Barack Obama

Barack Hussein Obama, Jr. (Honolulu, Havaji, SAD, 4. kolovoza 1961.), američki političar (Demokratska stranka), bivši predsjednik SAD-a, na dužnosti od 20. siječnja 2009. pa do 20. siječnja 2017. godine. Bivši senator države Illinois i dobitnik Nobelove nagrade za mir 2009. godine zbog zalaganja za nuklearno razoružanje.

Obama je prvi afroamerički predsjednik SAD-a, a u svom mandatu je bio i jedini afroamerički senator i tek peti u povijesti SAD-a.

Prvi mandat, na čijem početku je uživao dotada nezapamćenu dominaciju vlastite stranke u Kongresu, mu je bio obilježen prije svega nastojanjem da se u SAD uvedu elementi zapadnoeuropske države blagostanja, pri čemu je ključni element predstavljao tzv. Obamacare, odnosno zakon kojim je u SAD prvi put uveden sistem općeg i obaveznog zdravstveno osiguranja. Njegovo uvođenje početkom 2010. godine je predstavljalo dostignuće koje je izmaklo mnogim njegovim prethodnicima. Istakao se kao i veliki pobornik prava LGBT populacije, te je ukinuo kontroverzna vojna pravila Don't Ask, Don't Tell te je pred izbore 2012. godine postao prvi predsjednik koji otvoreno podržava pravo na istospolni brak. Na vanjskopolitičkom planu je, prije svega u retoričkom smislu, nastojao "okrenuti novu stranicu" u odnosu na svog prethodnika Busha, čime se tumači njegovo nagrađivanje Nobelovom nagradom za mir nakon samo nekoliko mjeseci mandata; kritičari su mu nešto kasnije zamjerali neodlučnost u odnosu na tzv. Arapsko proljeće, nastavak rata u Afganistanu, vojnu intervenciju u Libiji te još radikalnije i kontroverznije mjere u borbi protiv terorizma kao što su tzv. ciljane likvidacije. U borbi s ekonomskom krizom je imao manje uspjeha te je nezaposlenost dosegla visoku razinu a veliki dio američkog društva zabilježio pad standarda nezamisliv u ranijim decenijama; djelomično i zbog toga su se oporbeni republikanci oporavili i uspjeli povratiti Predstavnički dom za vrijeme kongresnih izbora 2010. godine. Njihov pokušaj da na tome temelje povratak u Bijelu kuću je, međutim, na općim izborima 2012. godine doživio fijasko nakon izuzetno skupe i brutalne kampanje na kraju koje je Obama uvjerljivo porazio republikanskog kandidata Mitta Romneya.

Disambig.svg »Obama« preusmjerava ovamo. Za planinu, pogledajte Obama (planina).
Barack Obama
Barack Obama

44. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
trajanje službe
20. siječnja 2009. – 20. siječnja 2017.
Potpredsjednik   Joe Biden
Prethodnik George W. Bush
Nasljednik Donald Trump
senator iz Illinoisa *
trajanje službe
2. siječnja 2005. – 16. studenog 2008.
Prethodnik  Peter Fitzgerald
Nasljednik Roland Burris
Rođenje 4. kolovoza 1961.
Politička stranka Demokratska stranka
* Poziciju senatora obavljao skupa s Richardom Durbinom.

Životopis

Barack Obama rodio se na Havajima od majke Amerikanke i oca Kenijca koji su se vjenčali na studiju na Havajskom sveučilištu. Kada je Barack navršio dvije godine roditelji su mu se razveli, a njegov otac vratio se u Keniju te se zaposlio u tamošnjem ministarstvu gospodarstva. Dio svog djetinjstva Barack je proveo sa svojom majkom i očuhom u Indoneziji, no na Havaje se vratio završiti srednju školu nakon koje upisuje politološki studij na Columbia University gdje u roku diplomira i specijalizira se za vanjskopolitičke odnose. Nakon toga upisuje Harvard Law School koju također u roku završava.

Nakon školovanja zapošljava se kao odvjetnik za građansko pravo u Chicagu. Također radi i kao predavač na Chicago Law School gdje predaje ustavno pravo.

Obama je objavio i svoju autobiografiju 1995. godine koja je tijekom 2004. godine postala bestseller. Oženjen je s Michelle Obama s kojom ima dvije kćeri: Maliu Ann i Sashu.

