Belgija

Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 10,8 milijuna stanovnika. Sa 355 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Većinu stanovnika čine Flamanci (oko 60%) i Valonci (30%).

Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom.

Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Kraljevina Belgija
Koninkrijk België
Royaume de Belgique
Königreich Belgien
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
L'union fait la force (francuski)
Eendracht maakt macht (nizozemski)
Einigkeit macht stark (njemački)
("U jedinstvu je snaga")
Himna
Brabançonne
Položaj Belgije
Glavni grad Bruxelles
Službeni jezik nizozemski, francuski i njemački
Državni vrh
 - Kralj Filip
 - Predsjednik Vlade Sophie Wilmès
Neovisnost Od Nizozemske
4. listopada 1830.
Površina 137. po veličini
 - ukupno 30.528 km2
 - % vode 6,2 %
Stanovništvo 76. po veličini
 - ukupno (2012.) 11.116,243
 - gustoća 364,13/km2
BDP (PKM) procjena 2011.
 - ukupno 426,7 milijarda $ (30.)
 - po stanovniku 38.723 $ (18.)
Valuta euro 1) (100 centa)
Pozivni broj +32
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak .be
1) Do 1999. belgijski franak

Povijest

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Belgije

Rimska provincija Gallia Belgica za vrijeme cara Dioklecijana u 3. stoljeću podijeljena je na provincije Belgica Prima i Belgica Secunda. U 5. i 6. stoljeću naseljavaju se salijski Franci s donje Rajne. Verdunskim ugovorom je 843. godine podijeljena je pa zapadni dio koji je dobila Francuska Karla Ćelavog dok je istočni dio dobila Lotaringija Lotara I.

U 12. stoljeću nagli uspon tkalačke proizvodnje pogoduje razvoju gradova Brugesa, Genta, Ypresa i Antwerpena. U 13. i 14. stoljeću česte su pobune gradskih obrtnika protiv patricijata. U Stogodišnjem ratu (1337.-1453.) bogati se flandrijski gradovi, zbog gospodarskih razloga (uvoz vune), opredljeljuju za Englesku. U to doba procvata zemljom upravljaju burgundijski vojvode.

Od 1477. godine Belgija pripada kući Habsburg te ostaje u njezinu posjedu i nakon borbi za burgundijsku baštinu. Sjeverni Barbant i dio sjeverne Flandrije je od 1648. godine u sastavu južnih pokrajina, a od 1714., nakon rata za španjolsku baštinu, Belgija je ponovno austrijska. Protuaustrijsko raspoloženje odrazilo se u ustanku 1789. i proglašenju Ujedinjenih Belgijskih Država. 1797. godine priključena je Francuskoj Republici.

Od 1815. godine ujedinjena je s Nizozemskom u Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemsko na čelu s Vilimom I. Nizozemskim. Nakon izbijanja revolucije 1830. godine u Bruxellesu, Belgija je proglasila neovisnost, potvrđenu u Londonu 1831. godine.

Iako se u I. i II. svjetskom ratu proglasila neutralnom, Njemačka ju je okupirala. Od 1947. sklopljena je carinska unija sa Nizozemskom i Luksemburgom - Benelux. Belgija sudjeluje u stvaranju NATO-a 1949., Europske zajednice za ugljen i čelik 1951., Europske ekonomske zajednice 1957. i Europske unije 1992.

Od 1960. povlači se iz Belgijskog Konga te vojno intervenira u njemu 1977. zajedno s francuskom vojskom. Godine 1951. kralja Leopolda III. naslijedio je Baudouin I.. Početkom 1960-ih razgraničena su jezična područja u Belgiji.

Regions of Belgium
Administrativna podjela Belgije na Flandriju (sjever), Valoniju (jug) i glavni grad Bruxelles

Od 1970. ozakonjene su tri zajednice (frankofonska/valonska, flamanska i njemačka), a postupna federalizacija rezultirala je autonomijom triju regija: Valonije, Flandrije i glavnog grada Bruxellesa.

Godine 1993. na prijestolje dolazi Albert II. Krajem 1990-ih i početkom 2000-ih utjecajna je Liberalna stranka, u vladajućoj koaliciji sa strankama lijevice i ekološkog pokreta. Od 1999. premijer je Guy Verhofstadt koji je ponovno izabran 2003. Nakon izbora održanih 2007. i nakon devet mjeseci pregovora između flamanskih i valonskih stranaka, na čelo nove vlade 20. ožujka 2008. dolazi Yves Leterme iz stranke Kršćanskih demokrata Flandrije.

