Skardonitanska, Naronitanska, Bistoenska, Kataritanska te Senienska. Tijekom održavanja sinoda 533. g. utemeljene su još tri: Sarsenterska, Mukuritanska i Ludroenska. Svi su oni bili podređeni jurisdikciji salonitanskog nadbiskupa. Tijekom težih crkvenih sukobljavanja u njih su se uključivali i pojedini dalmatinski biskupi (salonitanski, arbenski), zbog čega se dijelilo i njihovo svećenstvo, odnosno cijepale njihove dijeceze.

Dokumenta Salonitanskih metropolitanskih sinoda je supotpisao i Bistoenski biskup Andrija (Andreas), koji je upoznao Sinod sa velikom oskudicom njegove dijeceze, koja nije mogla skrbiti o siromasima ni samu sebe uzdržavati. Andrija je 533. g. tražio da se njegova dijeceza razdijeli te da se postavi još jedan biskup za ona područja do kojih sam nije mogao doprijeti kako bi pastorizacija i skrb o svećenstvu i povjerenom mu puku bili učinkovitiji. Iako je imao razumijevanja za njegovo traženje, salonitanski nadbiskup Honorije II. (528-547), nije mu udovoljio odgodivši razdiobu za drugo vrijeme Iz prijedloga biskupa Andrije da mu se razdijeli dijeceza proizilazi da se ona prostirala na velikim prostorima, odnosno da je u njenom sastavu bio najveći dio unutrašnjosti nekadašnje rimske Dalmacije.

Rimski municipij u kojem se nalazila i istoimena biskupija istraživali su mnogobrojni znanestvenici. Do danas nema jedinstvenog stava o veličini municipijuma, njegovim granicama i ubikaciji jednog ili dva središta.

Dijeceza Afrika

Dijeceza Afrika (lat.: Dioecesis Africae) je bila dijeceza kasnog Rimskog Carstva. Obuhvaćala je provincije u sjevernoj Africi osim provincije Mauretanije Tingitane. Sjedište joj je bilo u Kartagi, a bila je podređena prefekturi pretora Italije.

Obuhvaćala je provincije imena Africa Proconsularis (također znanu i kao Zeugitana), Byzacena, Mauretania Sitifensis, Mauretania Caesariensis, Numidija i Tripolitanija.

Dijeceza je postojala od 314., od vremena Dioklecijana i Konstantinovih reforma zadnjih godina 3. stoljeća sve dok ju nisu pregazili Vandali koji su se ondje pojavili 429. i opljačkali Kartagu 432.. Provincije su držali Vandali u svojem kraljevstvu, a nakon što ih je Istočno Rimsko Carstvo porazilo i ponovno zauzelo Afriku, nanovo ih se grupiralo, ovog puta kao prefektura pretora Afrike.

Katolička Crkva u Burkini Faso

Katolička Crkva u Burkini Faso je vjerska zajednica u Burkini Faso, dio opće Katoličke Crkve u punome zajedništvu s rimskom kurijom i papom, trenutačno Franjom.

Katolička Crkva u Slovačkoj

Katolička Crkva u Slovačkoj je dio svjetske Katoličke Crkve, pod duhovnim vodstvom pape i rimske kurije.

Oko 62% od ukupne slovačke populacije izjašnjava se pripadnicima Rimokatoličke Crkve. Slovačka je podijeljena u 8 dijeceza uključujući i tri nadbiskupije. U Slovačkoj postoji također i vjernici pripadnici Katoličke Crkve koji prakticiraju bizantski obred, pripadnici Slovačke grkokatoličke Crkve.

Slovačka je treća slavenska po učestalosti katolika, poslije Poljske i Hrvatske.

Katolička Crkva u Sloveniji

Katolička Crkva u Sloveniji je vjerska zajednica u Sloveniji, dio opće Katoličke Crkve u punom zajedništvu s rimskom kurijom i papom. Prema popisu iz 2011. u Sloveniji živi oko 1,195.000 katolika što čini oko 56% stanovništva. Država je podijeljena u 6 dijeceza, uključujući dvije nadbiskupije. Mariborsku biskupiju je papa Benedikt XVI. 2006. uzdigao na razinu nadbiskupije. Pored toga, papa je osnovao i tri nova sjedišta: Novo Mesto, Celje i Murska Sobota. Slovenski biskupi su zastupljeni u slovenskoj biskupskoj konferenciji.

Nadbiskup Juliusz Janusz apostolski je nuncij u Sloveniji i apostolski delegat na Kosovu.

