Davidova zvijezda

Davidova zvijezda (hebr. magen David: Davidov štit), simbol u obliku dva trokuta koji su spojeni u heksagram koji u judaizmu simboliziraju − baš kao i kineski znak jin i janga ili kršćanski križ − prožimanje i pomirenje dvije suprotne strane života: neba i zemlje, duha i materije, svjetlosti i tame, muškarca i žene, vremena i prostora, duše i tijela, noći i dana, nevidljivog i vidljivog svijeta. Ime je dobila po kralju Davidu. U starom vijeku se nalazi ovaj simbol kod različitih naroda, u židovstvu tek u 7 st. na jednom hebrejskom pečatu koji je bio nađen u Sidonu. Od 18 st. postaje opći židovski vjerski simbol. Na prvom cionističkom kongresu u Baselu 1897. proglašena je židovskim nacionalnim simbolom, a od 1948. nalazi se na zastavi države Izrael.[1]

Star of David
Davidova zvijezda

Simbolizam

Simbol isprepletenih trokuta je u davna vremena bio čest na srednjem istoku i Sjevernoj Africi i mislilo se da donosi sreću. Vjeruje se da štiti od od nesreće i štetnih utjecaja u svakoj životnoj situaciji. On obećava bogatstvo, zdravlje, sreću i dobro raspoloženje i daje blagoslov svemu što se želi i radi.

Povezuje se sa brojem sedam- šest krakova i sredina- koji ima religiozno značenje, npr. šest dana stvaranja svijeta plus sedmi dan odmor. Također simbolizira Božju vladavinu cijelim svemirom u svih šest smjerova: Sjever, Jug, Istok, Zapad, gore i dolje.

Trokuti koji su u simbolu predstavljaju nerazdvojni židovski narod. Neki drugi pak kažu da tri strane predstavljaju tri vrste Židova: Kohanime (svećenstvo - potomci od Arona), Levite i Izraelce. Iako su te teorije zanimljive temelje se na jako malo povijesnih dokaza.

Daljnja tumačenja govore da sjedinjuje značenje svih sedam osobnih planeta astrologije. Saturn, Mars, Venera, Jupiter, Mjesec i Merkur smješteni su na šest vrhova krakova a Sunce pritom čini centar. Linije koje ih spajaju omogućavaju međusobnu igru različitih planetarnih sila.

U Kabali, dva trokuta predstavljaju dvojnost u čovjeku: dobro protiv zla, duhovno protiv tjelesnog i sl. Dva trokuta mogu također prikazivati povezanost čovjeka sa Bogom. Trokut okrenut prema gore predstavlja dobra djela koja idu prema nebu i aktiviraju dobrotu koja se vraća nazad na zemlju, simbolizirano trokutom okrenutim prema dolje.

Povijest

Heksagram nalazimo u religijama svih naroda pa je on jedan od najraširenijih simbola na zemlji. Najviše je zastupljen medu židovima i pripadnicima islama i kršćanstva. Ali ima ga i u indijskom hinduizmu, kineskom budizmu kao i u Japanu. Kralj Salomon je za života heksagram ugravirao u jedan svoj prsten pečatnjak i stalno ga nosio kao simbol svoje moći. U starom vijeku nalazi se ovaj simbol kod različitih naroda, ali u židovstvu tek u 7 st. na jednom hebrejskom pečatu koji je nađen u Sidonu. On je toliko rijedak u ranoj židovskoj literaturi i umjetnosti da čak trgovci starinama sumnjaju u originalnost nekog djela ukoliko ono opisuje i navodi Davidovu zvijezdu. Međutim Davidov simbol je nedavno nađen na židovskom groblju u južnoj Italiji koji bi mogao datirati iz trećeg stoljeća. Neki znanstvenici su tvrdili da je Davidova zvijezda preuzeta iz Staroegipatskih vjerovanja, ali su takve tvrdnje odbačene jer su Egipćani koristli u svojim ritualima pentagram. Najranija literatura koja spominje Davidovu zvijezdu je Eshkol Ha-Kofer od Judaha Hadassija napisana sredinom 12 stoljeća. Prvi Hebrejski molitvenik, objavljen u Pragu 1512. godine, ja na koricama imao veliku Davidovu zvijezdu. U srednjem vijeku Židovi su morali nositi bedževe kako bi bili prepoznatljivi, no ti bedževi nisu često nalikovali Davidovoj zvijezdi. Ona je također i simbol Holokausta, kada su nacisti tjerali Židove da nose prepoznatljive žute zvijezde. U 17. su stoljeću na sinagoge stavljali Davidovu zvijezdu da identificira mjesto slavljenja Boga upravo kao što je i križ označavao kršćanske kuće. Neke grupe Ortodoksnih Židova odbijaju prihvatiti Davidovu zvijezdu kao svoj simbol jer se ona povezuje sa magijom i okultnim. Davidova zvijezda je popularnost zadobila kao simbol Judaizma tek kada je usvojena kao grb Cionističkog pokreta (pokreta koji je poticao da se svi Židovi vrate u svoju državu) 1897. godine. Kada je osnovana suvremena država Izrael bilo je mnogo rasprava o tome da li bi se taj simbol trebao staviti na nacionalnu zastavu, a od 1948. nalazi se na zastavi.