Politika

Belgija je parlamentarna ustavna i nasljedna monarhija. Ustav je donesen 7. veljače 1831. te je više puta dopunjavan. Ustavnim promjenama iz 1970., 1971., 1974. i 1980., a posebno ustavnim zakonodavstvom iz 1993., Belgija je federalizirana. Novim prvim člankom ustava Belgija je definirana kao federativna država sastavljena od triju autonomnih regija. U zajedničkoj su nadležnosti: vojska, monetarna i vanjska politika, a sve ostalo prenosi se na regije.

Donošenjem jezičnih zakona u 1960-im godinama, Belgija je postupno preuređena u skladu sa složenim sastavom stanovništva. Proces federalizacije naposljetku je 1993. završen formalnim ozakonjenjem federalnog uređenja. Federalne jedinice/regije su: flamanska, valonska i briselska. Jezičnim zakonima iz 1962. i 1963. precizno su utvrđene granice četriju jezičnih područja: flamanskog, francuskog (valonskog), njemačkog i dvojezičnog flamansko-francuskog.

Na toj osnovici ustavne reforme iz 1970. ozakonile su tri zajednice: valonsku (frankofonsku), flamansku i njemačku, tri regije: valonsku, flamansku i briselsku. Uređene su i upravne jedinice: pokrajine (9) i općine (589). Valonska regija ima 4 frankofonske pokrajine i frankofonski dio regije Barbant. U sastavu valonske regije je i 9 općina s pretežitim njemačkim stanovništvom u pokrajini Liége. Flamanska regija ima 4 flamanske pokrajine i flamanski dio regije Barbant. Treća federalna jedinica je dvojezično područje glavnog grada, koje obuhvaća 19 gradskih općina.

Na izborima 2003. za Zastupnički dom Flamanski liberali i demokrati osvojili su 15,4% glasova, flamanska Socijalistička stranka 14,9%, Krščanski demokrati i Flamanci 13,2%, valonska Socijalistička stranka 13,0%, Flamanski blok 11,6%, Reformski pokret 11,4%.

Od 1999. premijer je bio Guy Verhofstadt iz stranke Flamanskih demokrata i liberala. Na dužnost je reizabran 2003. godine. Na izborima 1999. predvodio je koaliciju šest stranaka. To je bila prva koalicija bez Krščanskih demokrata od 1958. Drugi mandat Verhofstadt je osvojio predvodeći koaliciju četri stranke. aktualni premijer je Elio Di Rupo.

Izvršna vlast

Monarh (kralj) nalazi se na čelu države te proglašuje zakone i na taj način raspolaže pravom zakonodavne sankcije, a ujedno je i nositelj izvršne vlasti. Svaki njegov akt mora imati i potpis nadležnog ministra. Kralj je i vrhovni zapovijednik vojske. Aktualni kralj je Filip od 2013. godine, nakon abdikacije njegova oca Alberta II..

Vlada, tijelo izvršne vlasti, na čelu s premijerom, za svoj je rad odgovorna parlamentu. kojemu podnosi ostavku ako je izglasano nepovjerenje. Obvezan je paritetni sustav vlade s podjednakim brojem ministara Flamanaca i Valonaca.

Zakonodavna vlast

Zakonodavnu vlast ima dvodomni parlament, koji se sastoji od Zastupničkog doma i Senata. Zastupnički dom ima 150 zastupnika, koje građani s 18 navršenih godina biraju neposredno, na 4 godine. Senat ima 71 člana, od kojih 40 senatora građani biraju neposreno, a 31 su kooptivni članovi. Mandat člana senata također traje 4 godine.

Sudbena vlast

Sudbenu vlast obavljaju Kasacijski sud, 5 apelacijskih i prvostupanjski sudovi (tribunali). Posebni sudovi su vojni, mirovni, trgovački i sudovi za radne sporove. Državno vijeće (ima 18 članova) sudjeluje u pripremanju zakona, a istodobno rješava neke upravne sporove. Sudski sustav temeljen je na civilnom pravu koji datira od Napoleonova kodeksa iz 1800-ih.

