Azori

Azori (por. Açores), također Azorski otoci, službeno Autonomna Regija Azori (por. Regiao Autónoma dos Açores), je portugalsko otočje i istoimena autonomna regija u sjevernom Atlantiku površine 2346  km², s 243 000 stanovnika. Otoci su vulkanskog porijekla i uzdižu se s atlantskog hrbata formirajući niz u smjeru SZ - JI u dužini od otprilike 600 km. Ističu se tri grupe kojima su glavni otoci: Flores i Corvo na sjeverozapadu, Faial, Pico, São Jorge, Graciosa i Terciera u centru, São Miguel i Santa Maria na jugoistoku.

Ostriv São Miguel panorama
Panorama otoka São Miguel

Reljef je vrlo oštar i brdovit, klima blaga sa obilnim padalinama. Stanovništvo, koje vuče podrijetlo od portugalskih naseljenika, živi uglavnom uz obale. Većinom se bavi poljoprivredom i stočarstvom. Ribarstvo i turizam također se ističu kao lokalne djelatnosti. Glavna naselja: Ponta Delgada na Sao Miguelu, Horta na Faialu i Angra do Heroismo na Terceiri.

Autonomna Regija Azori
Regiao Autónoma dos Açores
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
A Portuguesa (nacionalna)
Hino dos Açores (lokalna)
Glavni grad Ponta Delgada
Najveći grad Ponta Delgada
Službeni jezik Portugalski
Državni vrh
 - Predsjednik nema, postoji regionalna vlada
 - Predsjednik Vlade Vasco Cordeiro
Neovisnost autonomija 1976.
Površina
 - ukupno 2346 km2
Stanovništvo
 - ukupno 243 018 procjena 2006.
241 763 popis 2001.
Valuta Euro (Cent)
Pozivni broj 351
Vremenska zona UTC UTC-1
Internetski nastavak .pt

Otoci

  • Zapadna grupa
    • Flores
    • Corvo

Vidi još

Vanjske poveznice

Angra do Heroísmo

Angra do Heroísmo (portugalski za "uvala heroizma"), lokalno samo Angra, je grad i istoimena općina na otoku Terceira, portugalske autonomne regije Azori. Općina ima veličinu od 239 km² i oko 21.300 stanovnika, te je jedna od dvije općine na otoku, uz općinu Praia da Vitória, koja je na sjeveru.

Grad Angra do Heroísmo je jedan od tri regionalne prijestolnice Azora, druge dvije su Ponta Delgada (São Miguel) i Horta (Faial), od kojih se u svakom nalazi jedna od tri grane vlasti. Angra je mjesto sudske vlasti (Vrhovni sud Azora), ali i vjersko središte Nadbiskupije Azori.

Angra do Heroísmo je povijesno središte Azora i najstariji grad na arhipelagu (osnovan 1450.) čija je izvrsno sačuvana luka imala presudan značaj u tijekom velikih geografskih otkrića u 15. i 16. stoljeću. Zbog toga je 1983. godine upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Atlantski ocean

Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine. Ime oceana potječe iz grčke mitologije i znači "Atlasovo more".

Atlantski je ocean od sjevera prema jugu izduženi bazen u obliku slova S, kojega se u području ekvatorskih protustruja na približno 8° sjeverne širine može podijeliti na sjeverni i južni dio. Na zapadu ga omeđuju Sjeverna i Južna Amerika, na istoku Europa i Afrika, a preko Arktičkog oceana na sjeveru i Drakeovog prolaza na jugu povezan je s Tihim oceanom. Od godine 1914. postoji i poveznica s Pacifikom kroz Panamski kanal. Na istoku granica Atlantskog i Indijskog oceana teče po 20° istočne dužine. Granica s Arktičkim oceanom ide po izlomljenoj crti od Grenlanda do najjužnijih dijelova Svalbarda i natrag na jug do Norveške.

Atlantski ocean pokriva oko 20% površine Zemlje i drugi je po veličini nakon Tihog oceana. Zajedno sa susjednim morima obuhvaća površinu od oko 106.450.000 km²; a bez njih 82.362.000 km². Površina kopna s kojeg se rijeke slijevaju u Atlantski ocean je dvostruko veća od površine kopna koje napaja Tihi i Indijski ocean zajedno. Volumen Atlantskog oceana sa susjednim morima je 354.700.000 km³, a bez njih 323.600.000 km³.

Prosječna dubina Atlantika i susjednih mora je 3.332 m; a bez njih čak 3.926 m. Najdublja točka, 8.605 m, nalazi se u Portorikanskoj brazdi. Širina oceana kreće se od 2.848 km između Brazila i Liberije do oko 4.830 km između SAD-a i sjeverne Afrike.