Politička karijera

U razdoblju 1994. do 2004. godine Barack Obama biran je za senatora u senatu države Illinois na listi Demokratske stranke. Godine 2004. postiže prvi veći politički uspjeh na razini SAD-a time što je izabran u Senat Kongresa SAD-a kao predstavnik grada Chicaga u državi Illinois, pri čemu je ostvario 70% glasova u borbi s protukandidatom republikancem.

Obamin politički idealizam, posvećenost ljudskim pravima i karizmatični nastupi privukli su na njega veliku pažnju javnosti prilikom kampanja za izbor u Senat. Svojom elokventnošću i govorničkim sposobnostima zadobio je status najvećeg osvježenja i nade Demokratske stranke.

Predsjednička kampanja

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2008.
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Rezultati predizbora za predsjedničku nominaciju u Demokratskoj stranci 2008.

Obama in s.c
Barack Obama govori nakon pobjede pristašama u Južnoj Karolini 25. siječnja 2008. godine

U Springfieldu u državi Illinois 10. veljače 2007. godine Barack Obama najavio je svoju kandidaturu Demokratske stranke na predsjedničkim izborima 2008. godine na simoboličan način pred 18.000 sudionika. Abraham Lincoln je prije 149 godina u istom gradu pozvao na ukidanje ropstva.

Stranački predizbori

Na stranačkim predizborima za izbor predsjedničkog kandidata Demokratske stranke pobjeđuje u Iowi. Glavna protukandidatkinja je senatorica New Yorka Hillary Clinton, supruga bivšeg predsjednika SAD-a Bill Clintona (1994.-2002.). Ostali kandidati Christopher Dodd, Joe Biden, Bill Richardson i Dennis Kucinich vrlo brzo su odustali od utrke, a treći kandidat, John Edwards, odustao je 30. siječnja 2008. godine.

Nakon velikog utorka (Super Tuesday) Obama pobjeđuje u 13, a Clinton u 9 država, dok je broj izaslanika u korist Clintona. Na održanim predizborima u državama Washington, Louisiana i Nebraska 9. veljače i Maine 10. veljače 2008. godine Obama pobjeđuje u sve četiri države. Hillary Clinton zbog poraza smjenjuje švojeg šefa kampanje.

Na predizborima 12. veljače u trima državama u svima pobjeđuje i preuzima vodstvo. U Virginiji osvaja 64%, u Maryland-u 60%, a u District of Columbia čak 75% stranačkih glasova. Nakon pobjede od 76% u svojoj rodnoj državi Havajima i u Wisconsins 58%, Obama je ostvario pobjedonosni niz u 10 država.[1]

Na predizborima u četirima državava 4. ožujka pak Hillary Clinton uspijeva poraziti Obamu - u Teksasu, Ohiou i Rhode Islandu. Jedino u Vermontu pobjeđuje s 59% glasova. No, u Texasu ipak osvaja 48%, a u Ohiou 44% glasova, te tako osvaja dodatne izaslanike za stranačku konvenciju i uspijeva zadržati vodeće mjesto u tijesnoj utrci. Četiri dana poslije, 8. ožujka, Obama pobjeđuje u brojčano najmanjoj državi Wyomingu s 61% glasova i osvaja dodatnih 7 izaslanika.

Po broju izabranih izaslanika (Pledged delegates) Obama vodi s 1.328 ispred Clinton, koja je osvojila 1.190 izaslanika. Kada se ubrajaju dužnosnici (Superdelegates), Obama vodi s 1.527, a Clinton podržava 1.428 svih izaslanika. [2] Za pobjedu potrebno je prikupiti podršku 2.025 izaslanika.

"Mrtva trka" Obame i Clinton

S nastavkom izjednačene utrke zaoštrava se retorika dvaju tabora. Nakon što su 7. ožujka vodili rat oko izjave Obamine savjetnice Samanthe Power da je Clinton "čudovište", zbog čega je Power podnijela ostavku, dan poslije su imali prepirku oko rata u Iraku.[3]

Iz stožera Hillary Clinton novinarima je upućena e-mail bilješka pod naslovom "Obamin plan za Irak: Puste riječi" u kojoj se sugerira da on ustvari nema plan za povlačenje američkih snaga iz Iraka, iako mu je to jedna od središnjih točaka kampanje. Obamin stožer je poslao odgovor u kojem se suparnici pripisuje cinizam, neulijevanje povjerenja i spremnost na sve da dobije nominaciju.[4]