Katolička Crkva u Češkoj

Katolička Crkva u Češkoj je dio svjetske Katoličke Crkve, pod duhovnim vodstvom pape i rimske kurije.

Katolička Crkva u Češkoj broji 1,08 milijuna vjernika, koji prema popisu iz 2011. čine jednu desetinu stanovništva Češke. Crkva je podijeljena na 8 dijeceza (biskupija) uključujući i dvije nadbiskupije. Iako Katolička Crkva ima najveći udio među kršćanstvom u Češkoj, povijesno gledajući je Češka bila mnogo priklonjenija i pod mnogo većim utjecajem protestantizma i husita, a od dolaska komunističkog režima na vlast do danas se u Češkoj najviše ljudi (oko 40%) izjašnjava ateistima. Za razliku od Poljaka, tijekom komunističkog režima mnogo Čeha je prešlo na ateizam kako bi si olakšalo život i pridobili komuniste, dok su Poljaci i u komunizmu imali visoki udio katolika. Katolicizam je u Češkoj opstao zbog snažnog utjecaja u vrijeme Austro-Ugraske Monarhije, a Katolička Crkva u Češkoj je u vremenu političkih promjena i revolucija 1848.-1849. odigrala važnu ulogu u buđenju nacionalne svijesti i vjere u češku neovisnost. Kako i tada Crkva je budila svijest i težnju za neovisnošću i u vrijeme komunizma.

Košice

Košice (njemački: Kaschau, mađarski: Kassa, latinski: Cassovia) je drugi najveći grad Slovačke. Zemljopisno leži na istoku zemlje na rijeci Hornád na jugu Košicke kotline. Košice imaju oko 235.000 stanovnika i površinu 242,77 km2 i središte je pokrajine Košice, Ustavnog suda (svk: Ústavný súd), tri sveučilišta i različitih dijeceza.

Makedonija (rimska provincija)

Rimska provincija Makedonija osnovana je 146. pr. Kr., nakon što je rimski vojskovođa Kvint Cecilije Metel porazio Andriska 148. st. e. u posljednjem u nizu tzv. makedonskih ratova, te nakon što su ukinute četiri klijentske republike koje je Rim bio ranije osnovao na teritoriju antičke Makedonije. Rimska provincija obuhvaćala je i dio Epira (tzv. Epirus vetus), Tesaliju te dijelove Ilirije i Trakije.

U 3. ili 4. stoljeću provincija Makedonija podijeljena je na dva dijela: Macedonia Prima (na jugu) i Macedonia Salutaris (na sjeveru). Te su dvije provincije bile uključene u Makedonsku dijecezu, koju su još činile Tesalija, Epir, Ahaja i Kreta. Makedonska dijeceza je, zajedno s Dakijskom dijecezom i Panonskom dijecezom, činila Ilirsku prefekturu, koja je ustanovljena 318. godine n. e. Kada je Ilirska prefektura 379. godine podeljena na Zapadni i Istočni Ilirik, makedonske su provincije uključene u Istočni Ilirik. Nakon podjele Rimskog Carstva na Zapadno rimsko carstvo i Istočno rimsko carstvo 395. godine, Makedonija je pripala istočnom dijelu, odnosno Bizantu.

Patrijarh (kršćanstvo)

Patrijarh (dolazi od grčke složenice πατήρ ἄρχων patèr àrchon, što doslovno znači otac-vođa, a prevodi se kao poglavar) je visoka crkvena titula koju nose biskupi nekih kršćanskih crkava koje prihvaćaju apostolsko naslijeđe, posebno u Pravoslavnoj i Katoličkoj crkvi.

Ured, Dijeceza i grupa biskupija pod vlašću patrijarha zove se Patrijarhija.

Religija u Slovačkoj

Većina (62 %) stanovnika Slovačke pripada Rimokatoličkoj Crkvi koja se služi latinskim obredom; i ako se tu još pridoda 4 % Grkokatolika, ukupan broj katolika je 66 %. Članovi drugih crkava, uključujući i one neregistrirane, iznosi oko 1,1 % od ukupnog broja stanovništva. Kršćani, pripadnici istočnih pravoslavnih crkava su uglavnom u rutenskim (ukrajinskim) oblastima.

Rimokatolička Crkva u Slovačkoj je podijeljena u 8 dijeceza uključujući i tri nadbiskupije. Općenito, jedna trećina pripadnika crkve redovito pohađa crkvene službe. Religijska situacija je dramatično drugačija u susjednoj Češkoj republici, koja je poznata po ateizmu i nereligijskoj većini.

