Amnesty International

Amnesty International je neovisna, nevladina i neprofitna organizacija koja poduzima akcije u cilju zaštite i promicanja ljudskih prava. Temelji se na međunarodno prihvaćenim standardima ljudskih prava. Organizacija je osnovana 1961. u Londonu, nakon objave članka "Zaboravljeni zatvorenici" autora Petera Benensona[1]. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1977. godine za kampanju protiv mučenja. Na međunarodnoj razini ima preko 7 milijuna članova, a u Hrvatskoj preko 2500.

Amnesty International
Osnivanje Peter Benenson, srpanj 1961. u Velikoj Britaniji.
Tip neprofitna organizacija
Broj članova više od 7 milijuna
Moto Bolje zapaliti svijeću, nego proklinjati tamu.
Glavni tajnik Kumi Naidoo
Službena stranica http://amnesty.hr/

Povijest

Učinkovitost akcija Amnesty Internationala potvrđuju brojna svjedočanstva ljudi koji zahvaljuju članovima Amnestyja za njihove učinkovite akcije i pružanje toliko potrebne nade i podrške.

Poruka nade očituje se u prepoznatljivom simbolu Amnesty Internationala − gorućoj svijeći obavijenoj bodljikavom žicom. Svijeća predstavlja:

  • Svjetlost pozornosti javnosti koju članovi Amnestyja šire nad skrivenim povredama prava (bodljikava žica)
  • Iskru javnog pritiska koji članovi Amnestyja stvaraju kako bi ishodili pozitivne promjene u ljudskim životima
  • Svjetionik nade i solidarnosti za ljude koji se bore za ljudska prava, pritom često dovodeći u opasnost vlastiti život, kao i za mnoge koji postaju metom povrede ljudskih prava

Do kraja prve godine djelovanja, članovi Amnesty Internationala apelirali su za slobodu 210 “zatočenika savjesti”. Godinu dana poslije, preuzet je rad na 1300 slučajeva zatvorenika, od kojih je 330 oslobođeno.

U prvih 10 godina, Amnesty International porastao je na 70 000 članova u 65 zemalja. Do 1981. g. Amnesty je imao više od 300 000 članova u 100 zemalja. Danas ima više od 3 milijuna i 200 tisuća članova diljem cijelog svijeta.

Amnesty International još uvijek radi na oslobađanju zatočenika savjesti. No, Amnesty je u stalnom razvoju kojim odgovara na nove prijetnje ljudskim pravima, na nova shvaćanja o tome što su ljudska prava, kao i na nove prilike za zaštitu ljudskih prava. Budući da je Amnesty neovisan, demokratski pokret, članovi uvijek odlučuju o novim smjerovima misije ove organizacije.[2]

Razvoj organizacije

1966. Amnesty počinje s objavom upečatljivih izvještaja prikazujući primjenu mučenja od strane vlada diljem svijeta, uključujući i vlade u Europi. Iskorjenjivanje mučenja postaje ključni dio rada Amnestyja.

1973. Amnesty izdaje prvu Hitnu akciju u korist Luiza Rossija, zatočenog profesora u Brazilu kojem je prijetilo mučenje. Rossi smatra da su mu apeli iz Amnestyja spasili život.

1970.-1980. Amnesty pomaže u isticanju globalnog problema političkih ubojstava i “nestanaka”. Povrede ljudskih prava preskočile su zatvorske zidine. Ubrzo nakon toga, Amnesty pokreće kampanje za sprečavanje masovnih povreda ljudskih prava, poput onih u Guatemali, Kambodži i na Kosovu.

1977. Amnesty International dobiva Nobelovu nagradu za mir[3] te, godinu poslije, i priznanje Ujedinjenih naroda za ljudska prava. 1989. Amnesty objavljuje upečatljiv izvještaj o primjeni smrtne kazne diljem svijeta. Protivljenje smrtnoj kazni središnji je dio misije Amnestyja.

1992. Amnesty pokreće svoju prvu kampanju o ljudskim pravima autohtonih naroda – što je i danas predmet rada organizacije.

1994. Amnesty organizira svoju prvu globalnu kampanju o ljudskim pravima žena – što danas čini prioritetno područje rada ovog pokreta.

1990. – 2000. Amnesty se pridružuje drugim organizacijama koje se zalažu za uspostavu stalnog Međunarodnog kaznenog suda – koji je utemeljen 2002. godine. Ovo je jedan od mnogih primjera kako Amnesty International pomaže u izgradnji jamstava za dugoročnu zaštitu ljudskih prava.

2000. Amnesty International pokreće treću kampanju protiv mučenja.

2001. Irene Khan imenovana Glavnom tajnicom Amnesty Internationala.

U 40. godini svog postojanja Amnesty International je izmijenio svoj Statut kako bi u svojoj misiji obuhvatio i rad na ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Na taj se način Amnesty posvetio promicanju univerzalnosti i nedjeljivosti svih ljudskih prava sadržanih u Općoj deklaraciji.

Mrežna stranica Amnesty Internationala “Stop mučenju” osvojila je Revolution Award, priznanje za izvrsnost u digitalnom marketingu.

2002. Usvojen Dodatni protokol Konvencije o pravima djeteta o sudjelovanju djece u oružanom sukobu (sama Konvencija o pravima djeteta usvojena je 1959.g.)

Ostvarena 60. ratifikacija Rimskog statuta, što je otvorilo put stupanju na snagu Međunarodnog kaznenog suda 1. srpnja 2002.