Geografska obilježja

Belgiju čini nizina uz obalu Sjevernog mora i Kanala, središnji brežuljkast ravnjak i gorje Ardeni na jugoistoku. Uz nisku i pjeskovitu obalu pruža se Flandrijska nizina (Vlaanderen). Duž obale obrubljena je pojasom dina (visine do 30 m i širine do 2,5 km), koje od poplave mora zaštičuju polderi - isušeno močvarno područje. Polderi prelaze prema unutrašnjosti u pješčano-glinovitu (20-50 m) nizinu Flandrije, s brežuljcima visine do 150 m.

Sjeveroistočno od rijeke Schlede na poldere se nastavlja pješčana kempenska ravnica visine do 100 m (uz rijeku Meusu/Maas). Središnja valovita ravnica pruža se između Schlede odnosno Flandrijske nizine na zapadu, kempenskog ravnjaka na sjeveru i dolina rijeke Meuse- Sambre na istoku. Izdiže se od 80 m na sjeveru do 200 m na jugu. Prekriven je pješčanim i glinovitim naslagama, a na jugu plodnim praporom. Jugoistočno od doline Meuse- Sambre prostire se Visoka Belgija s pješčano-vapnenačkim ravnjakom Condrozom i znatno sniženim hercinskim gorjem Ardenima (najviši je vrh Botrange, 694 m). Cijelo to područje je raščlanjeno dubokim riječnim dolinama pritoka Meuse i Sambre. Na krajnjem jugoistoku pruža se brežuljkast kraj (300-450 m)- belgijski dio Lotaringije.

Klima

Belgija ima oceansku klimu; utjecaj zračnih masa s Atlantika jak je u primorju i središnjem dijelu zemlje. Zime su blage i maglovite, a ljeta prohladna s rijetkim kišama. Srednja siječanska temperatura snižava se od obale (4°C) prema unutrašnjosti (0°C u Ardenima) dok je srednja srpanjska temperatura najviša u središnjoj Belgiji (do 22°C), a najniža u planinskom području (14°C). Godišnja količina padalina iznosi u primorju i središnjem dijelu 700-900 mm, a u Ardenima do 1400 mm.

Rijeke

Riječna mreža je gusta. Sve rijeke pripadaju slijevu Sjevernog mora. Glavne su Schlede i Meuse (Maas) s pritocima Sambre i Ourthe. Najviši im je vodostaj zimi kada u nizinskom dijelu poplavljuju okolno zemljište. Velik je broj kanala, koji osim za plovidbu služe i za navodnjavanje.

Flora

Pod šumom je oko 21% površine zemlje. Prirodni biljni pokrov očuvan je samo u Ardenima, koji obiluju hrastovim i bukovim šumama, dok u nizinskom dijelu rastu mješovite šume breze i hrasta. Crnogorične šume nastale su najčešće pošumljavanjem pustih terena.

Gospodarstvo

Belgija visok stupanj razvoja može zahvaliti povoljnom zemljopisnom položaju, izuzetno razvijenoj prometnoj infrastrukturi, raznolikoj industriji, te razvijenoj trgovini. Industrija je uglavnom koncentrirana u vrlo razvijenoj i bogatoj regiji Flandriji na sjeveru, koja je poznata i po najvećoj vrijednosti izvoza po glavi stanovnika u svijetu. Belgija je prisiljena uvoziti znatne količine sirovina, zbog nedovoljnog broja prirodnih izvora, te izvoziti velike količine gotovih proizvoda.

Kada se usporedi udio izvoza i uvoza u BDP-u, za Belgiju se može reći da predstavlja jedno od najotvorenijih gospodarstava u Europi, koje je ponajviše ovisno o trgovačkoj suradnji sa 3 susjedne zemlje: Njemačkom, Francuskom i Nizozemskom. Sve to čini Belgiju znatno ovisnom o kretanjima na inozemnom tržištu. Stopa rasta BDP-a znatno se smanjila 2001. godine zbog globalne ekonomske recesije.

Struktura BDP-a ukazuje da se radi o izuzetno razvijenoj zemlji: poljoprivreda 2%, industrija 27%, usluge 71%. Ukupni BDP iznosio je u 2004. godini 283,5 milijardi eura, što daje 27 253 eura po stanovniku. Stopa nezaposlenosti iznosila je u 2004. godini iznosila 7,8%. Stopa rasta gospodarstva u 2004. iznosila je 5,2%, dok je inflacija bila 1,9%. U uslužnom sektoru radi 74,2% stanovnika, u industriji 24,5%, a u poljoprivredi samo 2%.

