Danska

Danska - najmanja nordijska zemlja. Danska je dio Skandinavije, na sjeveru Europe, graniči s Njemačkom.

Kraljevina Danska
Kongeriget Danmark
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Guds hjælp, Folkets kærlighed, Danmarks styrke

(dan. Božja pomoć, ljubav ljudi, snaga Danske)

Himna
Der er et yndigt land
Položaj Danske
Glavni grad Kopenhagen
Službeni jezik danski 1)
Državni vrh
 - Kraljica Margareta II.
 - Predsjednik Vlade Mette Frederiksen
Neovisnost 980.
Površina 136.. po veličini
 - ukupno 43.094 km2
 - % vode 1,6 %
Stanovništvo 112.. po veličini
 - ukupno (2018.) 5.806.015[1]
 - gustoća 134,76/km2
BDP (PKM) procjena 2005.
 - ukupno 187.9 milijardi $ (45.)
 - po stanovniku 34.740 $ (6.)
Valuta danska kruna (100 ørea)
Pozivni broj +45
Vremenska zona UTC +1
Internetski nastavak .dk
1) Uz danski koriste se grenlandski na Grenlandu i ferojski na Farskim otocima. Njemački je zaštićen manjinski jezik u južnoj Danskoj.

Povijest

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Danske
Prije nego što su je nastanili Skandinavci, Danska je bila dom Keltima - što je potvrđeno otkrićima ritualnih močvarnih ubojstava i pogreba. Najstarije dansko pismo potječe iz 7. stoljeća, kada je nastao i novi runski alfabet. Najstariji grad u Danskoj je Ribe iz 810. godine. Sve do 11. stoljeća Danci su bili poznati kao Vikinzi, zajedno s Norvežanima i Šveđanima, koji su kolonizirali, napadali i trgovali u svim dijelovima Europe. Mnogi arheolozi i povjesničari vjeruju da su Vikinzi otkrili Ameriku na svojim putovanjima od Skandinavije, preko Islanda, zatim do Grenlanda i na kraju do Amerike.

U različitim je razdobljima kralj Danske vladao dijelovima Engleske i Irske, Norveškom, Švedskom, Finskom, Islandom, Francuskom, naročito Normandijom i dijelovima Djevičanskih otoka, Trankebarom u Indiji, dijelovima obala Baltičkog mora i današnjom sjevernom Njemačkom. Scania, Blekinge i Halland bili su dijelovi Danske većim dijelom njene rane povijesti, ali su potpali pod švedsku vlast 1658. godine. Savez s Norveškom raskinut je 1814. godine, kada je Norveška ušla u novi savez sa Švedskom (do 1905.).

Danski liberalni i nacionalni pokret postao je značajan 1830-ih godina i poslije europskih revolucija 1848. godine Danska postaje ustavna monarhija 5. lipnja 1849.

Poslije drugog Šlezviškog rata (danski: Slesvig) 1864. godine, Danska je bila prisiljena ustupiti pokrajinu Schleswig-Holstein Pruskoj, što je bio posljednji poraz koji je ostavio duboke tragove u danskom nacionalnom identitetu. Nakon ovoga Danska je usvojila politiku neutralnosti, zbog čega ostaje neopredijeljena u Prvom svjetskom ratu. Zbog poraza Njemačke, tijekom sklapanja sporazuma u Versaillesu, Danskoj je ponuđeno vraćanje pokrajine Schleswig-Holstein. Bojeći se Njemačke odmazde ona je odbila prihvatiti vraćanje Holsteina i inzistirala je na plebiscitu o povratku Schleswiga. Godine 1920., kao rezultat plebiscita, sjeverni Schleswig vraćen je Danskoj. Usprkos neutralnosti Njemačka je napala Dansku (Operacija Weserübung), 9. travnja 1940. godine. Iako u početku sa samostalnom vlašću (koja je završila 1943. zbog rastućeg otpora), Danska je ostala okupirana tijekom cijelog Drugog svjetskog rata. Nakon rata Danska je postala jedan od osnivača NATO-a, i 1973. godine, pridružila se EEZ-u (kasnije EU).

Politika

1849. godine Danska je postala ustavna monarhija usvojivši novi ustav. Monarh je formalno na čelu države, što je uglavnom ceremonijalna uloga, budući da je izvršna vlast u rukama kabineta ministara, s premijerom kao prvim među jednakima (primus inter pares). Zakonodavnu vlast čine i vlada i Danski parlament, poznat kao Folketing, koji se sastoji od (ne više od) 179 članova. Dansko sudstvo je funkcionalno i administrativno neovisno o izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

Parlamentarni izbori moraju se održavati najmanje svake četiri godine; ali premijer može zatražiti privremene izbore, ako tako odluči. Ako parlament izglasa nepovjerenje premijeru, vlada se raspada.