Amnesty International pokreće kampanju u Ruskoj Federaciji protiv brojnih povreda ljudskih prava počinjenih u razdoblju u kojem su počinitelji istih prolazili nekažnjeno.

2003. Amnesty International, Oxfam i International Action Network on Small Arms (IANSA) pokreću globalnu kampanju „Kontrola nad oružjem“.

2004. Amnesty International pokreće kampanju „Stop nasilju nad ženama“.

2005. Amnesty International pokreće kampanju „Neka vas čuju (Make Some Noise)“ – glazba, slavlje i akcija kao potpora radu Amnesty Internationala. Yoko Ono daruje Amnesty Internationalu autorska prava na pjesmu Imagine i cjelovitu solo pjesmaricu Johna Lennona.

Izvještaj Amnesty Internationala Okrutna. Nehumana. Degradira nas sve – Zaustavimo mučenje i zlostavljanje u “ratu protiv terora” osporava tvrdnju da su, suočene s terorističkim prijetnjama, države izuzete od prethodno preuzetih obveza i standarda o ljudskim pravima.

2006. U Izvještaju Amnesty Internationala Partneri u zločinu: uloga Europe u izručenjima Sjedinjenih Američkih Država detaljno je prikazano sudjelovanje europskih država u američkim akcijama u kojima se, bez odgovarajuće procedure, u tajnosti otimaju i zatvaraju osumnjičenici za teroristička djela.

Milijunta osoba koja se i slikom potpisala u peticiji Milijun lica kampanje „Kontrola nad oružjem“, kojom se poziva na Sporazum o trgovini oružjem, predstavila je ovu peticiju Glavnom tajniku UN-a, K. Annanu. Do kraja te godine još je 250 000 ljudi potpisalo spomenutu peticiju.

Amnesty International i partneri u kampanji Kontrola nad oružjem postižu veliku pobjedu u trenutku kad je UN većinom izglasao početak rada na sporazumu.

Ujedinjeni narodi usvajaju Međunarodnu konvenciju za zaštitu svih osoba od prisilnih nestanaka.

2007. Amnesty International pokreće globalnu peticiju kojom poziva sudansku vladu na zaštitu civila u Darfuru i objavljuje CD s 30 glazbenika svjetskog glasa za mobilizaciju potpore. Naziv kampanje bio je Neka vas čuju: kampanja za spas Darfura. Opća skupština Ujedinjenih naroda usvaja Deklaraciju o pravima autohtonih naroda.

Godine 2018. glavnim tajnikom Amnesty Internationala imenovan je Kumi Naidoo[4].

Amnesty International Hrvatske

Amnesty International u Hrvatskoj je započeo s radom 1993. g. kada je stvorena lokalna grupa AI Zagreb. Nakon toga, 1994.g. osniva se Amnesty International Hrvatske (AIH) koji se danas sastoji od podržavajućih članova/ica, lokalnih grupa i Mreže hitnih akcija. U rujnu 1995. g. otvoren je ured AIH-a u Zagrebu. Grupe AIH-a postoje u Zagrebu, Rijeci i Fažani. U pripremi je osnivanje novih grupa u drugim gradovima Hrvatske.

Amnesty International Hrvatske od svog je osnivanja sudjelovao u brojnim svjetskim kampanjama globalnog AI pokreta, među kojima se mogu izdvojiti:

  • ukidanja izvansudskih smaknuća i „prisilnih nestanaka“
  • poštivanja prava žena i sprečavanja nasilja nad ženama
  • zaštite prava izbjeglica i prognanika
  • zaustavljanja kršenja ljudskih prava u Indoneziji i Istočnom Timoru, Turskoj, Kini te SAD-u
  • uspostave stalnog međunarodnog kaznenog suda
  • usvajanja međunarodne deklaracije za zaštitu boraca za ljudska prava
  • kontroliranja trgovine oružjem
  • borbe protiv diskriminacije

Od početka svog djelovanja AIH pridaje posebnu važnost edukaciji za ljudska prava. Osim izdavanja priručnika „Prvi koraci“ te drugih obrazovnih materijala kao što su Opća deklaracija o ljudskim pravima, obrazovna verzija Konvencije o pravima djeteta i sl., AIH je organizirao i nekoliko radionica za učitelje i nastavnike.

Od 2009. AIH u suradnji s AI Danske i Međunarodnim tajništvom počinje kampanju rasta s ciljem povećanja članstva i drugih oblika podržavanja AIH-a. Provedba kampanje urodila je znatnim povećanjem broja članova kojih je danas već više od 2000. Ovu kampanju AIH nastavlja i u 2010.

Tijekom 2010. godine AIH posebnu pažnju posvećuje ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima ljudi u Hrvatskoj i u svijetu, u okviru globalne kampanje „Zahtijevamo dostojanstvo“. Pritom je pravo na adekvatno stanovanje u središtu aktivnosti. Pored toga, nastavlja se rad na suzbijanju diskriminacije i zaustavljanju prisilnih deložacija ranjivih skupina[5].

Rad Amnesty Internationala

Postoji šest ključnih područja kojima se bavi Amnesty:

  • zaštita prava žena, djece, autohtonih naroda i manjina
  • borba protiv mučenja
  • ukidanje smrtne kazne
  • prava izbjeglica
  • prava zatvorenika savjesti
  • zaštita ljudskog dostojanstva

Da bi ostvario svoje ciljeve, Amnesty International koristi nekoliko tehnika objavljivanja informacija i obaviještavanja građana. Njihova najveća kvaliteta je objavljivanje potpunih i točnih izvješća. Metode koje koriste u istraživanjima su intervjui sa žrtvama, nadgledanje suđenja, suradnja s lokalnim aktivistima za ljudska prava i praćenje medija.