Izvoz je za 2004. godinu iznosio 246.4 milijardi eura, a glavni izvozni partneri su Njemačka, Francuska, Nizozemska i Velika Britanija. Glavni izvozni proizvodi su kemijski i farmaceutski proizvodi, prijevozna sredstva, strojevi i oprema, plastika i guma te metali.

Uvoz je u 2004. godini iznosio 229.5 milijardi eura. Glavni uvozni partneri su: Nizozemska, Njemačka, Francuska, Velika Britanija i SAD. Glavni uvozni proizvodi su: kemijski i farmaceutski proizvodi, strojevi i oprema, prijevozna sredstva, minerali i drago kamenje.

Stanovništvo

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Etničke grupe Belgije

Belgija je 2005. imala 10 419 000 stanovnika. Sa 342 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Najveće gustoća stanovnika je u Flamanskom dijamantu koji čine aglomeracije Bruxellesa, Genta, Antwerpena i Leuvena i ostalih urbanih središta poput Liègea, Charleroia i Brugesa. Više od 97% stanovnika živi u gradovima što pretstavlja jedan od najvećih postotaka urbanizacije na svijetu. Najveći gradovi su: Bruxelles (1 006 749 stan.), Antwerpen (457 000), Gent (231 000), Charleroi (201 000), Liege (187 000) i Bruges (117 000).

Po regijama najviše stanovnika u 2005. ima Flandrija: 6 043 161, Valonija ima 3 395 942 i Bruxelles 1 006 749. Oko 60% stanovnika govori nizozemskim jezikom odnosno flamanskim, 40% francuskim (31% Valonci), a 1% njemačkim. Bruxelles, koji čini 8% stanovništva je dvojezični grad: francusko- nizozemski. U početku je grad bio većinski nizozemski dok danas oko 80% stanovnika govori francuski, 8,5% nizozemskim, a 10,2% i jednim i drugim jezikom.

Oko 58% stanovnika čine etnički Flamanci, 31% Valonci, a ostalih 11% čine imigranti iz Italije, Francuske, Njemačke i Sjeverne Afrike. Prema vjeri Belgijanci su većinom katolici, 75%, dok ostalih 25% čine muslimani, protestanti, židovi i ateisti. Očekivana životna dob je 78,77 godina. Za muškarce iznosi 75,59 godina, a za žene 82 godine.

Promet

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Promet Belgije

Značajnije morske luke za međunarodni promet su Antwerpen/Anvers, Brugge/Bruges, Oostende/Ostende i Zeebrugge/Zeebruges te riječna luka Gent/Ghent.

Kultura

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Belgijska umjetnost

Belgijska umjetnost je započela osamostaljenjem Belgije 1830. god., a prije toga bila je dio mosanske, flamanske i holandske umjetnosti.

Poznati Belgijanci

Vanjske poveznice

   
Portal:Europa
Portal:Europa

Ostali projekti

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Belgija
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Belgija
Gnome-globe.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Belgije
.be

.be je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Belgiju. Domenom upravlja DNS Belgium.

Belgijska nogometna reprezentacija

Belgijska nogometna reprezentacija predstavlja Belgiju u nogometu, te je pod kontrolom Belgijskog nogometnog saveza. Svoj ponovni procvat doživjela je osvojivši treće mjesto na svjetskom prvenstvu 2018. Najviši plasman na FIFA-inoj ljestvici joj je maksimalno 1. mjesto s 1746 bodova u lipnju 2019., što ju trenutačno svrstava u jednu od najboljih europskih i svjetskih nogometnih reprezentacija.

Euro

Euro (simbol: €) je ime jedinstvene europske valute koja je u uporabi od 1. siječnja 1999., a od siječnja 2015. njezina uporaba proširena je na 19 država tzv. Eurozone:

Austrija

Belgija

Cipar

Estonija

Finska

Francuska

Grčka

Irska

Italija

Latvija

Litva

Luksemburg

Nizozemska

Njemačka

Malta

Portugal

Slovačka

Slovenija

ŠpanjolskaOd zemalja koje nisu članice Eurozone ni Europske unije, kovanice eura izdaju još i Andora, Monako, San Marino i Vatikan.