Izvori

  1. http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=7182

Vanjske poveznice

http://www.aish.com/literacy/concepts/Star_of_David.asp (engl.)

http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Judaism/star.html (engl.)

Anahata

Anahata je četvrta glavna čakra prema tradiciji joge i hinduizma. Predstavlja prsno središte, a zove se još i srčana čakra. U prijevodu, anahata znači neoštećen ili neokrnjen.

Bjelovar

Bjelovar je grad u Hrvatskoj, središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije. Jedan je od mlađih gradova u Hrvatskoj, nastao 1756. godine, odlukom carice Marije Terezije. Planski je građen kao poligon i upravno sjedište Križevačke i Đurđevačke graničarske pješačke pukovnije. Ima pravilnu kvadratnu strukturu ulica u središtu grada. U gradu postoji višestoljetna tradicija proizvodnje mlijeka i sireva pa se Bjelovar ponekad naziva i „gradom sira”. Rukometni klub Bjelovar osvojio je naslov europskog prvaka 1972. i desetak naslova prvaka države.

Dom kulture u Bjelovaru

Dom kulture (nekada bjelovarska sinagoga) je secesijska građevina u kojoj se održavaju kulturna događanja u Bjelovaru.

Prvotno je izgrađena kao židovska sinagoga. Ideja o gradnji potječe iz 1913. godine. U to vrijeme u Bjelovaru je bilo oko 500 Židova. Lokalni tjednik "Nezavisnost" objavio je vijest o ideji projekta 25. srpnja 1913. godine: "...služiti će na ures našem gradu jer će svojom vanjštinom i untrašnjim uređenjem pa i veličinom spadati među veće moderne hramove u Hrvatskoj". Izgradnja je povjerena zagrebačkim arhitektima Deutschu i Hönigsbergu no ipak je prepuštena arhitektu Ottu Goldscheideru. Stil je secesijski.

U Drugom svjetskom ratu, tragično su stradali gotovi svi bjelovarski Židovi pa je sinagoga preinačena 1951. godine za potrebe kazališta, tako da su uklonjene kupole i vjerska obilježja. Ostala je samo velika Davidova zvijezda u unutrašnjosti na katu. Još jedna obnova bila je 1989. godine.

Danas se zove "Dom kulture" i u njemu se održavaju razne kulturne manifestacije poput DOKUarta – festivala dokumentarnih filmova i IPEW-a (Međunarodni tjedan udaraljkaša) te raznih koncerata, kazališnih predstava, filmskih projekcija, društvenih događanja, tribina i sl. Zgradu koristi i glazbena škola "Vatroslav Lisinski" iz Bjelovara.

Heksagram

Heksagram (grč. εξάγραμμο),geometrijski lik u obliku šestokrake zvijezde, sastavljen od dvaju sukladnih trokuta koji se sijeku. Kod Židova je predstavljen kao Davidova zvijezda, prastari simbol židovstva.

Holokaust

Izvorno, riječ holokaust označava žrtvu paljenicu, pri kojoj se spaljuje cijela životinja. Danas je međutim u cijelom svijetu ta riječ uobičajeno ime za genocid nad Židovima (hebrejski: שואה/šoa), te u širem značenju i sustavno istrebljivanje drugih grupa (prvenstveno Romi) za vrijeme nacističkog režima u Njemačkoj. To se značenje onda ponekad prenosi i na razne druge slučajeve sustavnog i/ili masovnog istrebljivanja ljudi (npr. "nuklearni holokaust" za globalni nuklearni rat, genocid nad Armencima u Turskoj 1916.-1917. i dr).