Kampanje za obaviještavanje i pokretanje javnosti mogu biti individualne, državne ili tematske. One uključuju pisanje apela, rad u medijima i javnosti i javne demonstracije. U kampanje je ponekad uključeno i prikupljanje novčanih sredstava.

Za situacije u kojima je nužno brzo i učinkovito djelovanje, Amnesty je organizirao Mrežu hitnih akcija. Članovi Mreže hitnih akcija u više od 150 zemalja pišu i šalju pisma, e-poštu i faksove mnogim vladinim dužnosnicima koji su u poziciji da mogu osigurati sigurnost i pošteno postupanje prema onima koje AI nastoji zaštititi.

Izvori

  1. http://www.guardian.co.uk/uk/1961/may/28/fromthearchive.theguardian
  2. http://amnesty.hr/tko-smo-mi/razvoj-ai-kronologija/
  3. http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/peace/laureates/1977/press.html
  4. http://www.amnesty.org/en/about-us/secretary-general-and-senior-leadership-team/
  5. http://amnesty.hr/tko-smo-mi/razvoj-ai-kronologija/
18. veljače u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 18. veljače u Domovinskom ratu.

1991.

- Predsjednik Hrvatske dr. Tuđman i predsjednik Makedonije Kiro Gligorov mišljenja su da je još uvijek moguća zajednica suverenih republika, jer postoje zajednički interesi, prije svega one vrste kakvi su interesi zemalja Europske zajednice.

1992.

- Između Hrvatske i Ukrajine uspostavljeni diplomatski odnosi na razini ambasada.

- U Srbiji i privremeno zaposjednutim područjima Hrvatske ima ukupno 50 koncentracionih logora. U njima se nalazi 5.969 Hrvata i drugih nesrpskih građana, piše predsjednik saborskog odbora za ljudska prava Neven Jurica Amnesty International, Helsinki Watchu, Međunarodnoj helsinškoj federaciji i lordu Carringtonu.

- Radnici za koje se osnovano sumnja, ili čak pouzdano zna da su svojim djelovanjem sudjelovali u teroru ili ratu protiv Republike Hrvatske, ne mogu se vratiti na svoja radna mjesta u Hrvatskoj, priopćuje Ministarstvo rada, socijalne skrbi i obitelji Vlade Hrvatske.

- U Hrvatsku u sve većem broju stižu prognani Hrvati iz Vojvodine.

1993.

- Etničko čišćenje okupiranih područja sjeverne Dalmacije četnici dovršavaju naočigled cijeloga svijeta, broj Hrvata koji je preostao na tim područjima postao je simboličan, rečeno u Šibeniku nakon posljednje evakuacije 375 prognanih Hrvata iz Knina i njegove okolice.

- Pobunjeni hrvatski Srbi iz zasjede, stotinjak metara od kontrolne točke UNPROFOR-a, u Pakrace ubili civile Hrvate, Petra Sića i Roberta Ivanovića.

- Pomoć obnoviti što prije - izjava je Vijeća sigurnosti UN nakon što je visoka povjerenica za izbjeglice UN Sadako Ogate odlučila uskratiti humanitarnu pomoć BiH.

- Ambasador najsiromašnije zemlje na svijetu, Ekvatorijalne Gvineje, prema Tanjugu, preložio u Beogradu predsjedniku tzv. SR Jugoslavije Ćosiću da JAT u njegovoj zemlji osnuje zajedničku zrakoplovnu kompaniju.

- Vrhovni sovjet Rusije usvojio odluku kojom od vlade zahtijeva pokretanje inicijative u Vijeću sigurnosti UN za uvođenje sankcija protiv Hrvatske.

- Njemački ministar obrane Volker Ruhe izjavio u Washingtonu da će SAD krenuti u vojnu provedbu zone zabrane letova nad BiH.

1994.

- U pismu veleposlanika Republike Hrvatske pri UN Maria Nobila glavnom tajniku UN Boutrosu Ghaliju navodi se da Ghali verificira povlačenje HV iz BiH, ali da je ono vezano uz jamstva Vijeća sigurnosti za sigurnost hrvatskih enklava u srednjoj Bosni.

- Glavni tajnik UN Boutros Ghali, u svom pismu Vijeću sigurnosti, potvrdio "određeno povlačenje" Hrvatske vojske iz BiH, no UN "procjenjuju da bi u BiH moglo biti još oko 5.000 pripadnika HV".

- Pobunjeni Srbi iz Hrvatske zaposjeli most preko Save između Stare i Bosanske Gradiške, koji je bio pod kontrolom UNPROFOR-a.

- Brojne diverzantske skupine muslimanske vojske napale prilaze Vitezu, a u borbama prsa u prsa poginula tri pripadnika HVO-a.

- Sastanak generala Rose i Delića u Splitu odgođen zbog lošeg vremena.

- U nadzoru zračnog prostora BiH najneposrednije sudjeluje 175 zrakoplova iz stalnog sastava NATO-a, helikopteri nisu uračunati.

- Britanski premijer John Major odbio poslati nova pojačanja u Bosnu, istaknuvši u britanskom parlamentu da "Britanija već ispunjava svoj dio međunarodnih obveza u Bosni" (2.300 vojnika).

1995.