Obama Biden rally 3
Obama tijekom objave potpredsjedničkog kandidata 23. kolovoza 2008. godine

Bivši predsjednik Bill Clinton istodobno je na skupu u Mississippiju početkom ožujka izjavio da bi njegova supruga i Obama bili "gotovo nezaustavljivi" kad bi se za Bijelu kuću natjecali zajedno, kao predsjednički i potpredsjednički kandidat. Po njegovim riječima, Obama bi osvojio "urbana područja i bogatije birače" a Hillary Clinton "tradicionalna ruralna područja", a ako se te stvari spoje bili bi "gotovo nezaustavljiva snaga".

Obama je odgovorio da on "ne vodi kampanju za potpredsjednika, već za predsjednika", da je osvojio dvostruko više država od Clinton, dobio više glasova ukupno te da vodi po broju izaslanika za konvenciju.

Anketa tjednika Newsweek, objavljena u 8. ožujka, pokazala je da na nacionalnoj razini Obama i Clinton vode "mrtvu trku" s 45 posto glasova za Obamu i 44 posto za Clinton. Obama i dalje vodi među crncima, muškarcima, glasačima ispod 40 godina i fakultetski obrazovanima. Clinton ima većinu kod bijelaca, žena, glasača starijih od 60 godina i onih sa srednjoškolskim ili nižim obrazovanjem.

Podjela među demokratima mogla bi koristiti republikanskom predsjedničkom kandidatu Johnu McCainu, jer mnogi od ispitanih kažu da će glasovati za McCaina ako njihov favorit za demokratskog kandidata ne bude nominiran.

Kraj utrke

Početkom svibnja postajalo je sve jasnije kako će Obama biti demokratski kandidat za predsjednika. Nakon pobjeda na državnim konvencijama i izborima u saveznim državama i samo tri poraza od početka svibnja, Barack Obama je, uz potporu skoro 400 superdelegata, osigurao kandidaturu za predsjednika skupivši više od 2,117 potrebnih delegata. Obama je sa svojim brojem delegata i superdelegata osigurao kandidaturu i pobijedio na izborima.

Izbori

ElectoralCollege2008

Nakon što je izabran za predstavnika demokrata na izborima 2008. godine, Obama je morao odabrati potpredsjednika koji će zajedno s njim biti na čelu države. Dana 23. kolovoza 2008. godine, Barack Obama je objavio da je njegov potpredsjednički kandidat Joe Biden, njegov konkurent na predizborima, dugogodišnji senator iz Delawarea i jedan od najiskusnijih američkih političara.[5] Nakon odabira potpredsjednika, Obama je nastavio voditi kampanju putujući u mnoge savezne države i održavajući govore iznoseći svoj program. Sudjelovao je i u tri predsjedničke debate u kojima je, prema mišljenju mnogih kritičara, porazio svog protukandidata Johna McCaina.

Izbori su održani 4. studenog 2008. godine, no Obama je svoju kampanju prekinuo tek kasnije tog dana. Rano ujutro je izašao na birališta da da svoj glas, a nakon toga je posjetio Indianu, jednu od ključnih država. Nakon toga se povukao u predgrađe Chicaga sa svojom obitelji i tu je čekao rezultate izbora. Nakon zatvaranja svih birališta i objave rezultata, Barack Obama je osvojio glasove u 29 saveznih država, a McCain u 21 saveznoj državi. Skupivši tako 364 elektorska glasa, nasuprot McCainovih 184, Obama je prešao prag, koji je iznosio 270 elektorskih glasova, i postao je 44. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Privatni život

Barack Obama je od 1992. godine oženjen s Michelle Robinson, koju je upoznao tijekom njenog studija na Harvardu. Ona radi, kao i Barack ranije, u javnoj upravi u Chicagu. Upoznali su se u odvjetničkom uredu u kojem je ona radila poslije završetka studija. Zaručili su se 1991. godine, a vjenčali 1992. godine. Imaju dvije kćerke, Maliju Ann (1999.) i Sashu (2001.). Obama je do izbora za američkog predsjednika živio s obitelji u Chicagu.

