Bugarski lev

Lev (skraćeno: lv) je novčana jedinica Bugarske. Upotrebljava se od 1881. godine. Dijeli se na 100 stotinki. Naziv mu proizilazi iz reči „лъв“ (lav u bugarskom jeziku).

Kod bugarske novčane jedinice po međunarodnom standardu ISO 4217 je BGN. Za lev su također upotrebljavani i drugi kodovi, i to:

BGL - za vrijednosti prije denominacije iz 1999. godine BGK - za vrijednosti prije denominacije iz 1962. godine BGJ - za vrijednosti prije denominacije iz 1952. godine

Danas se koriste novčanice u apoenima od 1, 2, 5, 10, 50 i 100 leva kovanice od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 stotinki, te od 1 leva.

Vanjske poveznice

Yahoo! Finance: AUD CAD CHF EUR GBP HKD JPY USD
XE.com: AUD CAD CHF EUR GBP HKD JPY USD


Cash template.svg Nedovršeni članak Bugarski lev koji govori o novcu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

BGN

BGN može značiti:

Odbor SAD za zemljopisna imena, odnosno eng. United States Board on Geographic Names

kod za bugarski lev

kod za belučki jezik

kratica za biglikan, proteoglikan koji kodira kod ljudi gen BGN

Bugarska

Bugarska (bug. България (Bǎlgarija)) država je u jugoistočnoj Europi. Glavni grad joj je Sofija. Graniči s Grčkom na jugu, Turskom na jugoistoku, Srbijom na zapadu, Sjevernom Makedonijom na jugozapadu i Rumunjskom na sjeveru. Na istoku izlazi na Crno more. Od 2004. godine članica je NATO saveza, a od 2007. i Europske unije.

Euro

Euro (simbol: €) je ime jedinstvene europske valute koja je u uporabi od 1. siječnja 1999., a od siječnja 2015. njezina uporaba proširena je na 19 država tzv. Eurozone:

Austrija

Belgija

Cipar

Estonija

Finska

Francuska

Grčka

Irska

Italija

Latvija

Litva

Luksemburg

Nizozemska

Njemačka

Malta

Portugal

Slovačka

Slovenija

ŠpanjolskaOd zemalja koje nisu članice Eurozone ni Europske unije, kovanice eura izdaju još i Andora, Monako, San Marino i Vatikan.

Osim u ovim državama, euro se kao službeno sredstvo plaćanja koristi još i Crnoj Gori, na Kosovu, kao i u francuskim prekomorskim posjedima.

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Europska unija formalno je uspostavljena 1. studenoga 1993. godine stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta). Europska Unija je jedina organizacija ove vrste na svijetu, i zbog toga ju je ponekad teško definirati. To je organizacija koja stalno mijenja i nadograđuje politike u kojima djeluje. Trenutno se može definirati kao federacija u monetarnim odnosima, poljoprivredi, trgovini i zaštiti okoliša; konfederacija u društvenoj i gospodarskoj politici, zaštiti potrošača, unutarnjoj politici; i kao međunarodna organizacija u vanjskoj politici.

Europska unija danas ima 28 država članica. Prostire se na 4.381.324 km2, a ima oko 508 milijuna stanovnika.

Prva država koja će vjerojatno izaći iz Europske unije je Ujedinjeno Kraljevstvo čija vlada je 29. ožujka 2017., nakon referenduma održanog u lipnju 2016., podnijela zahtjev za razdruživanje Ujedinjenog Kraljevstva od Europske unije.

Jugoslavenski dinar

Jugoslavenski dinar (DIN, din., d.) bila je valuta u Kraljevini Jugoslaviji, socijalističkoj Jugoslaviji i Saveznoj Republici Jugoslaviji. Srbija ga je zamijenila srpskim dinarom, a Crna Gora eurom. Domaća oznaka valute je bila DIN, din. ili d., a jedan dinar se dijelio na 100 para.

Kneževina Bugarska

Kneževina Bugarska (bugarski: Княжество България) bila je samoupravni entitet, s osmanskim sultanom kao vrhovnim suverenom. Nastala je kao rezultat dogovora velikih sila na Berlinskom kongresu u lipnju 1878. Po prvotnom mirovnom sporazumu iz San Stefana između Ruskog Carstva i Visoke porte od 3. ožujka 1878., teritorij Kneževine je trebao biti znatno veći, njime bi praktički svi etnički Bugari na Balkanu bili obuhvaćeni, protezala bi se duž obala dvaju mora; Crnog i Egejskog. Međutim zbog bojazni Velike Britanije (a i drugih tadašnjih velikih sila), da bi osnutak toliko velike države pod ruskim utjecajem, mogao ugroziti britanske interese na Sredozemlju do ostvarenja te ideje nije došlo, već je održan novi mirovni dogovor u Berlinu. Berlinskim kongresom je osnovana i Istočna Rumelija, kao autonomna pokrajina unutar Osmanskog carstva, tik uz južne granice Bugarske. No već 1885. godine i ona je ušla u sastav Kneževine Bugarske.

Kneževina Bugarska bila je de facto neovisna država ali je i formalno proglasila svoju neovisnost 22. rujna 1908. istovremeno prestala je biti kneževina i postala monarhija.

Narodna Republika Bugarska

Narodna Republika Bugarska je bio službeni naziv za bugarsku državu u vremenu od 1946. do 1990. kada je ona bila socijalistička država. U svom tom vremenu (od 1946. do 1990.) na vlasti je bila Bugarska komunistička partija. U svo vrijeme hladnog rata Bugarska je pripadala Varšavskom paktu.

Nedovršeni članak Narodna Republika Bugarska koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Njemačka marka

Njemačka marka (njem. Deutsche Mark), skraćeno DM, u svakodnevnom govoru isto «D-Mark», bila je od 21. lipnja 1948. do 22. svibnja 1949. valuta zapadnog okupacijskog pojasa kao i zapadnih sektora Berlina. Nakon reforme 1948. godine u zapadnom pojasu u sovjetskom okupacijskom pojasu se uvela nova valuta također pod imenom «Deutsche Mark», koja kasnije (od 31. listopada 1951. do 31. srpnja 1964.) kao «Deutsche Mark der Deutschen Notenbank» bila valuta Istočne Njemačke.

Nakon osnivanja SR Njemačke 23. svibnja 1949. ostala je Njemačka Marka sve do 31. prosinca 2001. valuta Njemačke, Zapadnog-Berlina i nakon ujedinjenja čitave države..

Jedna marka dijelila se na 100 pfenniga. 1948. godine tijekom reforme valute njemačka marka zamjenjuje tzv. Reichsmark isto tako 1. srpnja 1990 uz ujedinjene Njemačke njemačka marka zamjenjuje tzv. Mark der DDR.

Popis valuta po državama

Ovo je popis valuta po državama i nesamostalnim područjima.

Napomena: U prvom su stupcu nazivi država i drugih nesamostalnih područja (entiteta) prema njihovom uobičajnom nazivu u hrvatskom jeziku. U drugom su stupcu većinom nazivi valuta prema Uputi Hrvatske narodne banke. U trećem stupcu je uobičajna kratica/oznaka valute. U četvrtom stupcu su troslovne oznake valute prema ISO 4217. U petom stupcu su nazivi manjih dijelova valute (ako postoje), dok u šestom stupcu su naznačeni brojevi manjih dijelova valute (npr. 1 kn = 100 lp).

Europske valute

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.