- Vijeće sigurnosti UN-a, zatražilo hitan prekid borbi oko Bihaća, osudivši ometanje dostave humanitarne pomoći.

- Odbor za sankcije Vijeća sigurnosti UN-a, na zahtjev Rusije, odobrio isporuku plina Srbiji za humanitarnu namjenu.

- Trgovina benzinom između Albanije i Crne Gore, kojom se krši embargo protiv tzv. SR Jugoslavije, poprimila tolike razmjere da od transporta benzina Skadarskom jezeru prijeti ekološka katastrofa.

1996.

- Završen Rimski sastanak predsjednika Tuđmana, Izetbegovića i Miloševića, a nakon povratka dr. Tuđman izjavio kako je postignut napredak u smislu otklanjanja nesporazuma i kriznih situacija koje su prouzrokovali oni koji žele kompromitirati Daytonske sporazume.

19. kolovoza u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 19. kolovoza u Domovinskom ratu.

1990.

- Predsjedništvo Republike Hrvatske zatražilo od Predsjedništva SFRJ i Saveznog izvršnog vijeća da osiguraju poštovanje ustavnog poretka u čitavoj zemlji.- Srbi se na referendumu izjašnjavaju o autonomiji u Hrvatskoj.

- U pismu Predsjedništvu SFRJ Slobodan Milošević licemjerno kaže da se represivnim mjerama pokušava Srbima u Hrvatskoj ukinuti osnovno ljudsko pravo - slobodno izražavanje mišljenja.

1991.- Dvije jake eksplozije potresle Zagreb; jedna u zgradi Židovske općine, a druga na židovskom dijelu zagrebačkog groblja Mirogoj.- Otkriven eksploziv u daruvarskoj gradskoj vijećnici.

- Avioni JRV bombardirali Osijek, te pritom ubili dvije žene i ranili nekoliko civila.

- Pogođena osječka katedrala, a oštećena i velika industrijska postrojenja.- Suđenje četvorici civila iz Splita koji su sudjelovali u demonstracijama protiv JNA Splitu. Obavještajna vojna služba KOS poslije demonstracija otela te civile.

1992.

- Zbog sve učestalijih napada na Slavonski Brod odlučeno da se oko 6.000 djece evakuira u sigurnije predjele Hrvatske.

- U Apelu svjetskoj javnosti gradonačelnik Goražda pozvao UN na vojnu intervenciju.

- Amnesty International potvrdio zlodjela u BiH.

- Žestoka ofenziva srpskog agresora na Jajce, koje se sustavno razara.- Diverzanti Oružanih snaga BiH napali banjalučki aerodrom i tom prilikom uništili više zrakoplova.

- Izvješće Komiteta za vanjske poslove američkog Senata teško optužuje srpske snage za zlodjela u BiH, te napominje da su njihovi mračni ciljevi gotovo ostvareni.

1993.

- U Ženevi nastavljeni pregovori o BiH uz sudjelovanje dr. Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića.

- Hrvatski narod u BiH nikad nije poduzimao ofenzivne akcije, već se samo branio, rekao u Ženevi vođa bosanskih Hrvata Mate Boban.

- Psihijatar i pjesnik Radovan Karadžić, u svijetu poznatiji kao "čovjek koji je ubio Sarajevo" i ratni zločinac, dobio za zbirku pjesama u Beogradu književnu nagradu.

- Britanski liječnici povratnici iz Bosne oštro kritizirali program evakuacije bosanskih ranjenika u Veliku Britaniju nazvan "operacija Irma" kao "krajnje ciničan aspekt političkog teatra".

- Kanadski ministar vanjskih poslova Perrin Beatty traži temeljitu reorganizaciju UN, jer su njezine mirovne operacije u Somaliji i BiH doživjele "spektakularni neuspjeh".

- Glavni tajnik UN Ghali izvijestio Vijeće sigurnosti da su UN sada operativno sposobne za uporabu zrakoplovne sile u pružanju potpore UNPROFOR-u u BiH, priopćio jučer u New Yorku glasnogovornik UN.

1994.

- Izaslanstvo Sabora, koje vodi predsjednik dr. Nedjeljko Mihanović, otputovao u SAD na proslavu 100. obljetnice Hrvatske bratske zajednice.

- Obznanjen program posjeta Svetog Oca Zagrebu, 11. rujna Papa će se sastati s hrvatskim predsjednikom Tuđmanom.

- U Sarajevu ponovno zatvoren humanitarni zračni most, dok se ne utvrdi koja je strana ispalila minobacačku granatu na aerodrom.

- Vođa bosanskih Srba Karadžić "upozorio" s Pala papu Ivana Pavla II da mu "ne može jamčiti sigurnost" u Sarajevu, jer "postoji mogućnost da Armija BiH pokuša oboriti njegov zrakoplov, te da poslije krivnju prebaci na srpske snage", a ni Srbi nisu pristali na Papin dolazak u Sarajevo.

- U sjedištu svjetske organizacije u New Yorku objavljeno da će predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman govoriti pred Generalnom skupštinom UN 28. rujna.

1995.

- Mirovni prijedlog SAD polazi od toga da su istočna Slavonija i Baranja sastavni dio Hrvatske i da nema nikakvog govora o tome da se nekakvim referendumom dopusti bilo kome da se izjašnjava kome to područje pripada. Jedino smo izrazili spremnost da se to područje uključi u ustavno-pravni sustav Hrvatske na miran način, izjavio predsjednik Tuđman na novinskoj konferenciji u Zagrebu.