Regije

Danska je od 1. siječnja 2007. podijeljena na 5 regija (regioner, jednina: region) i 98 općina (kommuner, jednina: kommune). Prije 2007. je bila podijeljena na 13 okruga (amter, jednina: amt) i na 270 općina.

Map DK Regions2
Regije Danske

regije    središte stanovništvo
(09/2006)

Hovedstaden (H) Hillerød 1 636 749
Zeland (Sjælland) (Z) Sorø   816 118
Južna Danska (Syddanmark) (S) Vejle 1 189 817
Središnji Jutland (Midtjylland) (M) Viborg 1 227 428
Sjeverni Jutland (Nordjylland) (N) Aarhus 576 972


Okruzi do 2007.

Tri općine koje imaju ovlasti okruga su:

Grenland i otoci Føroyar također pripadaju Danskom Kraljevstvu, ali imaju status autonomnih regija, te svaku od ovih regija predstavljaju po dva zastupnika u danskom parlamentu.

Zemljopis

Danska-map
Karta Danske

Danska se sastoji od poluotoka Jutlanda (Jylland) i 406 otoka (vidi: popis otoka Danske).[2] Od tih otoka 108 su nastanjena, a najveći su Zeland (Sjælland) i Fyn. Otok Bornholm nalazi se istočno u Baltičkom moru. Mnogi veći otoci spojeni su mostovima; Most Øresund spaja Zeland sa Švedskom. Most Storebæltsbroen spaja Fyn sa Zelandom. Dobra je i povezanost otoka trajektima. Danska je većinom ravničarska zemlja s najvećim vrhom Møllehøj (170,86 m).

Gospodarstvo

Danska ima moderno tržišno gospodarstvo. Životni je standard vrlo visok, danska kruna je stabilna i vezana uz euro (1 € = 7,42 DKK). Gospodarstvo ovisi o vanjskoj trgovini i izvozu (najviše se izvozi: svinjetina, riba i žitarice). Danci su odbili euro na referendumu 2000. godine. Gospodarstvo je vrlo sindikalizirano; više od 75% radne snage članovi su sindikata. Pravila o radu i plaći većinom se dogovaraju između sindikata i poslodavaca, bez uplitanja države.

Stanovništvo

Danska je najgušće naseljena zemlja Sjeverne Europe. Većina stanovništva je skandinavskog podrijetla. Manji dio su Inuiti s Grenlanda, domoroci s Ferojskih otoka (Ferojci) i imigranti koji čine oko 6,2% stanovništva. Najveće skupine imigranata su: Azijati (1,5%), Turci (0,9%), emigranti iz zemalja bivše Jugoslavije (0,8%) i Afrikanci (0,7%).

Danski je dominantan jezik u cijeloj zemlji, s iznimkom male grupe njemačkih govornika blizu granice s Njemačkom.

80% stanovnika pripadaju Danskoj Narodnoj Crkvi (Den Danske Folkekirke) koja je jedan od oblika Luteranske Crkve. Ostatak stanovništva većinom pripada nekim drugim kršćanskim crkvama, dok je 2% stanovništva islamske vjere. U zadnje vrijeme u Danskoj je doživjela procvat stara nordijska religija Asatru koju je danska vlada odobrila kao vjerski pokret.

Jezici

Danska je zemlja s 8 jezika, od kojih je 7 živih, a za jednog nije poznato da itko njime govori, pa se smatra izumrlim, to je putinički danski (rodi, rotwelsch). Danski je nacionalni jezik u Danskoj i Grenlandu, a njemački standardni i ferojski, regionalno službeni u Danskoj.

Popis jezika: danski, danski znakovni jezik, ferojski, grenlandski kalaallisut (grenlandski inuktitut), jutski, njemački standardni, putnički danski, švedski.

Kultura

Denmark satellit3
NASA-Foto: Danska u ožujku 2002. godine

Vjerojatno najpoznatiji Danac je pisac bajki Hans Christian Andersen. Drugi vrlo poznati Danci su: filozof Søren Kierkegaard, fizičar Niels Bohr, spisateljica Karen Blixen, astronom Tycho Brahe i filmski redatelj Lars von Trier.

Aktualni svjetski prvak u Backgammonu, iz 2008. godine, je Danac Lars Trabolt.

Promet

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Promet Danske

Izvori

  1. Population and population projections. Danski ured za statistiku pristupljeno 12. siječnja 2019.
  2. "Facts and Figures", Danish Defence, Defence Command Denmark, pristupljeno 26. veljače 2013.

Vanjske poveznice

   
Portal:Europa
Portal:Europa
.dk

.dk je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Dansku. Domenom upravlja DK Hostmaster.