Obala Atlantskog oceana je razvedena, s brojnim zaljevima i morima, uključujući Karipsko more, Meksički zaljev, Zaljev St. Lawrence, Sredozemno more, Crno more, Sjeverno more, Baltičko more, Norveško more i Weddellovo more. Među otocima Atlantskog oceana ističu se Svalbard, Grenland, Island, Velika Britanija, Irska, Veliki i Mali Antili, Fernando de Noronha, Azori, Madeira, Kanarski otoci, Zelenortski otoci, Bermuda, Karibi, Ascension, Sveta Helena, Tristan da Cunha, Falklandski otoci i Južna Georgia.

Autonomne portugalske regije

Dvije autonomne portugalske regije (portugalski: Regiões Autónomas de Portugal) su Azori (Região Autónoma dos Açores) i Madeira (Região Autónoma da Madeira). Oni zajedno s Kontinentalnim Portugalom (Portugal Continental) čine Portugalsku Republiku.

Po portugalskom ustavu i drugim zakonima, svaka autonomna regija ima vlastiti statut, te vlastitu vladu. Regionalna vlada (Governo Regional) je izvršna vlast, dok je parlament (Assembleia Legislativa) zakonodavna. Članovi parlamenta izabiru se općim glasovanjem.

Izvorno je Portugalsku Republiku u svakoj autonomnoj regiji predstavljao ministar republike (Ministro da República) kojeg je predlagala portugalska vlada, a izabirao portugalski predsjednik. Nakon dopune portugalskog ustava 2006. godine, ministra republike zamijenio je predstavnik republike (Representante da República) koji ima manje ovlasti od dotadašnjeg ministra.

Bodečnjak mali

Bodečnjak (Scorpaena maderensis) riba je iz porodice bodeljki - Scorpaenidae. Kod nas se još naziva i mali bodečnjak. Ovo je mala riba, veličine do 150 grama (najveći primjerak uhvaćen je imao 14 cm). Boja mu je crvenkastosmeđa s nekoliko tamnijih pojasa po tijelu, ovisno o bojama i obliku dna okoline . Živi na kamenitom terenu, na dubinama, od 20-40 m , gdje je vrstan grabežljivac koji se hrani manjim životinjicama i ribama. Kao i većina riba iz svoje porodice i ova riba ima otrovan ubod, vrlo bolan. Kod nas je najčešći na južnom Jadranu. Iako je jestiva, zbog svoje veličine i velikog broja sitnih drača, nema značajniju ulogu u prehrani.

Ova vrsta živi na istočnom dijelu Atlantika,od Gibraltara do Senegala, te oko otoka u Atlantiku (Madeira, Azori i Kanari) kao i na nekim dijelovima Mediterana.

Bodečnjak veliki

Bodečnjak veliki (lat. Helicolenus dactylopterus dactylopterus) riba je iz porodice bodeljki - Scorpaenidae, jedina u našem moru koja pripada rodu Helicolenus. Sinonimi su joj Helicolenus dactylopterus, Helicolenus imperialis, Helicolenus maculatus, Helicolenus maderensis, Helicolenus thelmae, Scorpaena dactyloptera, Sebastes dactyloptera, Sebastes dactylopterus, Sebastes imperialis, Sebastes maculatus .

Kod nas se još naziva i jauk ili bodenjak veliki. Ovo je česta riba u dubinama južnog Jadrana, kao i na srednjem Jadranu. Živi većinom na dubokim brakovima, gdje je vrstan grabežljivac koji se hrani sitnijom ribom i rakovima. Izgleda kao mješanac kanjca i škarpine, s ponašanjem kirnje. Ružičasto crvene je boje s prugama i mrljama smeđih nijansi. Oči su joj izražene, a ima otrovne bodlje na početcima leđne peraje i na škržnim poklipvima. Ubod je jako bolan i ne zacjeljuje jednostavno. Ova vrsta ribe živi dugo, i do 40 godina (po drugim izvorima 43). U Jadranu naraste do 0,5 kg, a najveći svjetski primjerak je imao 47.0 cm i 1,55 kg. Živi na dubinama 50 – 1100 m. Jestiva je i cijenjena u prehrani.

Ova vrsta živi na istočnom dijelu Atlantika,od Islanda i Norveške do Gvinejskog zaljeva, oko otoka u Atlantiku (Madeira, Azori i Kanari),na zapadnom dijelu Atlantika od Nove Škotske do Venezuele, na Mediteranu i na Južnom dijelu Atlantika (Zaljev Walvis, Namibija do Natala, JAR).