1996.

- Predsjednik Tuđman na Brijunima razgovarao s predstavnicima hrvatskog naroda iz BiH, na čelu kojih je bio predsjednik Federacije Krešimir Zubak. Razgovarano je o prijenosu vlasti na Federaciju.

20. rujna u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 20. rujna u Domovinskom ratu.

1990.

- Skupština općina Dvor na Uni, na prijedlog Kluba odbornika Srpske demokratske stranke, donijela odluku da se od Ministarstva unutrašnjih poslova i vrhovništva Republike Hrvatske zatraži osnivanje Regionalnog SUP-a za Baniju i Kordun s obrazloženjem da na tom području živi pretežno srpsko stanovništvo.

1991.

- U jednom jedinom danu hrvatski branitelji srušili 13 aviona i dva helikoptera JNA u Osijeku, Šibeniku i na Baniji.- JNA napala Split, Solin i Kaštela.

- Crnogorske jedinice JNA ušle u Hercegovinu.

1992.

- Odlazim na zasjedanje Generalne skupštine UN kako bih iznio hrvatska gledišta glede okončanja ratne krize na području bivše Jugoslavije - kazao predsjednik Tuđman u Zagrebu pred put u New York.

- Srpski zrakoplovi dvaput bombardirali Novi Travnik, javlja Press-centar Oružanih snaga BiH.

- Glavni tajnik UN Boutros Ghali u intervjuu Reuteru izrazio bojazan da bi raspad bivše Jugoslavije mogao postati zastrašujućim uzorom za 21. stoljeće.

- Beograd će, ako zatraži primanje u UN, morati poštovati ne samo ljudska prava i prava nacionalnih manjina, nego i međunarodno pravo, a posebno načelo nemijenjanja međunarodnih granica silom, rekao u Beču šef austrijske diplomacije Alois Mock.

- Amnesty International upozorava na srpske logore u BiH i poručuje vladama i svjetskoj javnosti: "Nemojte reći da nismo znali!"

- Srbiji valja dati ultimatum da zaustavi ratovanje, rekla u Londonu za CNN bivša britanska premijerka Margaret Thatcher.

1993.

- O sudbini BiH na britanskom nosaču aviona Invincible" u Jadranskom moru razgovarali supredsjedatelji Mirovne konferencije Owen i Stottenberg s predstavnicima triju sukobljenih strana: Izetbegovićem, Bobanom i Karadžićem. Razgovorima prisustvovali i hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Vitalij Čurkin, američki posrednik Reginald Bartholomew, srbijanski i crnogorski predsjednici, Milošević i Bulatović, te Silajdžić, Krajišnik i Koljević.

- Nakon oslobađanja Divosela i Čitluka, sela jugoistočno od Gospića, Hrvatska vojska predala neprijateljskoj strani 52 tijela poginulih vojnika.

Muslimanska Armija BiH jakom ofenzivom želi ovladati dolinom Neretve, od Jablanice preko Mostara do Jadranskog mora.

- Već pet dana traju žestoki muslimanski napadi na Vitez.

- Pripadnici muslimanske Armije BiH izveli su oružani napad na južni predjel Mostara zvani Rodoč i tom prilikom ubili 5 tamošnjih Hrvata i 1 Muslimana, a uhićene Hrvate i Muslimane su odveli u neki od logora koje drže na istočnoj strani Mostara.

- UNPROFOR ne vidi sukobe u BiH, jer, prema izjavi njihovog glasnogovornika u Sarajevu Billa Eickmana, posljednje primirje se u načelu poštuje.

- Vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić, u intervjuu beogradskoj "Borbi", prijeti Muslimanima i najavljuje veliku Srbiju, a sadašnje crte fronte bit će buduće granice srpske države u BiH, ako se ne potpiše mirovni sporazum.- "Što se tiče pokušaja Hrvatske vojske da djeluje po Kninu, otprije postoji odluka vrhovnog savjeta obrane republike srpske krajine da se za Knin gađa Zagreb", izjavio u dnevniku TV Novi Sad zapovjednik "srpske vojske krajine" general Mile Novaković.

1994.

- Premijer BiH Haris Silajdžić ocijenio da Bosanci ulovljeni u klopku opkoljenog Sarajeva nisu dovoljno pokorne žrtve da bi zadovoljili ukus Michaela Rosea, zapovjednikom UNPROFOR-a za BiH.- Kako procjenjuju britanski izvjestitelji, vojska "SRJ" je pred stečajem.

- Potkraj kolovoza ove godine u službama za zapošljavanje Republike Hrvatske zabilježeno 238.408 nezaposlenih, što je 3,2 posto manje nego u kolovozu prošle godine.

- I nakon dvadeset dana od obećanja zapovjednika 2. korpusa Armije BiH Sakiba Muhmuljina o povlačenju postrojbe "El Mudžahid" iz hrvatskog sela Podbriježe kod Zenice, mudžahedini, plaćenici iz islamskih država još uvijek su u tom selu.

1995.

- Predsjednik Tuđman primio u Zagrebu prvog zamjenika ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Igora Ivanova, koji je nakon razgovora izjavio da bi za sve strane bilo najbolje da se problem istočnog dijela Hrvatske riješi što prije, ali na način da to rješenje bude konačno.

- Prilikom odlaska iz Zagreba predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović primio u zračnoj luci zamjenika ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Igora Ivanova. Izetbegović naglasio da bi, pod uvjetom da se ukloni paljansko rukovodstvo osumnjičeno za ratne zločine, do mira moglo doći u najskorije vrijeme.