Danska kruna

Kruna je službena valuta Danske, ali i Grenlanda te Ovčjih otoka. Kruna je podijeljena na 100 ørea, a ISO 4217 kod je DKK.

Danska nogometna reprezentacija

Danska nogometna reprezentacija predstavlja Dansku na međunarodnim nogometnim natjecanjima i pod vodstvom je Danskog nogometnog saveza. Reprezentacija postoji od 1908. Nadimak im je Danski dinamit. Domaće utakmice igraju na Parken stadionu u Østerbrou, a zadnji izbornik reprezentacije je bio Morten Olsen.

Sastav je osvojio dvije srebrne olimpijske medalje, 1908. i 1912., i bio je rangiran kao br. 1 u svijetu većinu vremena u razdoblju od travnja 1914. do travnja 1920. U razdoblju od 1921. do 1930., razina izvedbe je malo opala. Sastav se nalazio između 3. i 13. mjesta Elo ljestvice. Izvedbe sastava dosegle su najnižu razinu između 1955. i 1983., kad se nalazio izvan top 25 Elo ljestvice za cijelo razdoblje. Tijekom tog crnog razdoblja reprezentacija je ipak uspjela dva puta kratko procvati, osvojivši srebrnu medalju na Olimpijskim igrama 1960. i 4. mjesto na Europskom prvenstvu 1964. Najistaknutiji trijumf im je Europsko prvenstvo 1992., gdje su postali prvaci pobijedivši Nizozemsku u polufinalu, a svjetskog prvaka Njemačku u finalu. Također su uspjeli osvojiti Kupa Konfederacija 1995. godine, pobijedivši Argentinu u finalu, rezultatom 2-0. Njihov najbolji rezultat na Svjetskom prvenstvu ostvaren je 1998., gdje su tijesno izgubili u četvrtfinalu protiv Brazila.

Danska odbojkaška reprezentacija

Danska odbojkaška reprezentacija predstavlja državu Dansku u međunarodnoj odbojci.

Danska rukometna reprezentacija

Danska rukometna reprezentacija predstavlja državu Dansku u športu rukometu.

Krovna organizacija je Dansk Håndbold Forbund.

Aktualni izbornik reprezentacije je Nikolaj Jakobsen.

Danska ženska odbojkaška reprezentacija

Danska ženska odbojkaška reprezentacija predstavlja državu Dansku u međunarodnoj ženskoj odbojci.

Euro

Euro (simbol: €) je ime jedinstvene europske valute koja je u uporabi od 1. siječnja 1999., a od siječnja 2015. njezina uporaba proširena je na 19 država tzv. Eurozone:

Austrija

Belgija

Cipar

Estonija

Finska

Francuska

Grčka

Irska

Italija

Latvija

Litva

Luksemburg

Nizozemska

Njemačka

Malta

Portugal

Slovačka

Slovenija

ŠpanjolskaOd zemalja koje nisu članice Eurozone ni Europske unije, kovanice eura izdaju još i Andora, Monako, San Marino i Vatikan.

Osim u ovim državama, euro se kao službeno sredstvo plaćanja koristi još i Crnoj Gori, na Kosovu, kao i u francuskim prekomorskim posjedima.

Europsko prvenstvo u rukometu - Norveška 2008.

Europsko prvenstvo za rukometaše 2008. održavalo se od 17. do 27. siječnja 2008. u Norveškoj. Europski prvak je postala Danska, koja je u finalnom ogledu pobijedila Hrvatsku.

Grenland

Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske. Najveći je otok na svijetu.

Arktički otok se nalazi u Sjevernoj Americi i geografski i etnički; ali politički i povijesno Grenland je bliži Europi. Atlanski ocean se nalazi južno od Grenlanda, Arktički ocean na sjeveru, Baffinov zaljev i Kanada na zapadu. Grenland je najveći otok i najveći teritorij koji nije nezavisan. Također, na otoku se nalazi najveći nacionalni park na svijetu. Oko 81% površine je prekrivena ledom. Skoro svi stanovnici žive u fjordovima na jugozapadu otoka, koje ima blažu klimu.

Većina Grenlanđana su mješavina skandinavskog naroda i Kalalita (Inuit), i govore grenlandski jezik kao materinski jezik. Grenlandski jezik govori oko 50.000 ljudi, koji se nalazi u grupi eskimsko-aleutskih jezika. Manjina danskih migranata bez inuitskog podrijetla govori danski kao prvi jezik. Oba jezika su službena.