Izvori

  1. CNN Politics.com Obama, McCain extend winning streaks (20. veljače 2008.)
  2. CNN Politics.com Election Center 2008. Primaries and Caucuses( 9. ožujka 2008.)
  3. http://www.faz.net/s/Rub0A1169E18C724B0980CCD7215BCFAE4F/Doc~E27D41EA707D24CBF889A3C2994699F11~ATpl~Ecommon~Scontent.html Frankfurter Allgemeine FAZ.Net. Obamas Beraterin vergreift sich im Ton - und geht (7. ožujka 2008.)
  4. Večernji list. Obama pobijedio na predizborima u Wyomingu (9. ožujka 2008.)
  5. HRT.hr: Tko je Joe Biden?

Vanjske poveznice

21. stoljeće

21. stoljeće je razdoblje od 2001. do 2100. godine.

4. kolovoza

4. kolovoza (4.8.) 216. je dan godine po gregorijanskom kalendaru (217. u prijestupnoj godini).

Do kraja godine ima još 149 dana.

Brdy

Brdy brežuljkasti je lanac u Češkoj dug 60 kilometara, a proteže se od Praga u smjeru jugozapada. Sjeverni dio lanca naziva se Hřebeny, a prepoznatljiv je po jednom uskom i strmom grebenu na kojem se nalazi i najviši vrh sjevernog dijela lanca, Pisek, na nadmorskoj visini od 690 metara. Širenje lanca počinje južno od klanca rijeke Litavke, pri čemu se sastoji od nekoliko odvojenih vrhova, među kojima su najveći vrhovi Tok (864 m) i Prag (862 m).

Većina brežuljaka koji čine lanac prekirvena je šumom, što ga čini jednim od najšumovitijih područja prvo Središnje, a potom i cijele Češke. Šumovitosti pridonosi i činjenica da su neki izoliraniji dijelovi Brdija proglašeni zatvorenim vojnim prostorom i zabranjenim za javnost. Ta su područja bivala zatvorena i tijekom Čehoslovačke, pa su oduvijek izazivala kontroverze.

Zatvoreno vojno područje proglašeno je ubrzo nakon nestašice hrane 1925. godine u Čehoslovačkoj, za obuku vojnika u slučaju puča. Brojni vojarne dobro su poslužile nacističkim oružanim snagama u Drugom svjetskom ratu, posebice prilikom Okupacije Čehoslovačke (1939. - 1945.) Budući da su nacisti nakon poraza u ratu, bunkere i vojnu opremu ostavili u dobrom stanju, područje je ponovno dobro poslužilo za služenje obaveznog vojnog roka u vrijeme komunističke vladavine.

Prilikom intervencije snaga Varšavskog pakta u nemirnoj 1968. godini, južni lokalitet u neposrednoj blizini grada Mirošova služio je kao mala vojna baza kontigenta Crvene Armije sve do Raspada Čehoslovačke 1993. godine, iako se vojna uporaba već nakon BAršunaste revolucije 1989. prekinula, zbog rezanja vojnog proračuna i visokih troškova održavanja cijele vojne opreme. Češka vlada je 2005. potpuno zatvorila područje i zabranila bilo kakvo vojno djelovanje. Međutim, zatvoreni vojni status područja i dalje postoji.

Američki predsjednik Barack Obama razgovarao je sa češkim premijerom o instalaciji kopnenog raketnog obrambenog radarskog sustava za područje Srednje Europe, no bez uspjeha.Brdy je poznata lokacija na kojoj su snimljeni mnogi češki filmovi, kao dokumentarni film Češki mir iz 2010. godine, u kojem se pojavljuju i George Walker Bush i Barack Obama.

Davor Pavuna

Davor Pavuna (Koprivnica, 15. travnja 1952.) hrvatski je fizičar i izumitelj.

Osnovnu školu završio je u Osijeku. Maturirao je u V. gimnaziji u Zagrebu 1970. godine. Diplomirao je eksperimentalnu fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1977. godine. Postao je doktor znanosti na University of Leeds 1981. godine iz područja fizike čvrstog stanja. U francuskom Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja (CNRS) u Grenobleu boravio je tri godine. Jedno vrijeme istraživao je u Australiji i SAD-u. Od 1986. godine radi u Lausanneu u Švicarskoj kao sveučilišni profesor fizike, kemije kondenzirane materije te mikro i opto elektronike.

