Andrej Saharov

Andrej Saharov ili punim imenom Andrej Dmitrijevič Saharov (ruski: Андре́й Дми́триевич Са́харов, Moskva, 21. svibnja 1921.14. prosinca 1989.), ruski fizičar, disident i borac za ljudska prava. Doktorirao je 1947. u Moskvi (od 1953. akademik). Sudjelovao je u izradbi sovjetskog vojnoga nuklearnog programa. Zajedno s I. J. Tammom predložio je 1953. da se upravljiva termonuklearna reakcija izvede u plazmi smještenoj u magnetskom polju (tokamak).

Tijekom 1960-ih isticao je opasnost od nuklearnoga rata između SAD-a i SSSR-a, te se zalagao za obustavu nuklearnoga naoružavanja, zbog čega je bio smijenjen (1968.) s rada na vojnoistraživačkim projektima. Zagovarao je demokratizaciju SSSR-a i sudjelovao (1970.) u osnivanju Moskovskoga komiteta za ljudska prava. Godine 1975. dodijeljena mu je Nobelova nagrada za mir (zbog zabrane izlaska iz SSSR-a nagradu je preuzela njegova supruga Jelena Boner, također istaknuta disidentica). Pošto je osudio sovjetsku vojnu intervenciju u Afganistanu, početkom 1980. bio je interniran u Gorki. S dolaskom M. S. Gorbačova na vlast, bio mu je dopušten povratak u Moskvu (1986.) te je nastavio političku aktivnost. U ožujku 1989. bio je izabran za parlamentarnoga zastupnika. Autor je više stručnih, političkih i drugih djela (Uspomenerus. Vospominanija, 1990.), a o njem su mnoga napisana (J. Boner: Zajedno u samoćieng. Alone Together, 1986.). Saharovljevim imenom nazvana je nagrada Europskoga parlamenta (od 1988.) za razvoj ljudskih prava i sloboda. [1]

Tokamak fields lg
Tokamak je komora u obliku torusa s magnetskim zavojnicama namijenjena stvaranju i zadržavanju visoke temperature plazme.
Andrej Saharov
RIAN archive 25981 Academician Sakharov

Rođenje 21. svibnja 1921.
Mjesto rođenja Moskva, Rusija
Smrt 14. prosinca 1989.
Moskva, Rusija
Državljanstvo Rus
Polje Fizika
Alma mater Moskovsko državno sveučilište Lomonosov
Lebedevljev institut za fiziku Akademije znanosti u Moskvi
Poznat po Tokamak
Ljudska prava
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za mir (1975.)

Život i karijera

Rođen je u Moskvi 1921., započeo studij pri Sveučilištu u Moskvi 1938. Studirao je i doktorirao (1947.) pri Teorijskom odjelu Fizikalnog instituta Sovjetske akademije znanosti.

Zaslužan je za teorijske izračune koji su objasnili prevladavanje materije nad antimaterijom u najranijem stadiju razvitka svemira - tek milijarditi postotak početne asimetrije materije i antimaterije zaslužan je za svemir kakvog danas poznajemo.

Sudjelovao je u izradi najjačeg oružja ikada proizvedenog, sovjetske carske bombe.

Dobio je Nobelovu nagradu za mir 1975.

Na njegovu incijativu osnovan je 1988. "Memorial" međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava.

Njemu u čast osnovana je 1985. nagrada Saharov, Europskog parlamenta za ljude i organizacije posvećene radu na ljudskim pravima i slobodama. Dodjeljuje se godišnje.