Grenland je bio pod Norveškom upravom - makar uz vrlo skromnu prisutnost - od 11. stoljeća pa do 1814., kada je vlast nad otokom mirno predana Danskoj, čiji su kraljevi stoljećima prije toga vladali Norveškom (u personalnoj uniji). Nakon Danskog preuzimanja, poduzeta je ozbiljnija kolonizacija europskog stanovništva. Grenland je 1953. postao sastavni dijelom Danske. Lokalnu autonomiju su dobili u danskom parlamentu (Folketing) 1. svibnja 1979. 2008. godine Grenlanđani su izglasovali prijenos više nadležnosti na lokalnu vladu, što je stupilo na snagu 21. lipnja 2009. Danska središnja vlada nadležna je samo za vanjsku politiku, sigurnost te financijsku politiku.

Grenlandski glasači su referendumom 1985. godine napustili Europsku ekonomsku zajednicu (današnju Europsku Uniju).

Heinrich Louis d'Arrest

Heinrich Louis d'Arrest (* 12. kolovoza 1822., Berlin – † 14. lipnja 1875., Kopenhagen, Danska) bio je njemački astronom i jedan od znanstvenika koji je otkrio planet Neptun.

Njemu u čast je jedan Mjesečev krater dobio ime te jedan od kratera na Fobosu. Njegovo prezime nosi i mali planet 9133 d'Arrest.

Hokej na travi na OI 1948.

Olimpijske igre 1948. su se održale u Ujedinjenom Kraljevstvu, u Londonu.

Sjeverno more

Sjeverno more je more u Atlantskom oceanu. Nalazi se na sjeverozapadu Europe i ima površinu od 575 000 km².

Zemlje koje imaju izlaz na Sjeverno more su:

Ujedinjeno Kraljevstvo (otok Velika Britanija i otoci Shetland i Orcades) na zapadu ;

Francuska, Belgija, Nizozemska i Njemačka na jugu ;

Danska i Norveška na istoku.Sjeverno more ima vezu sa sljedećim morima :

La Manche kod Doverskih vrata na jugozapadu ;

s Baltičkim morem preko Skagerraka ili Kielskog kanala na istoku ;

s Atlantskim oceanom (Norveško more) na sjeveru.Sjeverno more ima veliku pomorsku važnost za promet, za vađenje nafte i zemnog plina, kao i ribolov.

Skandinavija

Vidite također Nordijske zemlje.

Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih. Regija obuhvaća tri suverene države:

Danska

Norveška

ŠvedskaOve se tri zemlje međusobno priznaju kao dijelovi političke i kulturne regije od sredine 19. stoljeća kada su nacionalistički pokreti u tim zemljama bili na vrhuncu (skandinavizam). Regija je dobila ime prema poluotoku za kojeg se pak misli da je nazvan prema povijesnoj provinciji Skåne (Skanija) smještenoj u današnjoj Švedskoj na južnom kraju skandinavskog poluotoka.

Prije sredine 19. stoljeća regija je uključivala veće područje sjeverne Europe usporedivo s modernom "Velikom Skandinavijom":

Danska-Norveška

Švedska-FinskaKolektivna oznaka "Skandinavija" danas prvenstveno odražava lingvističke sličnosti, ali i povijesne i socijalne veze između tih zemalja unatoč njihovoj trenutnoj političkoj neovisnosti, različite politike tijekom dva svjetska rata i Hladnog rata, te članstvo u međunarodnim organizacijama.

Svjetsko prvenstvo u rukometu

Svjetsko rukometno prvenstvo za muškarce športsko je natjecanje koje se održava od 1938. godine, a stalno od 1954. godine. U početku se održavalo svake četiri godine, a od 1993. svake druge godine.

Svjetsko prvenstvo u rukometu - Danska i Njemačka 2019.

Svjetsko prvenstvo u rukometu 2019. je 26. Svjetsko prvenstvo u rukometu koja se održavalo u Danskoj i Njemačkoj.Na ovom je prvenstvu prvi put sudjelovala ujedinjena korejska reprezentacija.

Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene - Danska 2015.

22. Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene 2015. održat će se u Danskoj u prosincu 2015. godine. Odluka o izboru Danske za domaćina objavljena je 27. siječnja 2011. godine. Ukupno će se natjecati 24 sastava po skupinama u prvom i drugom krugu. Poslije toga je slijedi razigravanje sa četvrtfinalima, polufinalima te konačno i finalu. Ranije ispale reprezentacije su razigravat će za redosljed od devetog mjesta pa na dalje.

Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene - Norveška i Danska 1999.

Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene 1999. održano je u Norveškoj i Danskoj od 29. studenoga do 12. prosinca 1999. godine.

Nordijsko vijeće
Države u Europi
Zapadnoeuropska unija
Zastava ZEU
Flag of Europe.svg Europska unija
Zastava Europske unije
NATO
Zastava NATO-a

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.