Atlantski ocean

Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine. Ime oceana potječe iz grčke mitologije i znači "Atlasovo more".

Atlantski je ocean od sjevera prema jugu izduženi bazen u obliku slova S, kojega se u području ekvatorskih protustruja na približno 8° sjeverne širine može podijeliti na sjeverni i južni dio. Na zapadu ga omeđuju Sjeverna i Južna Amerika, na istoku Europa i Afrika, a preko Arktičkog oceana na sjeveru i Drakeovog prolaza na jugu povezan je s Tihim oceanom. Od godine 1914. postoji i poveznica s Pacifikom kroz Panamski kanal. Na istoku granica Atlantskog i Indijskog oceana teče po 20° istočne dužine. Granica s Arktičkim oceanom ide po izlomljenoj crti od Grenlanda do najjužnijih dijelova Svalbarda i natrag na jug do Norveške.

Atlantski ocean pokriva oko 20% površine Zemlje i drugi je po veličini nakon Tihog oceana. Zajedno sa susjednim morima obuhvaća površinu od oko 106.450.000 km²; a bez njih 82.362.000 km². Površina kopna s kojeg se rijeke slijevaju u Atlantski ocean je dvostruko veća od površine kopna koje napaja Tihi i Indijski ocean zajedno. Volumen Atlantskog oceana sa susjednim morima je 354.700.000 km³, a bez njih 323.600.000 km³.

Prosječna dubina Atlantika i susjednih mora je 3.332 m; a bez njih čak 3.926 m. Najdublja točka, 8.605 m, nalazi se u Portorikanskoj brazdi. Širina oceana kreće se od 2.848 km između Brazila i Liberije do oko 4.830 km između SAD-a i sjeverne Afrike.

Obala Atlantskog oceana je razvedena, s brojnim zaljevima i morima, uključujući Karipsko more, Meksički zaljev, Zaljev St. Lawrence, Sredozemno more, Crno more, Sjeverno more, Baltičko more, Norveško more i Weddellovo more. Među otocima Atlantskog oceana ističu se Svalbard, Grenland, Island, Velika Britanija, Irska, Veliki i Mali Antili, Fernando de Noronha, Azori, Madeira, Kanarski otoci, Zelenortski otoci, Bermuda, Karibi, Ascension, Sveta Helena, Tristan da Cunha, Falklandski otoci i Južna Georgia.

Sjeverni i Južni Atlantski ocean
Zemljinih 5 oceana
Arktički ocean
Atlantski ocean
Indijski ocean
Južni ocean
Tihi ocean
Baltičko more

Baltičko more koje se još naziva i Istočno more i Zapadno more, nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima: Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Ono zapljuskuje obale Skandinavskog poluotoka, većeg broja zemalja istočne, sjeverne i središnje Europe. Zbog njegove velike površine (422.300 km²) i loše povezanosti sa Sjevernim morem, što onemogućava razmjenu vode, a velikog priljeva slatke vode, ovo more je jedno od mora sa najnižim salinitetom na svijetu. Salinitet u prosjeku iznosi 6 do 8 promila, južnije prema Danskoj 10 do 15 promila. Radi relativne zatvorenosti prema Sjevernom moru nema utjecaja tople Golfske struje te se more zaleđuje, zimi je i do 45% površine prekriveno ledom.

Bjelomorsko-baltičkim kanalom je povezan s Bijelim morem.

Najveća dubina Baltičkog mora iznosi 459 m. Veliki zaljevi su: Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev, Kuronski zaljev, Gdanjski zaljev, Šćećinski zaljev, Libečki zaljev i Kielski zaljev.

Države koje izlaze na Baltičko more:

Danska

Estonija

Latvija

Litva

Njemačka

Poljska

Rusija

Finska

ŠvedskaNajvažnije rijeke koje se ulivaju u Baltičko more su:

Važne luke su Ystad, Stockholm, Turku, Sankt-Peterburg, Tallinn, Riga, Klaipėda, Kalinjingrad, Gdańsk, Gdynia, Szczecin, Świnoujście, Lübeck i Kiel.

Bijelo more

Bijelo more (ruski: Бе́лое мо́ре, finski: Vienanmeri) (64°-69° N) zaljev je Sjevernog ledenog mora i nalazi se između poluotoka Kola na sjeveru i poluotoka Kanin na sjeveroistoku. Površina mu je oko 95,000 km2.

Bjelomorsko-baltičkim kanalom je povezan s Baltičkim morem.

Biskajski zaljev

Biskajski zaljev (baskijski: Bizkaiko Golkoa, francuski: Golfe de Gascogne, okcitanski: Golf de Gasconha, španjolski: Golfo de Vizcaya) je zaljev u sjevernom dijelu Atlantskog oceana. Nalazi se uz zapadnu obalu Francuske, od Bresta na sjeveru do španjolske granice, te uz sjevernu obalu Španjolske. Naziv je dobio po povijesnoj regiji Baskiji (Bizkaia).