Izrael

Izrael (hebrejski: יִשְׂרָאֵל; arapski: إسرائيل), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora. Graniči s Libanonom na sjeveru, Sirijom na sjeveroistoku, Jordanom na istoku, Palestinskim područjima Zapadnom obalom i Pojasom Gaze na istoku i zapadu te Egiptom na jugozapadu. Izrael ima geografski izrazito raznovrsne značajke unutar svog relativno malog teritorija. Izraelsko gospodarsko i tehnološko središte je Tel Aviv, dok je sjedište državnih institucija u glavnom gradu Jeruzalemu.

Država Izrael (Medinat Jisra'el) je bliskoistočna zemlja, smještena uz istočni rub Sredozemnog mora. Izrael je parlamentarna demokratska država te jedina židovska država na svijetu. Površina države je 20.770 km2 (bez okupiranih područja) i ima 8.843.160 stanovnika prema procjeni za 2018. godinu. Ime potječe od Jakova, kasnije prozvanog Izrael, jednog od patrijarha židovskog naroda od čijih je 12 sinova nastalo 12 izraelskih plemena. Izraelska zastava ima korijene u židovskoj tradiciji. Bijela pozadina simbolizira čistoću. U sredini je Davidova zvijezda koja simbolizira savez Boga i Židova. Gornji trokut zvijezde simbolizira Boga koji se saginje prema narodu, a donji trokut simbolizira Židove koji pružaju ruku Bogu. Plave pruge simboliziraju talit, židovski molitveni šal.

O trajnoj žudnji Židova za povratkom u svoju zemlju govore već biblijske riječi iz doba babilonskog ropstva. Jeruzalem se u biblijskom tekstu spominje oko 700 puta.

Kraljevstva Izraela i Judeje nastala su tijekom željeznog doba. Asirija je osvojilo Izrael oko 720. godine. Judejom su kasnije kao Židovskom autonomnom pokrajinom upravljali Babilonsko, Perzijsko i Helensko carstvo. Uspješna Makabejska revolucija rezultirala je stvaranjem samostalnog Hasmoneavog kraljevstva koje je 63. g. pr. Kr. postalo marijonetskom državom Rimske Republike koja je 37. g. pr. Kr. na vlast postavila Herodsku dinastiju, a u 6. stoljeću stvorila rimsku provinciju Judeju. Judeja je postojala kao rimska provincija sve dok niz židovskih pobuna nije doveo do njenog rasprostranjenog uništavanja, protjerivanja židovskog stanovništva i preimenovanja u Sirijska Palaestina. Židovska prisutnost u regiji u određenoj se mjeri zadržala tijekom narednih stoljeća. U 7. stoljeću Levant su od Bizanta osvojili Arapi koji su njime upravljali sve do Prvog križarskog rata 1099. Godine 1187. vlast preuzimaju Ajubidi od kojih će vlast u 13. stoljeću preuzeti Mamelučki Sultanat koji će prostorom Levanta vladati sve do poraza od Osmanskog Carstva 1517. godine. Tijekom 19. stoljeća, nacionalno buđenje među Židovima dovelo je do uspostave cionističkog pokreta u dijaspori, nakon čega je uslijedio niz useljeničkih valova na teriotrij Osmanske, odnosno od 1920. godine Britanske Palestine.

Godine 1947., Ujedinjeni narodi su usvojili Plan podjele Palestine u kojemu su predložili stvaranje neovisne arapske i židovske države te internacionalizaciju Jeruzalema. Židovska agencija koja je predstavljala interese Židova je Plan prihvatila, dok su ga arapski vođi odbacili. David Ben-Gurion proglasio je osnivanje Države Izrael 14. svibnja 1948. nakon čega je uslijedio napad vojski susjednih arapskih država. Nakon uvjerljive pobjede u Arapsko-izraelskom ratu, Izrael je preuzeo vlast nad većinom bivšeg teritorija Britanske Palestine, dok su upravu nad Zapadnom obalom i Pojasom Gaze preuzeli Jordan i Egipat. Izrael se od tada uspješno borio u nekoliko ratova s okolnim ​​arapskim zemljama, a nakon Šestodnevnog rata 1967. je okupirao Zapadnu obalu i Golansku visoravan kojima de facto upravlja i danas. Kontinuirana nastojanja za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba nisu rezultirala konačnim mirovnim sporazumom. Međutim, potpisani su mirovni sporazumi između Izraela i Egipta i Jordana.