Objavio je preko 150 znanstvenih radova i udžbenik o supravodljivosti na engleskom jeziku, koji se prevodi i na druge jezike. Održao je stotinjak predavanja na uvaženim svjetskim sveučilištima. Radi na projektu na sinkrotronu u američkoj državi Wisconsin, što je zajednički projekt švicarskih i američkih fondova za znanstvena istraživanja. Predsjednik je svjetskog kongresa o nano-inženjeringu i novim oksidnim tehnologijama u SAD-u. Savjetnik je poduzećima u nekoliko država. Kao savjetnika na području energetike angažirao ga je američki predsjednik Barack Obama.Jedan je od pokretača Prvog kongresa hrvatskih znanstvenika održanoga u Vukovaru 2005. godine. U povodu 150. obljetnice rođenja Nikole Tesle, dobio je odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle za osobite zasluge u izumiteljstvu, 2006. godine. Američki ministar energetike Steven Chu imenovao ga je recenzentom projekta iz područja energetike. Krajem 2012. godine sudjelovao je u nizu razgovora na radio stanici Pula (HRT - radio na zahtjev).Govori pet jezika. U slobodno vrijeme svira u jazz sastavu 4e Etage. U braku je s Francuskinjom Sylvie, imaju sina Marka i kćer Anu.

Djeluje kao savjetnik nekoliko vlada, korporacija i ustanova.

Dobitnik odličja Danice Hrvatske s likom Nikole Tesle (2006.). Predsjednik Hrvatskog Svjetskog Kongresa i AMAC-a Švicarske.

Demokratska stranka (SAD)

Demokratska stranka (Democratic Party) jedna je od dvije vodeće stranke Sjedinjenih Američkih Država, zajedno s Republikanskom strankom. Demokratska stranka vuče podrijetlo iz Demokratsko-republikanske stranke koju su 1792. osnovali Thomas Jefferson i James Madison, no današnja stranka je službeno osnovana 1828. godine od strane pristaša Andrewa Jacksona, što ju čini najstarijom političkom strankom s kontinuiranim djelovanjem na svijetu.

Kad je nastala u 19. stoljeću, to je bila konzervativna stranka koja je propagirala ekonomski liberalizam te se bavila poljoprivrednim interesima robovlasničkog Juga. Ostala je dominantna sve do američkog građanskog rata, kad su se mnogi Demokrati našli na strani poražene Konfederacije Američkih Država. Tada je prevlast na razini federacije preuzela, u to vrijeme liberalna, Republikanska stranka, dok su se Demokrati bazirali na etničkim manjinama i siromašnim farmerima.

Na predsjedničkim izborima 1912., Theodore Roosevelt se natjecao kao kandidat liberalne Progresivne stranke (kasnije je postao član Republikanske), što je naposlijetku dovelo do zamjene političkih platformi između Demokrata i Republikanaca. 1913, Woodrow Wilson je izabran kao prvi fiskalno progresivni predsjednik iz redova Demokrata. Od Franklina Roosevelta, Demokratska stranka je započela promovirati socijalni liberalizam i socijalnu pravdu.

Danas su Demokrati u Kongresu u većini progresivci i centristi te u manjoj, zanemarivoj mjeri konzervativci. Stranačka filozofija suvremenog liberalizma zagovara društvenu i ekonomsku jednakost u kombinaciji sa socijalnom državom. Stranka se zalaže za intervenciju države u gospodarstvo te povećanje regulacije tržišta. Programi, kao što su podrška sindikatima, pristupačne školarine, univerzalna zdravstvena zaštita i jednake mogućnosti za sve, zaštita potrošača i zaštita okoliša, čine jezgru gospodarske politike stranke. Demokratska stranka se udružila s manjim liberalnim regionalnim strankama diljem SAD-a, kao što su Farmersko-laburistička stranka u Minnesoti i Nestranačka liga u Sjevernoj Dakoti.