Kontinentalni Portugal

Kontinentalni Portugal (portugalski: Portugal Continental) je izraz kojim se označava kopneni dio Portugala, tj. dio koji se nalazi u Europi na Iberskom poluotoku.

Ovaj izraz se ponekad koristi kako bi se razlikovalo kontinentalno područje Portugala (poznato pod nazivom Kontinent - O Continente) od otočnog područja Portugala. Otočno područje Portugala se sastoji od Madeire i Azora koji se nalaze u Atlantskom oceanu. Kao i kontinentalni Portugal i oni čine zasebno statističko područje koje spada u NUTS 1.

Azori i Madeira se obično nazivaju autonomnim regijama (Regiões Autónomas), otočnim Portugalom (Portugal Insular) ili jednostavno otocima (Ilhas).

Kontinentalni Portugal ima površinu od 89,015 km², te čini 96.6% nacionalnog teritorija Portugala čija je ukupna površina 92,145 km². Ovo statističko područje ima 9 833 408 stanovnika, tj. 95.3% od ukupnog broja od 10 318 084 stanovnika.

Kratersko jezero

Kratersko jezero je jezero koje se formiralo u vulkanskim kraterima ili kalderama kao što je maar ili rjeđe u udarnim kraterima nastalih udarom nekog nebeskog tijela, pretežito meteorita, te umjetnim udubljenjima koje je napravio čovjek.

Madeira

Madeira (izgovor: [Ma'dejre]; službeno: Autonomna regija Madeira, portugalski: Região Autónoma da Madeira) autonomna je portugalska regija u Atlantskom oceanu. Jedini naseljeni otoci na ovom otočju su otok Madeira i Porto Santo. Madeira čini integralni dio Europske Unije kao njena ultraperiferna regija.

Otočje Madeira, koje su Rimljani nazivali „Grimizni otoci”, su ponovno, vjerojatno slučajno, otkrili Portugalci te ga naselili 1418. godine. Otočje je poznato po turizmu, te po vinu.

Makaronezija

Makaronezija je skupina od pet otočja u Atlantskom oceanu na zapadnoj afričkoj obali. Naziv Makaronezija je složenica od grčkih riječi »makar«, što znači »sreća«, i »nisoi«, što znači »otoci« ili »blagoslovljeni otoci«. Stari Grci su s tim imenom imenovali otoke zapadno od Gibraltarskog tjesnaca.

Otočja su vulkanskoga nastanka tj. rezultat su djelovanja geoloških vrućih točki. Zbog odvojenosti od kopna, otoci imaju jedinstvenu biološku raznovrsnost.

Makaronezija se sastoji od pet otočja:

Azorski otoci, (Portugal)

Madeira, (Portugal)

Kanarski otoci, (Španjolska)

Zelenortski otoci, (Zelenortska Republika)

otočje Salvages, (Portugal)Klima Makaronezije seže od subtropske do tropske klime. Portugalski Azori i Madeira imaju hladniju klimu i više padalina od španjolskih Kanarskih otoka, te Zelenortskih otoka.

Otočje

Otočje (riječ arhipelag nepotrebna je tuđica) je skupina otoka jednake geološke građe i postanka. Obično se nalaze na otvorenom moru, dok je manje uobičajeno da se nalaze u susjedstvu velike kopnene mase. Često su vulkanskog postanka, oblikujući se duž oceanskih hrbata ili vrućih točaka, ali postoje mnogi drugi procesi upleteni u njihovu izgradnju, uključujući eroziju i depoziciju.

Grčka riječ "arhipelag" prvobitno je označavala skupinu otoka koji se nalaze u istočnom dijelu Sredozemnog mora između Grčke, Male Azije i otoka Krete. Taj dio, tj. Egejsko more (grčki αρχιπέλαγος, talijanski Arcipelago), doslovce znači "glavno more", od grčkog arkhi (glavni) i pelagos (more) (mletački duždevi od Arhipelaga vladali su s Naksosa, 1210. - 1566., vidi Vojvodstvo Naksos, koje je također nosilo naslov Otočko Vojvodstvo).

Popis mjesta svjetske baštine u Europi

Ovo je UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi. Na ovom popisu ne nalaze se mjesta svjetske baštine koji su smješteni u azijskom dijelu ovih država: Kazahstan, Cipar, Izrael, Turska, Gruzija, Azerbajdžan, Armenija, te Ruska Federacija; ona su na popisu mjesta Svjetske baštine u Aziji i Oceaniji. Također, prekomorska svjetska baština država kao što su Francuska, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska, nalazi se na zemljopisno odgovarajućim popisima.