Gibraltarska vrata

Gibraltarska vrata (arapski: مضيق جبل طارق, španjolski: Estrecho de Gibraltar) je tjesnac koji odvaja Atlantski ocean od Sredozemnog mora. Na sjevernoj strani tjesnaca su Španjolska i Gibraltar, a na južnoj strani su Maroko i Ceuta. Njegove granice su u Antici bile poznate kao Herkulovi stupovi. Gibraltarski tjesnac je dubok oko 300 metara, i oko 14 kilometara širok na najužem dijelu.

Guanabara (zaljev)

Zaljev Guanabara je oceanski zaljev lociran na jugoistoku Brazila, u državi Rio de Janeiro. Na njegovoj jugozapadnoj obali se nalazi grad Rio de Janeiro, a na jugoistočnoj grad Niteroi. Guanabara je drugi po veličini zaljev u Brazilu 412 km²). Zaljev je dugačak 31 kilometar i 28 kilometara širok. Njegova usta su sa sjeverne strane pritisnuta sa Papagajevim Vrhom (Pico do Papagaio), a sa južne Šećernom Glavom.

Naziv Guanabara potiče od Tupi-Guarani riječi guará-nhã-pará, što znači njedra mora, slična rijeci.

U zaljevu se nalazi preko 130 otoka, uključujući:

Lajes

Governador

Galeão

Paquetá

Cobras

Flores

Fiscal

Villegaignon

Fundão

Gvineja

Gvineja je država u zapadnoj Africi. Na zapadu izlazi na Atlantski ocean, a na kopnu graniči sa sljedećim državama: Gvinejom Bisau i Senegalom na sjeveru, Malijem na sjeveroistoku, Bjelokosnom Obalom na istoku, Liberijom na jugu te Sijera Leoneom na jugozapadu.

Gvineja Bisau

Gvineja Bisau je država u zapadnoj Africi. Na zapadu izlazi na Atlantski ocean, a graniči sa Senegalom na sjeveru i Gvinejom na istoku i jugu. Teritorij uključuje i obližnje otočje Bijagós.

Gvinejski zaljev

Gvinejski zaljev je dio Atlantskog oceana zapadno od Afrike. Zapadna obala Afrike je granica s jedne strane, a oceanska granica je linije koja prolazi od Rt Palmasa u Liberiji pa do Rt Lopeza u Gabonu.

Dio Givnejskog zaljeva čine i Beninski zaljev i Zaljev Bonny. U Gvinejski zaljev ulijevaju se važne rijeke Afrike (Niger, Volta), a u zaljevu se nalazi otočna država Sveti Toma i Princip.

Hudsonov zaljev

Hudsonov zaljev (engleski: Hudson Bay, francuski: baie d'Hudson) je veliki zaljev na sjeveru Kanade površine 1 200 000 kilometara kvadratnih. Veći dio godine je zaleđen i pod utjecajem magle.

S obzirom na površinu, dosta je plitak.

Nedovršeni članak Hudsonov zaljev koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Irsko more

Irsko more (irski: Muir Éireann) razdvaja otoke Irsku i Veliku Britaniju. Dio je Atlanskog oceana. Otok Man se nalazi u sredini mora. More je ekonomski jako važno za Irsku i Ujedinjeno Kraljevstvo jer između njih prijeđe godišnje preko 17 megatona roba i više od 12 milijuna putnika. Dugo vremena se predlaže željeznički tunel dugačak 80 km koji bi išao ispod Irskog mora i spajao ova dva otoka. More je dio irskog i britanskog teritorija.

Prolaz Svetog Jurja dijeli Irsko more od Keltskog mora.

Istjek (hidrologija)

Istjek, odtok ili otijek je količina to jest volumen vode koji u određenom vremenskom razdoblju proteče na određenoj površini.

Mjera koja se upotrebljava za istjek je metar kubični u sekundi (m3/s).

Istjek se može izračunati i uz pomoć formule:

s time da:

Istjek ovisi o mnogo faktora a najvažniji su vezani za samu količinu vode koja je raspoloživa na mjernom mjestu. U te faktore spadaju i:

Veličina istjeka najviše varira tijekom godišnjih doba i kišnih sezona u određenom području a važan čimbenik je i slivno područje rijeka jer samim time što je područje veće veća je i količina oborinskih voda koje se slijevaju u riječne tokove.

Rijeke koje imaju najveće istjeke na svijetu:

Primjetno je da u ovoj tablici nema nekih od najvećih svjetskih rijeka kao što su: Nil, Dunav, Volga, Ind, Rajna, ... a razlog tome je što se te rijeke nalaze u područjima gdje količina padalina na slivnom području daleko od prosječne količine padalina tropskih i subtropskih područja te područja zahvaćenih djelovanjem monsuna.

Karipsko more

Karipsko more je jugoistočni dio Američkog sredozemnog mora odvojeno od Atlantskog oceana otočjem Karibi koji se proteže u luku od meksičkog zaljeva pa gotovo do Venezuele.