Osim u ovim državama, euro se kao službeno sredstvo plaćanja koristi još i Crnoj Gori, na Kosovu, kao i u francuskim prekomorskim posjedima.

Europsko prvenstvo u košarci - Belgija 1977.

Europsko prvenstvo u košarci 1977. godine održalo se u Belgiji od 15. do 24. rujna 1977. godine.

Hrvatski igrači koji su igrali za reprezentaciju Jugoslavije: Krešimir Ćosić, Vinko Jelovac, Željko Jerkov i Duje Krstulović. Bosanskohercegovački Hrvat Anto Đogić je također igrao za reprezentaciju.

Nedovršeni članak Europsko prvenstvo u košarci - Belgija 1977. koji govori o košarci treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Europsko prvenstvo u nogometu

UEFA Europsko prvenstvo u nogometu (često zvan UEFA Euro) je glavno nogometno natjecanje država članica UEFA-e. Održava se svake četiri godine od 1960. godine. Izvorno se zvao Kup europskih nacija (eng. European Nations Cup), a natjecanje je 1968. godine preimenovano u Europsko nogometno prvenstvo (eng. European Football Championship).

Sudionici završnog turnira su momčadi koje prođu izlučnu fazu natjecanja. Od 1980., osam momčadi nastupaju u završnici, a od 1996. godine 16 reprezentacija igra u natjecanju. Momčadi koje nastupaju se biraju pomoću kvalifikacija; 1960. i 1964. godine je se biralo pomoću razigravanja; od 1968. pomoću kvalifikacija. Zemlja domaćin ulazi izravno u zavšnicu natjecanja.

SSSR je prvi pobjednik natjecanja; Njemačka nogometna reprezentacija je tri puta bila pobjednik (dva puta kao Zapadna Njemačka), što ju čini najuspješnijom reprezentacijom UEFA EP-a.

Izmjenama pravila dopušteno je da više zemalja bude domaćin prvenstva, pa su tako Belgija i Nizozemska bili prvi dvojni domaćini prvenstva, 2000. godine. Također, Austrija i Švicarska su bili domaćini prvenstva 2008. godine te Poljska i Ukrajina 2012. godine. Iduće europsko prvenstvo održat će se na prostoru 12 država diljem cijele Europe. Tim europskim prvenstvom, nekadašnji predsjednik UEFA-e Michel Platini želio je za obilježiti 60. rođendan od prvog europskog prvenstva igranog u Francuskoj 1960. godine.

Europsko prvenstvo u nogometu - Belgija 1972.

Europsko nogometno prvenstvo 1972. održano je u Belgiji. Bilo je to 4. Europsko prvenstvo u nogometu. Trajalo je od 14. do 18. lipnja 1972.

Europsko prvenstvo u nogometu - Belgija i Nizozemska 2000.

11. Europsko prvenstvo u nogometu 2000. održano je od 10. lipnja do 2. srpnja u Belgiji i Nizozemskoj. Naslov europskih prvaka je ponijela Francuska.

Europsko prvenstvo u odbojci za žene - Nizozemska i Belgija 2015.

29. Europsko prvenstvo u odbojci za žene održano je između 26. rujna i 4. listopada 2015. godine u Belgiji i Nizozemskoj.

Na prvenstvu je nastupilo 16 djevojčadi. Utakmice su se igrale u Apeldoornu, Rotterdamu, Antwerpenu i Eindhovenu

Rusija je obranila naslov europskih prakinja osvojivši sveukupno 19. naslov u svojoj povijesti. Jedini poraz na prvenstvu zadala im je Hrvatska u skupini.

Najboljom igačicom prvenstva proglašena je Ruskinja Tatjana Košeleva.

Hokej na travi na OI 1936.

Olimpijske igre 1936. su se održale u Njemačkoj, u Berlinu.

Hokej na travi na OI 1948.

Olimpijske igre 1948. su se održale u Ujedinjenom Kraljevstvu, u Londonu.

Hokej na travi na OI 1952.

Olimpijske igre 1952. su se održale u Finskoj, u Helsinkiju.

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du Traité de l'Atlantique Nord - OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka. Danas se NATO sastoji od 29 država članica, od kojih 2 angloameričke te 27 europskih.