- U zajedničkoj izjavi sa sastanka predsjednika Tuđmana, Izetbegovića i Zubaka, održanog 19. rujna u Zagrebu, potvrđuje se potpora američkoj mirovnoj inicijativi i planu kontaktne skupine i potvrđuje čvrsta opredijeljenost za Washingtonski sporazum, Ustav Federacije i kasnije sporazume čiji je cilj jačanje Federacije i njezinih odnosa s Republikom Hrvatskom.

- Održana posljednja sjednica Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske u postojećem sastavu, a izbori za novih 127 zastupnika održat će se u listopadu.

- Poslije najnovijih uspjeha hrvatskih snaga u BiH, HVO nadzire oko 22 posto teritorija i položaj Hrvata u BiH nikad nije bio bolji, istaknuo predsjednik HDZ-a BiH Dario Kordić, javlja HABENA.

- kon što je specijalni izvjestitelj za ljudska prava na prostoru bivše Jugoslavije Tadeusz Mazowiecki potkraj srpnja podnio ostavku, njegovo mjesto trebala bi ovih dana zauzeti bivša ministrica obrane Finske Elisabeth Rehn.

1996.

- Hrvatska se drži zadanih rokova mirne reintegracije, uključujući i provođenje izbora do 15. prosinca, te svršetak mandata UNTAES-a do 15. siječnja 1997. godine, rekao u Osijeku predstojnik Vladina Ureda Ivica Vrkić.

- Francusko ministarstvo vanjskih poslova službeno objavilo da će se 3. listopada u Parizu sastati predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović i srbijanski predsjednik Slobodan Milošević.

Branimir Polovina

Branimir Polovina (Vukovar, 22. lipnja 1950. – Ovčara, 20. studenoga 1991.), bio je radijski tehničar.

Chimes of Freedom

Chimes of Freedom je naziv koncertnog EP-a Brucea Springsteena iz 1988. Objavljen je kao potpora multi-glazbeničkoj turneji Human Rights Now! za Amnesty International. Ova turneja najavljena je potkraj prvog Springsteenova radio showa u Stockholmu 3. srpnja 1988., nakon čega je izvedena pjesma Boba Dylana "Chimes of Freedom".

Druge pjesme snimljene su na ranijim američkim postajama turneje Tunnel of Love Express Springsteena i E Street Banda iz 1988. na kojoj su nastupali i The Miami Horns. Najpoznatija je akustična izvedba "Born to Run", jedan od šokova za obožavatelje na turneji. "Be True" je bila B-strana iz 1980. koja je izenesena na vidjelo te postala druga od tri pjesme u emisiji.

U originalnom izdanju, "Chimes of Freedom" je skraćen zbog duljine; na nekim kasnijim CD reizdanjima album se pojavio u punoj duljini.

Eritrejska pravoslavna tevahedo Crkva

Eritrejska pravoslavna tevahedo Crkva (tigrinja ተዋህዶ ቤተ ክርስትያን ኤርትራ Tewahədo Bet'ə K'rstian Ertra, (tal. Chiesa ortodossa Eritrea)) je kršćanska Istočna pravoslavna Crkva aleksandrijskog obreda u Eritreji. Crkva je povijesno bila usko povezana s Koptskom pravoslavnom Crkvom – a nakon neovisnosti Eritreje 1993. otcjepljuje se od

Etiopske pravoslavne tevahedo Crkve, i broji oko 2 mil. članova u Eritreji.

Već 1920-ih talijanske kolonijalne vlasti osnivaju jednu eritrejsku pravoslavnu crkvu, ogranak etiopske pravoslavne crkve s namjerom da umanji utjecaj Etiopije u Eritreji. Nakon povlačena Italije 1936. s ovih prostora dolazi do ponovnog ujedinjenja ovih dviju crkava u jednu.

Godine 1998. koptski papa Šenuda III. imenuje biskupa Filiposa za prvog patrijarha Eritrejske pravoslavne tevahedo Crkve priznajući joj autokefalnost, što je priznala i Etiopska pravoslavna tevahedo Crkva.

Poslije smrti abuna Filiposa 18. rujna 2003., prvo je izabran abuna Jakob za patrijarha 1. prosinca 2001. a zatim abuna Antonio 2004. (U siječnju 2006. patrijarh Antonio dospio je u kućni pritvor, jer je njegovo ponašanje crkveno vijeće smatralo neprimjerenim, jer je udario jednu časnu sestru).

Godine 2006. biskup Dioskoros je izabran za patrijarha na zahtjev eritrejske vlade, ali do danas nije počeo obnašati ovu službu, pošto jedan patrijarh može preuzeti tu dužnost tek poslije smrti svog prethodnika. Tada 79-godišnji abuna Antonio je 27. svibnja 2007. uhićen u jednoj „urgent action“ kako je Amnesty International priopćio u lipnju 2007.

Liturgijski jezik je geez, kojim se služi i Etiopska pravoslavna tevahedo Crkva, no u svakodnevnom životu se više ne koristi.

Katedrala Eritrejske pravoslavne tevahedo Crkve nalazi se u glavnom gradu Asmari i nosi ime Nda Mariam.

Henri Dunant

Jean Henry Dunant (Ženeva, 8. svibnja 1828. - Heiden, 30. listopada 1910.), švicarski filantrop, osnivač Crvenog križa

Krvavo iskustvo bitke kod Solferina navelo ga je da 1864. predloži konvenciju koja je usvojena i prema kojoj se u ratu moraju poštedjeti svi bolesni i ranjeni vojnici, te sanitetsko osoblje. Godine 1901. dobio je Nobelovu nagradu za mir.