Karipsko more, duboko do 7.680 m, kao i karipski otoci dobili su ime po Karibima, narodu koji su španjolski osvajači po svom dolasku zatekli na Malim Antilima. Kada je Kolumbo došao na Karibe mislio je da je doplovio u Indiju, a kako je plovio na zapad nazvao je to područje Zapadna Indija (eng. West Indies).

Mageljanov prolaz

Mageljanov prolaz (španj. Estrecho de Magallanes) je morski prolaz na krajnjem jugu Južne Amerike, dug oko 580 km (360 milja). Prolaz odvaja južnoameričko kopno od otoka Ognjene zemlje i drugih nebrojenih manjih otočića. Ovo je najveći i najvažniji prirodni prolaz između Atlantskog i Tihog oceana.

Tjesnac je danas pod jurisdikcijom Republike Čile i nalazi se u XII. Regiji Magellanes i čileanska Antartika (španj. XII Región de Magallanes y de la Antártica Chilena). Njegova duljina je 583 km, računajući od rta Vírgenes na istoku, do rta Pilar, smješten na otoku Desolación, na zapadu. Širina prolaza varira od 3 do 30 km. U podmorju se nalaze rezerve nafte i prirodnog plina.

Prolaz je 1520. otkrio portugalski istraživač Fernão de Magalhães (španj. Fernando de Magellanes), a pošto se to dogodilo na dan Svih Svetih prozvao ga je Estreito de Todos los Santos (hrvatski Tjesnac Svih Svetih). Prolaz je imao vrlo važnu prometnu ulogu sve do izgradnje Panamskog kanala, koji je pušten u promet 1914. Značajna naselja u blizini su Porvenir, glavni grad čileanske provincije Tierra del Fuego (u sastavu XII. regije), koji su 1894. osnovali hrvatski imigranti, te Punta Arenas, gradić na suprotnoj obali i najznačajnija luka u tjesnacu.

Meksički zaljev

Meksički zaljev je velika vodena površina između Sjeverne i Srednje Amerike. Smatra se zaljevom iako je površinom veći od mnogih mora. Na sjevernoj obali su Sjedinjene Američke Države, zapadnoj i južnoj Meksiko (poluotok Yucatan), a na istoku je Kuba. Floridskim prolazom između Kube i Floride je povezan s Atlantskim oceanom a Yucatanskim kanalom između Meksika i Kube s Karipskim morem. Kroz Meksički zaljev prolazi Golfska struja koja je po njemu dobila ime (šp. golfo=zaljev). U podmorju zaljeva postoje značajna nalazišta nafte i zemnog plina. Sa sjevera se u zaljev ulijeva rijeka Mississippi. Preko zaljeva često prolaze uragani koji nastaju u srednjem Atlantiku i udaraju u američku obalu.

Panamski kanal

Panamski kanal je umjetni kanal u najužem dijelu Srednje Amerike koji spaja Atlantski ocean (Karipsko more) s Tihim oceanom (Panamski zaljev). Dugačak je 81,6 km. Na najužem mjestu je širok 91,5 m, a na najširem 350 m. Dubina kanala iznosi 13,7 m.

Uz Sueski kanal predstavlja jednu od najvažnijih pomorskih arterija svijeta. Sagrađen je godine 1914., a čitavo je područje kanala od 1904. do 1999. bilo pod upravom Sjedinjenih Američkih Država, nakon čega je prešlo pod nadzor Paname.

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Sjeverno more

Sjeverno more je more u Atlantskom oceanu. Nalazi se na sjeverozapadu Europe i ima površinu od 575 000 km².

Zemlje koje imaju izlaz na Sjeverno more su:

Ujedinjeno Kraljevstvo (otok Velika Britanija i otoci Shetland i Orcades) na zapadu ;

Francuska, Belgija, Nizozemska i Njemačka na jugu ;

Danska i Norveška na istoku.Sjeverno more ima vezu sa sljedećim morima :

La Manche kod Doverskih vrata na jugozapadu ;

s Baltičkim morem preko Skagerraka ili Kielskog kanala na istoku ;

s Atlantskim oceanom (Norveško more) na sjeveru.Sjeverno more ima veliku pomorsku važnost za promet, za vađenje nafte i zemnog plina, kao i ribolov.

Surinam

Republika Surinam (bivša Nizozemska Gvajana) je zemlja na sjeveru Južne Amerike. Nalazi se između Kooperativne Republike Gvajane i Francuske Gvajane. Na jugu ima granicu s Brazilom, a na sjeveru izlaz na Atlantski ocean.

Yucatán

Yucatán je poluotok u srednjoj Americi koji razdvaja Meksički zaljev i Karipsko more. Podijeljen je između Meksika, Belizea i Gvatemale.

Na njemu je prije dolaska Europljana bilo pleme Maja. Europljani su se mješali s njima i pokorili ih pa su sad 3/4 stanovništva mestici.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.