Ključna odredba u Sjevernoatlantskom ugovoru glasi:

Osnova Sjevernoatlantskog saveza Ugovor je država članica, koji je po svojoj prirodi međunarodni ugovor. Ugovor priznaje i podržava njihova pojedinačna prava, kao i njihove međunarodne obveze u skladu s Poveljom Ujedinjenih Naroda. Obvezuje svaku državu članicu da sudjeluje u rizicima i odgovornostima, uspostavlja sustav zajedničke obrane te zahtijeva od svake od njih da ne prihvaća nikakve međunarodne obveze koje bi mogle biti u suprotnosti s Ugovorom.

Političko središte Organizacije i trajno sjedište Sjevernoatlantskog vijeća je u Bruxellesu (Belgija).

Popis hrvatskih veleposlanika u Belgiji

Republika Hrvatska i Kraljevina Belgija održavaju diplomatske odnose od 10. ožujka 1992.. Sjedište veleposlanstva je u Bruxellesu.

Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi

Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi čini UNESCO-va nematerijalna svjetska baština europskih država, prema abecednom redu i godini upisa. Oznakom (*) je označena nematerijalna baština na popisu hitne zaštite UNESCO-a.

Sjeverno more

Sjeverno more je more u Atlantskom oceanu. Nalazi se na sjeverozapadu Europe i ima površinu od 575 000 km².

Zemlje koje imaju izlaz na Sjeverno more su:

Ujedinjeno Kraljevstvo (otok Velika Britanija i otoci Shetland i Orcades) na zapadu ;

Francuska, Belgija, Nizozemska i Njemačka na jugu ;

Danska i Norveška na istoku.Sjeverno more ima vezu sa sljedećim morima :

La Manche kod Doverskih vrata na jugozapadu ;

s Baltičkim morem preko Skagerraka ili Kielskog kanala na istoku ;

s Atlantskim oceanom (Norveško more) na sjeveru.Sjeverno more ima veliku pomorsku važnost za promet, za vađenje nafte i zemnog plina, kao i ribolov.

Službeni jezik

Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.

Polovica zemalja svijeta ima službene jezike. Neke zemlje imaju samo jedan, npr. Albanija, Francuska (iako Francuska ima više domorodačkih jezika), Njemačka i Litva. Neke imaju više službenih jezika, npr. Bjelorusija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Kanada, Finska, Afganistan, Paragvaj, Bolivija, Indija, Švicarska i Južna Afrika.

U nekim zemljama, kao što su Irak, Italija i Španjolska, postoji službeni jezik za cijelu državu, ali drugi jezici dijele službeni status u nekim važnim regijama. Neke zemlje, kao što su Sjedinjene Američke Države, nemaju službeni jezik, ali pojedine savezne države imaju službene jezike. Napokon, neke zemlje uopće nemaju službeni jezik, npr. Australija, Eritreja, Luksemburg, Švedska i Tuvalu.

Na području Perua, svi jezici koji se tamo govore su službeni, a njihov broj iznosi 92Zbog kolonijalizma i neokolonijalizma, Filipini i neke afričke zemlje imaju službeni i školski jezik (francuski ili engleski) koji nije ni nacionalni ni najrašireniji jezik. S druge strane, zbog nacionalizma, Irska koristi irski jezik kao državni i prvi službeni jezik, iako ga govori malen dio stanovništva.

U nekim zemljama, pitanje koji se jezik treba koristiti u kojim kontekstima predstavlja velik politički problem.

Ultratop

Ultratop je službena belgijska diskografska udruga i belgijska podružnica IFPI-a. Ultratop ima vlastite glazbene ljestvice singlova i albuma koje se izdaju tjedno te dodjeljuje certifikacije za iste.

Zapadna Europa

Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe. Sastoji se od šest država članica Europske unije i Monaka, u kojemu je usprkos tome što nije član Europske unije euro službena valuta. Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Francuska i Monako.

Zapadno bojište (Drugi svjetski rat)

Dana 10. svibnja 1940. njemačka vojska upada na teritorij Belgije, Nizozemske i Luksemburga, želeći prodrijeti u Francusku preko njena slabije branjenog sjevera. Ovaj je napad dobio naziv 'Slučaj Gelb'.

Države u Europi
Flag of Europe.svg Europska unija
Zastava Europske unije
Zapadnoeuropska unija
Zastava ZEU
NATO
Zastava NATO-a
Frankofonija
Zastava Frankofonije

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.