Tokamak

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Tokamak

Tokamak (skraćeno od rus. toroidal’naja kamera s magnitnym polem) je komora u obliku torusa s magnetskim zavojnicama namijenjena stvaranju i zadržavanju visoke temperature plazme. Idejno rješenje postavili su 1950. I. J. Tamm i A. D. Saharov, kako bi postigli kontroliranu nuklearnu fuziju atomskih jezgara. Zbog velike važnosti za dobivanje jeftine energije danas se u mnogim zemljama izvode pokusi s uređajima tipa tokamak. Idejno načelo rada sastoji se u utjecaju jakoga toroidalnoga magnetskoga polja na plazmu sastavljenu od iona deuterija i tricija. Magnetsko polje dovodi do stezanja plazme i visokih temperatura potrebnih za početak reakcije, pa se očekuje pojava uvjeta za fuziju. Procjene pokazuju da je najniža potrebna temperatura za fuziju deuterija i tricija u helij, uz jedan oslobođeni neutron kao proizvod reakcije, oko 46 milijuna kelvina. Te uvjete do sada je bilo moguće postići samo u eksploziji termonuklearne (hidrogenske) bombe, gdje je nemoguće kontrolirati reakciju. Premda se do sada fuzija nije uspjela kontinuirano podržavati, rezultati dobiveni već krajem 1970-ih pokazuju da će to biti moguće kada se riješe tehnički problemi postizanja još jačih magnetskih polja uz pomoć tokamaka. Osim na uređajima tipa tokamak, i na druge se načine pokušava postići kontrolirana fuzija (lasersko zagrijavanje, sudar dvaju snopova jezgara vodikovih izotopa i drugo). Svi se ti uređaji u novije doba nazivaju zajedničkim nazivom fuzijski reaktori. Do sada su najvažniji rezultati ostvareni tokamakom JET (engl. Joint European Torus: torus udružene Europe) u Culhamu u Ujedinjenom Kraljevstvu i na TFTR-u (engl. Tokamak Fusion Test Reactor: eksperimentalni fuzijski reaktor tipa tokamak). [2]

Rekao je...

  • "I foresee a universal information system (UIS), which will give everyone access at any given moment to the contents of any book that has ever been published or any magazine or any fact. The UIS will have individual miniature-computer terminals, central control points for the flood of information, and communication channels incorporating thousands of artificial communications from satellites, cables, and laser lines. Even the partial realization of the UIS will profoundly affect every person, his leisure activities, and his intellectual and artistic development. …But the true historic role of the UIS will be to break down the barriers to the exchange of information among countries and people." (Saturday Review/World, August 24, 1974)

Prijevod na hrvatski:

  • "Predviđam univerzalni informacijski sustav (UIS), koji će svakome, u svakome trenutku dati na uvid sadržaj bilo koje knjige ikada izdane ili bilo kojeg časopisa ili bilo koje činjenice. UIS će se sastojati od osobnih minijaturnih računalnih terminala, središnje kontrolne točke za priljev informacija, i komunikacijskih kanala koji će uključivati tisuće veza sa satelitima, kabelima i laserskim linijama. Čak i djelomična realizacija UIS-a duboko će utjecati na svaku osobu, njezino slobodno vrijeme, njezin intelektualni i umjetnički razvoj. ... Ali prava povijesna uloga UIS-a biti će rušenje granica u razmjeni informacija među ljudima i državama." (Saturday Review/World, 24. kolovoza 1974.)

Izvori

  1. Saharov, Andrej Dmitrijevič (Dmitrievič), [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  2. tokamak, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
20. stoljeće

20. stoljeće je razdoblje koje je trajalo od 1901. do 2000. godine.

21. svibnja

21. svibnja (21.5.) 141. je dan godine po gregorijanskom kalendaru (142. u prijestupnoj godini).

Do kraja godine ima još 224 dana.

Dobroslav Paraga

Dobroslav Paraga (Zagreb, 9. prosinca 1960.) hrvatski političar, osnivač Hrvatske stranke prava, predsjednik Hrvatske stranke prava 1861 i borac za ljudska prava. U vrijeme Domovinskog rata bio je predsjednik HSP-a te osnivač i vrhovni zapovjednik Hrvatskih obrambenih snaga od 1991. do 1993. Nakon što je Ante Đapić postao predsjednik HSP-a osniva vlastiti HSP 1861.

Glasnost

Glasnost (rus. гласность −„otvorenost, transparentnost, sloboda medija“)

označava proces političkih promjena nakon što je Mihail Gorbačov postao glavni tajnik Komunističke partije Sovjetskog Saveza i preuzeo vlast SSSR-a u ožujku 1985. godine.

Glasnost je značila za tadašnje stanovništvo SSSRa politiku veće transparentnosti i otvorenost vlasti prema vlastitim pučanstvu.

Hladni rat

Hladni rat bio je politički sukob između zapadnih sila predvođenih SAD-om i istočnih sila predvođenih SSSR-om koji se vodio od 1945. do 1991. Hladni je rat tada vođen svim mogućim sredstvima, no nikada nije prerastao u masivni oružani sukob svjetskih razmjera. Hladni rat primarno je obilježen ekonomskim, političkim i propagandnim "sukobima" između Zapada i Istoka, radi suzbijanja utjecaja neprijateljskog bloka.