Dugo u 20. stoljeće, stranka je unutar sebe imala i konzervativna pro-poslovna i južnjačka konzervativno-populistička anti-poslovna krila. Koalicija New Deal (1932-1964) dobila je snažnu potporu birača europskog podrijetla od kojih su mnogi bili katolici iz urbanih sredina. Nakon Franklina Roosevelta, stranačko pro-poslovno krilo se održalo jedino među članstvom u državama Juga. Nakon rasnih previranja 1960-ih, većina južnjačkih bijelaca i mnogi katolici sa Sjevera su se okrenuli Republikanskoj stranci na predsjedničkim izborima. Nakon 1970-ih, nekoć značajan element radničkih sindikata postao je manji te je pružao manju podršku stranci. Tijekom 1990-ih, bijeli evangelici i južnjaci postali su skloni konzervativnoj Republikanskoj stranci na državnoj i lokalnoj razini nauštrb sve liberalnije Demokratske stranke. Rasne i etničke manjine, kao što su američki Židovi, Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci i Afroamerikanci, imaju tendenciju podržavati Demokratsku stranku mnogo više nego Republikansku, dajući Demokratskoj stranci značajnu prednost po pitanju broja članova (80:68)

Petnaest Demokrata obavljalo je dužnost predsjednika SAD-a: prvi je bio sedmi predsjednik Andrew Jackson (1829 - 1837) dok je Grover Cleveland služio dva mandata (1885 - 1889 i 1893 - 1897) te se stoga broji kao 22. i 24. predsjednik. Najnoviji je bio 44. predsjednik Barack Obama (2009 - 2017). Franklin Delano Roosevelt jedini je američki predsjednik koji je na dužnost biran četiri puta (1933 - 1945).

Harvardov pravni fakultet

Pravni fakultet Harvardova sveučilišta (engl. Harvard Law School), najstariji je fakultet pravnih znanosti u Sjedinjenim Američkim Državama, sa sjedištem u Cambridgeu u saveznoj državi Massachusetts. Među najuglednijim je pravnim fakultetima na svijetu. Akademska knjižnica Fakulteta najveća je takve vrste na svijetu. Gotovo četvrtina od svih članova Vrhovnog suda Sjedinjenih Država završila je ovaj fakultet.

Među brojnim uglednicima, pravo na Harvardu studirala su i dvojica američkih presjednika, Rutherford Birchard Hayes i Barack Obama, tajvanski državnik Ma Ying-jeou, irska predsjednica Mary Robinson, državni tajnici, vrhovni i ustavni suci brojnih država (Hong Konga, Filipina, troje državnih tajnika SAD-a) i dr.

Fakultet ima jednu od najskupljih školarina na svijetu, pa troškovi obrazovanja za jednu akademsku godinu dosežu 92 000 dolara.

Akademska revija Harvard Law Review među cijenjenijim je i uglednijim pravnim publikacijama u svijetu.

Harvardovo sveučilište

Harvardovo sveučilište (engl. Harvard University), najstarije sveučilište u SAD-u. Jedno je od najcjenjenijih uz Yaleovo sveučilište i član je "Lige bršljana". Ovo privatno sveučilište smješteno je u Cambridgeu u saveznoj državi Massachusetts. Nazvano je po svećeniku Johnu Harvardu.

Također je i prva i najstarija korporacija u Sjevernoj Americi, osnovana 1636. godine.

Harvardovo sveučilište jedno je od najznamenitijih sveučilišta u svijetu. Mnogi su poznati znanstvenici, pisci i političari ovdje studirali.

Hillary Rodham Clinton

Hillary Diane Rodham Clinton (Chicago, 26. listopada 1947.), američka je političarka i književnica.

Odvjetnica je i supruga bivšeg predsjednika Sjedinjenih Država Billa Clintona. Za vrijeme predsjedničke izborne utrke 1992. godine, kada se Clinton prvi puta kandidirao za američkog predsjednika postala je snažan simbol promijenjene uloge i statusa žene u američkom društvu.

Joe Biden

Joseph Robinette „Joe” Biden, Jr. (Scranton, Pennsylvania, 20. studenog 1942.) je američki političar, bivši potpredsjednik SAD-a. Na položaju potpredsjednika ga je naslijedio Mike Pence.

John Kerry

John Forbes Kerry (Aurora, Colorado, 11. prosinca 1943.) američki je ratni heroj, odvjetnik i političar.

Luo

Luo, ribarski narod iz skupine Nilota naseljen u blizini Viktorijinog jezera u zapadnoj Keniji i sjevernoj Tanzaniji. Luo sa preko 3,000,000 pripadnika čine 3. po veličini etničku grupu Kenije, odmah nakon Kikuyua i Luhya. Njihov istoimeni jezik član je južne podskupine luo jezika.

Uz ribolov Luo se bave i uzgojem stoke i poljodjelstvom, a neki su otišli za u potrazi za poslom u susjedne krajeve istočne Afrike.