Mjesta koja su obilježena zvjezdicom (*) se također nalaze na popisu ugroženih mjesta svjetske baštine.

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Sjeverna Afrika

Sjeverna Afrika je najsjevernija regija afričkog kontinenta. U geopolitici UN-ova definicija Sjeverne Afrike (koja se podudara s uobičajenim prepoznavanjem regije) uključuje sedam sljedećih teritorija:

Španjolske plazas de soberanía (eksklave) nalaze se na južnoj obali Sredozemnog mora okružene s kopna Marokom.

Španjolski Kanarski otoci i portugalski otoci Madeira, koji se nalaze u sjevernom Atlantskom oceanu, čine sjeverozapad afričkog kontinenta i često se uključuju u ovu regiju.

Magreb - također nazvan Tamazgha - dio je sjeverozapadne Afrike koji obuhvaća Alžir, Maroko, Tunis, Zapadnu Saharu (čiji je politički status neodređen) i (ponekad) Libiju. U uobičajenoj uporabi, posebice u francuskom, termin se često ograničava na prve tri zemlje, budući su sve tri bile bivši teritoriji pod francuskom upravom (Alžir kao naseljenička kolonija, a ostale dvije kao protektorati). U arapskom jeziku termin može također označavati samo Maroko.

Geografski se ponekad uključuju Azori, Mauritanija, Mali, Niger, Čad, Etiopija i Džibuti.

Neke se zemlje u Sjevernoj Africi, posebice Egipat i Libija, često ubrajaju u uobičajene definicije Srednjeg istoka, budući da one u nekim pogledima imaju bliže spone sa Jugozapadnom Azijom nego s Magrebom. Štoviše, Sinajski poluotok u Egiptu dio je Azije, pa je stoga Egipat transkontinentalna država.

Tankolistovke

Tankolistovke (himenofilumovke, lat. Hymenophyllaceae), porodica pravih paprati koj se sastoji od 9 rodova i 600 vrsta, i čini samostalni red Hymenophyllales. Ime porodice i reda dolazi po rodu himenofilum ili kožnoj paprati. Velika većina vrsta živi u tropskim kišnim šumama, ali ima predstavnika i u umjerenom pojasu, Velika Britanija, Irska, Azori, Njemačka, Italija.

Kožna paprat ne smije se brkati sa kožnatom paprati (Rumohra) koja pripada porodici Dryopteridaceae i redu Polypodiales, ni kožnatim drvetom (Dirca).

Terceira

Terceira (portugalski: Ilha Terceira) je jedan od otoka iz otočja Azora, u sredini sjevernog Atlantika, površine 396,75 km², na kojem živi 55 833 stanovnika. Terceira je danas poznata kao zrakoplovna baza američko - portugalske vojske (Base Aérea nº 4) i po svojoj povijesnoj prijestolnici gradu Angra do Heroismo sjedištu vrhovnog suda portugalske Autonomne pokrajine Azori, čiji je povijesno središte grada Angra do Heroismo UNESCO proglasio dijelom svjetske kulturne baštine.

Vremenska zona

Jedan vremenski pojas (zona) pokriva područja Zemlje koja su izabrala isto lokalno vrijeme.

Škarpinica

Škarpinica (Scorpaena notata) je riba iz porodice bodeljki - Scorpaenidae. Sinonimi su joj Scorpaena ustulata (Lowe, 1841), Scorpaena teneriffea (Jordan & Gunn, 1898), Scorpaena afimbria (Slastenenko, 1935), Scorpaena scrofa afimbria (Slastenenko, 1935). Kod nas se još naziva i bodeč crveni, bodečić crveni, škrpinica. Ovo je mala riba, velićine do 200 grama (najveći primjerak uhvaćen je imao 24 cm) i koja jako sliči svojoj većoj rođakinji škarpini. Živi na kamenitom terenu, na dubinama, od 5-700 m, gdje je vrstan grabežljivac koji se hrani manjim životinjicama i ribama. Kao i većina riba iz svoje porodice i ova riba ima otrovan ubod, vrlo bolan, a kod osjetljivijih ljudi može uzrokovati i probleme.

Ova vrsta živi na istočnom dijelu Atlantika,od Biskajskog zaljeva do Senegala, te oko otoka u Atlantiku (Madeira, Azori i Kanari) kao i na cijelom Mediteranu .

Regije u Portugalu
Zastava Portugala

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.