Henry Kissinger

Henry Alfred Kissinger (Fürth, 27. svibnja 1923.), američki diplomat i političar njemačkog porijekla.

J. K. Rowling

Joanne "Jo" Rowling (Yate, Gloucestershire, 31. srpnja 1965.), britanska je književnica znana po svojoj fantastičnoj seriji romana Harry Potter. Romani o mladom čarobnjaku dostigli su svjetsku slavu, osvojli brojne književne nagrade te su prodani u više od 500 milijuna primjeraka, a po njima je snimljena serija od osam filmova kojima je Rowling odobrila scenarij i imala određen utjecaj tijekom snimanja.

Kvekeri

Kvekeri (poznati i kao Društvo prijatelja) su kršćanski vjerski pokret bez svećenstva i obreda. Pojavio se u Engleskoj sredinom 17. stoljeća i brzo proširio po današnjem SAD-u iz kolonije Pennsylvanije, koju je osnovao kveker William Penn, dobivši 1681. kraljevskom poveljom zemljište. Danas u svijetu ima oko 600.000 kvekera.

Godine 1947. dobili su Nobelovu nagradu za mir.

Osnivač je George Fox. Ubrajaju se u povijesne crkve mira.

Obično se dijele na programiranu i neprogramiranu zajednicu. Zvali su se svakako, najčešće Vjersko društvo prijatelja, a naziv kveker prvi put se spominje 1650. kad propovjednika Georgea Foxa privode na sud zbog blasfemije.

Vjersko društvo prijatelja je ustaljeni naziv iz 18. stoljeća.

Oni iz Velike Britanije su ostali ujedinjeni, dok su se drugdje podijelili.

1827. nastaje prvi raskol, a drugi dolazi 1842. godine.

Ne priznaju sakramente ni pastora. Na njihovim sastancima se ne govori.

Zbog doktrinarnih sumnji bilo je sukoba, ali poštuju Krista i Bibliju.

Ne vjeruju u teologe.

Usmjereni su na časni i kršćanski način života.

Ne smatraju se pripadnicima niti jednog od tri glavna ogranka kršćanstva, nego predstavljaju novi pogled na kršćanstvo.

Ne nose oružje i česti su "prigovarači savjesti". Vjenčanje se obavlja u krugu svjedoka.

Nedovršeni članak Kvekeri koji govori o kršćanstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Lech Wałęsa

Lech Wałęsa (Popowo, 29. rujna 1943.), poljski političar i državnik.

Od 1980. do 1990. bio je predsjednik sindikata Solidarność. Prvi je predsjednik demokratske Poljske (1990. - 1995.).

Godine 1983. dobio je Nobelovu nagradu za mir.

Poziv Wałęse je bio električar.

Linus Pauling

Linus Carl Pauling (Portland, 28. veljače 1901. - Big Sur, 19. kolovoza 1994.), američki kemičar, fizičar, borac za mir i nobelovac, počasni član HAZU

Dvostruki je dobitnik Nobelove nagrade:

1954. - Nobelova nagrada za kemiju

1962. - Nobelova nagrada za mir

Nedovršeni članak Linus Pauling koji govori o dobitniku Nobelove nagrade za mir treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Nedovršeni članak Linus Pauling koji govori o dobitniku Nobelove nagrade za kemiju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Mučenje

Mučenje je nanosenje psihološke ili fizičke patnje (nasilje, mučenje, bol) na ljude putem drugih osoba. Uglavnom kao sredstvo za određenu namjenu, npr. za dobivanje izjave, priznanja, dobivanje informacije ili u svrhu slamanja otpora žrtve mučenja. Koristi se i kao sredstvo zastrašivanja, odmazde, kazne ili kao sredstvo ispitivanja.

Mučenje se također koristi kao manipulativno sredstavo prisile i kontrole pojedinca ili skupine ljudi. Predstavlja kršenje ljudskih prava. Prema Ženevskoj konvenciji ne smiju biti mučeni ratni zarobljenici (civilno stanovništvo i vojnici).

Unatoč tim konvencijama organizacija Amnesty International procjenjuje da dvije trećine zemalja potpisnica sporazuma ne poštuju dosljedno konvenciju.

Ten Sharp

Ten Sharp nizozemski je pop sastav, najpoznatiji po singlu "You" koji je bio hit u mnogim europskim zemljama 1991. godine. Sastav su činila dva člana: Marcel Kapteijn (vokal) i Niels Hermes (klavijature). Vokal Kapteijn je kao vlastiti imidž gotovo uvijek nosio sunčane naočale s okruglim okvirima.

Sastav je već 1985. postao poznat po lokalnim hitovima "When the Snow Falls", "Japanese Lovesong" i "Last words".

U to vrijeme sastav se sastojao od tri člana (Kapteijn, Hermes i Groen). Ton Groen je svirao bas-gitaru, no kasnije je prekinuo sa sviranjem, te se posvetio pisanju pjesama.

Također, klavijaturist Niels Hermes surađivao je i sa Attie Bauw u prvom singlu "Esther Amadea".

Početkom 1990-ih sastav se proslavio s hitom "You" koji je u Europi postigao veliki uspjeh.