Tradicionalno svaka Luo skupina je autonomna politička jedinica kontrolirana kroz dominantni klan ili lozu i dio je veće teritorijalne jedinice, unutar koje međusobno kooperiraju, poglavica nemaju.

Postoji vjera u vrhovno biće kojeg nazivaju Nyasi ili Nyasaye. Dolaskom 21. stoljeća mnogi postaju kršćani, a ima i nešto muslimana.

Svakako je najpoznatija osoba koja vuče porijeklo iz ovog plemena Barack Obama, rođen u Honolulu, čija baka Sarah Hussein Obama i danas živi u luoskom selu Nyangoma Kogalo kod obale jezera Victoria .

Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2008.

U Sjedinjenim Američkim Državama su se 4. studenog 2008. održali 56. predsjednički izbori, na kojima je Barack Obama izabran za 44. predsjednika SAD-a. Predsjednički izbori, inače, nisu neposredni, već se biraju izbornici za izborni kolegij (Electoral College). Kandidat, koji osvoji najmanje 270 glasova u izbornom kolegiju postaje predsjednikom SAD-a. Ako nitko od kandidata ne osvoji potrebnu većinu, predsjednika bira američki kongres.

Rezultati predizbora za predsjedničku nominaciju u Demokratskoj stranci 2008.

Rezultati predizbora za predsjedničku nominaciju u Demokratskoj stranci 2008. su rezultati koji prikazuju političku bitku unutar Demokratske stranke za predsjedničku nominaciju na predsjedničkim izborima u SAD-u 2008. godine. Izbori se odvijaju u svim američkim saveznim državama, kao i u Portoriku, Guamu, Samoi, Američkim Djevičanskim Otocima i Okrugu Kolumbija, a glasuju i Demokrati u inozemstvu.

Neslužbeni pobjednik predizbora je Barack Obama koji je sakupio dovoljan broj delegata, a njegova jedina protukandidatkinja, Hillary Clinton 7. lipnja 2008. suspendirala je svoju kampanju. Obama čeka potvrdu svoje nominacije na demokratskoj stranačkoj konvenciji.

Skok (košarka)

Skok je jedna od bitnijih veličina u košarci. Njime obrambena ili protivnička momčad dolazi u posjed odbijene lopte nakon promašenog šuta na koš.

Wangari Maathai

Wangari Maathai (Ihithe, Kenija, 1. travnja 1940. - Nairobi, 25. rujna 2011.) bila je kenijska aktivistica, dobitnica Nobelove nagrade za mir 2004. godine.

Wired

Wired (engl. ožičen), američki mjesečnik i najutjecajnija tiskovina iz područja razvojnih tehnologija, informatičke tehnologije, međumrežja, međumrežnog poduzetništva i cyber kulture. Njegovi suradnici skovali su pojmove dugog repa, netokracije i nabave iz mnoštva koji ostavili značajan utjecaj u statistici, računalstvu i drugim razvojnim tehnologijama.

Prvi broj mjesečnika izašao je za mjesece rujan/listopad 1993. Sjedište mjesečnika je u San Franciscu, što je i simbolično zbog blizine Silicijske doline, svojevrsne meke informatičkih i srodnih suvremenih tehnologija. Svojevrsnim "zaštitnikom časopisa" smatra se Marshall McLuhan, prvi teoretičar filozofije medija. Dio je medijske kuće Condé Nast, koja u svom vlasništvu drži i prestižni Vogue.

Za Wired su kao gostujući urednici u nekoliko navrata pisali i bivši američki predsjednik Barack Obama, filmski redatelji James Cameron, Christopher Nolan i J. J. Abrams, tenisačica Serena Williams te svjetski priznati arhitekt Rem Koolhaas i "otac Simsa" Will Wright.

Časopis ima posebna izdanja u Japanu, Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj, dok je američko izdanje ujedno i ono međunarodnog obilježja. Američko izdanje ima nakladu od preko 870 000 primjeraka, dok strana izdanja dosežu između 50 i 100 000.

Znao se naći na meti kritika zbog izraženog tehnološkog utopizma u svojim sadržajima, posebice pod uredničkom palicom Stewarda Branda, jednog od najznamenitijih tehnoutopista.

 
Flag of the United States.svg Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2008.
Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država
Seal of the President of the United States
Dobitnici Nobelove nagrade za mir

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.