Glavno je obilježje rata utrka u naoružanju, no rat je donio i znatne napretke na području kulture, sporta, znanosti i tehnologije, od kojih je najznačajnija svemirska utrka čiji je rezultat bio odlazak čovjeka u svemir.

Liu Xiaobo

Liu Xiaobo (kín. 刘晓波, pinyin: Liu Xiǎobō, Čangčun, 28. prosinca 1955. - Shenyang, 13. srpnja 2017.) - kineski književni kritičar, povjesničar, aktivist za ljudska prava i politički zatvorenik u Kini. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 2010. godine.

Od 2003. godine bio je predsjednik Nezavisnog kineskog PEN centra. Zalaže se za političke reforme i ukidanje jednostranačkog sustava u Kini.

Kineske vlasti uhitile su ga 23. lipnja 2009. godine na temelju sumnje, da "izaziva podrivanje državne vlasti". Na temelju optužbe osuđen je na jedanaest godina zatvora.

Izabran je za dobitnika Nobelove nagrade za mir 2010. godine za "dugoročne i nenasilne napore u promicanju ljudskih prava u Kini". Kineske vlasti oštro su negodovale zbog toga i vršile diplomatski pritisak na brojne države u svijetu, kako bi se bojkotirala dodjela nagrade. Onemogućen mu je dolazak na dodjelu nagrade, kao i njegovoj obitelji i prijateljima. Bio je prvi Kinez koji je dobio Nobelovu nagradu, a da je prebivao u Kini. Također, bio je četvrti laureat u povijesti koji je Nobelovu nagradu za mir dobio za vrijeme boravka u zatočeništvu. Osim njega, to su bili i Carl von Ossietzky, Andrej Saharov i Aung San Suu Kyi. Bio je prvi laureat nakon Carla von Ossietzkog kojem je onemogućen dolazak na dodjelu Nobelove nagrade za mir.

Preminuo je u 61. godini 13. srpnja 2017. godine od raka jetre.

Memorial

Memorial je međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava. Osnovana je 1988 na inicijativu Andreja Saharova u Rusiji i posvećena povijesnim procjenama političke tiranije, ljudskim pravima i socijalnoj skrbi za preživjele sovjetskih sustava Gulaga.

Moskovsko državno sveučilište Lomonosov

Moskovsko državno sveučlište Lomonosov - najveće i najstarije sveučilište u Rusiji, osnovano 1755. Prema podacima iz 2004. godine, imalo je 4000 zaposlenih koji su podučavali oko 31,000 studenata i 7000 postdiplomanata. Glavna zgrada Sveučilišta najviša je obrazovna građevina na svijetu.

Nižnji Novgorod

Nižnji Novgorod (ruski: Нижний Новгород) — grad u Rusiji, administrativno središte Nižnjenovgorodske oblasti. Grad se nalazi na ušću rijeke Oke u Volgu. Broji 1.334.249 žitelja prema podacima iz 2003.

Peti je po veličini ruski grad. Nižnji Novgorod (Donji Novi Grad) osnovan je 1221. g. Od 1932. do 1990. grad je nosio ime Gorki po sovjetskom pjesniku Maksimu Gorkom, osnivaču socijalističkog realizma, koji je u njemu rođen. Važno je industrijsko središte (autoindustrija), sveučilišni grad, kulturni centar regije. Nižnji Novgorod je važno prometno čvorište (riječna luka, željeznica koja leži na Transsibirskoj pruzi, sjecište više glavnih cestovnih pravaca, zračna luka, metro).

Sovjetsko-afganistanski rat

Sovjetsko-afganistanski rat devetogodišnji je rat između Sovjeta i anti-sovjetskih snaga koje su se borile protiv afganistanske marksističke vlade. Sovjetski Savez podržavao je vladu dok su pobunjenici dobivali pomoć iz mnogih zemalja, uključujući Sjedinjene Američke Države i Pakistan.

Početno razmještanje sovjetske 40. armije u Afganistanu dogodilo se 25. prosinca 1979., a konačno povlačenje trupa zbilo se između 15. svibnja 1988. i 2. veljače 1989. 15. veljače Sovjetski Savez službeno je objavio da su trupe napustile zemlju.

Staljinova nagrada

Staljinova nagrada (ruski: Пре́мия имени Ста́лина), je bila visoka sovjetska godišnja nagrada, za dostignuća u znanosti i umjetnosti koja se dodjeljivala od 1941. do 1954.

Dobitnici Nobelove nagrade za mir

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.