Članovi drugih religija koje se mogu naći u Slovačkoj pripadaju islamu i judaizmu. Procjenjuje se da je oko 0,2 % muslimana živjelo u Slovačkoj 2010. godine. Dok je broj Židova iznosio oko 90 000 prije Drugog svjetskog rata, danas ih je samo oko 2 300.

I pripadnici drugih manjih kršćanskih denominacija su zastupljeni u Slovačkoj: baptisti, adventisti, evanđelički metodisti, starokatolici, i dr. Najbrojnija poganska skupina je Krug Peruna, sa sjedištem u Bratislavi čiji članovi se mogu naći i u Martinu i Košicama.

Riječka nadbiskupija

Riječka nadbiskupija dijeceza je Rimokatoličke Crkve sa sjedištem u Rijeci, a obuhvaća grad Rijeku, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Ujedno je i sjedište Riječke metropolije kojoj, osim Riječke nadbiskupije, pripadaju još i Porečko-pulska, Krčka i Gospićko-senjska biskupija.

Rimska dijeceza

Dijeceza (lat. diacesis od grč. dioikesis: gospodarstvo, kućanstvo, upravljanje, uprava), upravna jedinica Rimskog Carstva (od kraja 3. stoljeća), veća od provincije, manja od prefekture. Dioklecijan je Carstvo podijelio na 12 (Vujaklija: 14) dijeceza sa 101 provincijom.

Već za Konstantina Velikog počinje se naziv dijeceza upotrebljavati i za crkvenoupravno područje, posebno kad se poklapa s granicama dijeceze Carstva, pa termin dijeceza u Katoličkoj crkvi danas naziv za područje kojim upravlja biskup (tj. za biskupiju)

Tracija

Tracija (iz lat. Thracia) ili Trakija (iz grč. Θράκη - Thráki), rjeđe i Tračka može podrazumijevati:

Tracija (regija), regija na području Grčke, Bugarske i TurskeIstočna Tracija, turski dio Tracije, poznata i kao Europska Turska

Sjeverna Tracija, bugarski dio Tracije

Zapadna Tracija, grčki dio TracijePeriferija Istočna Makedonija i Tracija, jedna od 13 grčkih periferijaPovijesne države i pokrajine:

Tracija (kraljevstvo), kraljevstvo Tračana u prvoj polovici 1. tis. pr. Kr.

Tracija (satrapija), satrapija Ahemenidskog Perzijskog Carstva od 512. do 465. pr. Kr., poznata i pod perzijskim imenom Skudra

Odrisko kraljevstvo, nova tračanska država od 460-ih pr. Kr. do 46.

Tracija (rimska provincija), rimska provincija od 46. do Dioklecijanove upravne reforme

Tracija (dijeceza), rimska dijeceza od 314. – 640-ih godina

Tracija (tema), bizantska tema između 680. i 1204. odnosno 1230-ih i 14. st.

Tracija (prefektura), grčka prefektura do 1930. godine, razdvojena na Rodopi i Euros

Varaždinska biskupija

Varaždinska biskupija je upravna jedinica (dijeceza) Katoličke crkve u Hrvatskoj. Utemeljio ju je papa Ivan Pavao II., 5. srpnja 1997. godine zajedno sa Požeškom biskupijom izdvajanjem iz sastava Zagrebačke nadbiskupije. I dalje je ostala podložna Zagrebačkoj metropoliji.

Na čelu biskupije od njenog osnivanja do 19. kolovoza 2006. bio je biskup Marko Culej. Papa Benedikt XVI. imenovao je 20. ožujka 2007., Josipa Mrzljaka drugim varaždinskim biskupom. Treći je biskup Varaždinske biskupije Bože Radoš, kojeg imenovao je papa Franjo 2019. godine.

Šibenska biskupija

Šibenska biskupija je upravna jedinica (dijeceza) Katoličke crkve u Hrvatskoj. Uspostavljena je 1. svibnja 1298. bulom pape Bonifacija VIII., a za prvog biskupa izabran je fra Martin Rabljanin.

Bulom pape Lava XII. "Locum beati Petri" godine 1828. ukinute su, između ostalih, Skradinska i Trogirska biskupija. Čitav prostor Skradinske biskupije priključen je Šibenskoj biskupiji, a od Trogirske joj je biskupije priključen zagorski dio, te župa Marina na obali.

Sadašnja velebna katedrala sv. Jakova u Šibeniku građena je od 1431. do 1536. godine, posvećena je 1555., a na čast bazilike podigao ju je 1895. papa Lav XIII. Najveći je arhitektonski spomenik renesanse u Hrvatskoj.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.