U Temeljnim zakonima (Izraelski ustav), Izrael je definiran kao "židovska i demokratska" država. Izrael nema službenu, državnu religiju. Izrael je predstavnička demokracija s parlamentarnim sustavom vlasti, proporcionalnom zastupljenošću i općim biračkim pravom. Knesset je zakonodavno tijelo, premijer šef vlade dok predsjednik ima ceremonijalnu ulogu. Izrael je razvijena zemlja i članica OECD-a te je u 2017. godini imao 33. najveće gospodarstvo u svijetu po nominalnom BDP-u. Izrael ima koristi od visoko kvalificirane radne snage i jedna je od najobrazovanijih zemalja svijeta s obzirom na postotak građana koji imaju visok stupanj obrazovanja. Izrael ima najviši životni standard na Bliskom istoku i jedan od najviših u svijetu.

Religija u Izraelu

Najrasprostranjenije religije u Izraelu su judaizam, islam i kršćanstvo.

Salomon

Kralj Salomon (heb.: שלמה; čit. Š´lomo) bio je, prema Bibliji, treći kralj Izraela i Židova, sin izraelskog kralja Davida i žene Urije Hetita, Bat-Šebe. Vladao je od 970. do 931. pr. Kr.Biblijska, ali i kasnija tradicija slavi ga zbog njegove legendarne mudrosti. Njegovo najvažnije djelo je gradnja prvoga hrama u Jeruzalemu u kojem je bio pohranjen Kovčeg Saveza s dvjema pločama na kojima je bilo napisano Deset Božjih zapovijedi (dekalog).

Sinagoge u Hrvatskoj

Sinagoga je specifičan tip religijske arhitekture u židovstvu.

Riječ je o zdanju koje ispunjava trostruku svrhu – ono služi židovskoj božjoj službi, mjesto je učenja i okupljalište židovske općine.

Prve sinagoge u hrvatskim krajevima nastaju još u antičko vrijeme. Ipak, najstarije sačuvane sinagoge datiraju iz šesnaestog stoljeća i nalazimo ih u Dubrovniku i Splitu. Najveći broj sinagoga podignut je u devetnaestom stoljeću. Takav razvoj situacije uvelike je određen povijesnim okolnostima. Židovi u Hrvatskoj i susjednim zemljama gdje žive Hrvati bili su prvenstveno trgovci na proputovanju, a sve se mijenja kada car Josip II. Ediktom o toleranciji Židovima omogućuje stalno naseljavanje. Ključna godina za razvoj sinagogalne arhitekture postaje 1860., kada se carskim patentom Židovima dopušta posjedovanje nekretnina i zemljišta. Sukladno tome, brojne općine odlučuju se na gradnju novih objekata isključivo namijenjenih sinagogalnoj funkciji.

Tijekom povijesti na tlu Hrvatske postojalo je preko osamdeset sinagoga, od kojih je samo dio bio namjenski građen, a ostale su bile uređene u adaptiranim, često

unajmljenim prostorima kuća i stanova te su egzistirale samo u interijeru.

Vera Fischer

Vera Fischer (Zagreb, 27. siječnja 1925. - Zagreb, 14. srpnja 2009.), hrvatska akademska kiparica.

Zastava Izraela

Zastava Izraela donesena 28. listopada 1948. Po nastanku države to je simbol zemlje. Sastoji se od svjetlo - plave i bijele boje. U sredini je Davidova zvijezda.

Nedovršeni članak Zastava Izraela koji govori o zastavi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

.

Zastava Maroka

Zastava Maroka je crvena sa zelenim pentagramom s crnim ivicama.

Rahid Sbihi rekao je da je prvo odlučeno da zastava bude samo crvena, kao simbol monarhije. Nacionalna bi imala zvijezdu šesterokraku, koja je poslije zamijenjena petokrakom. Šestokraka nije Davidova zvijezda, već simbol života, mudrosti i zdravlja.

Zastava je predstavljena narodu tek po neovisnosti 1956.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.