Ten Sharp bio je poznat po spotovima koji su većinom rađeni u crno-bijeloj tehnici. U provokativnom spotu "Romours in the City" prikazano je mučenje muškarca u zatvoru. Time je sastav htio ukazati na probleme zlostavljanja ljudi, te potaknuti slušače da podrže Amnesty International (Međunarodna organizacija za borbu za ljudska prava).Povodom rođendana nizozemske kraljice Beatrix, sastav je preradio svoju pjesmu "Beautiful", te ju posvetio kraljici.Godine 2003. sastav je objavio svoj posljednji album "Stay". Sastav je nastavio s radom, ali koncerti se većinom održavaju u Nizozemskoj. 2009. izdano je nekoliko verzija hita "You".

U2

U2 irska je rock skupina, samo je jedna od nekoliko, kojima je tijekom ovih 40 godina postojanja uspjelo ostvariti podjednako komercijalan i kritički uspjeh. Svojim prepoznatljivim zvukom (prvenstveno zahvaljujući načinu sviranja, na kojem je gradio imidž sastava gitarist Dave Evans - The Edge), mijenjali su glazbenu industriju ne sluteći da će postati jedni od "najvećih". Za razliku od većine sastava koji su u fazi njihova nastajanja predstavljali Irsku, U2 su probili granice onog što navodno rock skupina i rock glazba - smije ili ne smije učiniti. Na taj način pridonijeli su realizaciji mnogih političkih i kulturoloških zbivanja koja su u to vrijeme bila prisutna u Irskoj. Kako su s vremenom ostvarivali svoj sve originalniji zvuk prepun snažnih tekstova, izazivajućih socijalnih poruka, inspiriranih patnjama kojima je Irska bila izložena, U2 su već na samom početku dobili respektirajući i skoro fanatični status od strane svojih obožavatelja diljem svijeta.

U2 su diljem svijeta prodali 145 milijuna albuma, osvojili niz nagrada, časopis Rolling Stone ih je uvrstio na 22. mjesto liste od 100 najvećih umjetnika svih vremena. Kroz čitavu svoju karijeru U2 kao skupina ili pojedinačno, uključivali su se u najrazličitije kampanje socijalne pravde i ljudskih prava: Amnesty International, One campaigne, Project RED, Greenpeace i Bonova DATA (Debt, AIDS, Trade, Africa) kampanja.

U sklopu turneje U2 360° U2 su posjetili Zagreb i napravili koncert desetljeća 9. i 10. kolovoza 2009. godine na stadionu Maksimir. U ta dva dana, na rasprodanim koncertima nazočilo je oko 120.000 ljudi iz cijele regije.

Óscar Arias

Óscar Arias Sánchez (Heredia 13. rujna 1940.) kostarikanski političar i presjednik države u dva mandata od 1986. do 1990. i od 2006. do 2010.. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1987. godine zbog svojih napora da se okončaju građanski ratovi u nekoliko zemalja Srednje Amerike.

Dobitnik je i nagrade Albert Schweitzer za humanost i povjerenik Ekonomista za mir i sigurnost. Godine 2003, bio je izabran u upravni odbor Međunarodnog kaznenog suda Fonda za žrtve. Trenutno je član Club de Madrid, neprofitne organizacije koja se sastoji od 81 bivšeg čelnika demokratskih država, koja radi na jačanju demokratskih institucija. Rođen je u obitelji srednje klase u pokrajini Heredia. Školovanje je započeo u glavnom gradu San Joseu, zatim je otišao u SAD s namjerom da studira medicinu, ali ubrzo se vratio u domovinu i završio pravo i ekonomiju. Godine 1967. putuje u Ujedinjeno Kraljevstvo gdje je doktorirao političke znanosti na Sveučilištu u Essexu 1974., dobitnik je više od pedeset počasnih titula na raznim sveučilištima.

Šimon Peres

Šimon Peres (heb.: שִׁמְעוֹן פֶּרֶס ), (Wiszniew, Poljska, sada Višneva, Bjelorusija, 16. kolovoza 1923. - Tel Aviv, Izrael, 28. rujna 2016.), izraelski političar, bivši predsjednik vlade pa predsjednik države Izraela.

Žensko obrezivanje

Žensko obrezivanje je oblik tjelesnog sakaćenja koje se može javljati u više oblika, najčešće kao klitoridektomija. Ovaj način obrezivanja sastoji se od djelomičnog ili potpunog uklanjanja clitoris glansa. Ovaj običaj uveliko je raširen na subsaharskom i istočnoafričkom, te bliskoistočnom području arapskih zemalja (Egipat, Oman, Jemen, i Ujedinjeni Arapski Emirati). Ovaj ritualni običaj se vršio kod raznih plemenskih zajednica. Žensko obrezivanje može se javljati i kao ekscizija, tj. izrezivanje velikih stidnih usana ili pak njenog dijela (u medicini vulvektomija). Ostatak vanjskih usana neka plemena kao Somalci, Danakili i drugi zašili bi ostavljajući tek neznatan otvor. Ovakav oblik ekscizije nazivan je i infibulacija i poznat je kao faraonsko obrezivanje, a vršio se nad djevojčicama od tri godine kod Danakila, ili kod Somalaca između osme i desete godine.

Obrezivanja se provode se kod djece u ranom djetinjstvu i kod odraslih djevojaka. U većini slučajeva prije ili tijekom puberteta. Obično je povezano s jakom boli i može uzrokovati ozbiljna tjelesna i psihička oštećenja.

Zbog tih dalekosežnih posljedica na zdravlje i živote žena i djevojaka već neko vrijeme je u kritici organizacija za zaštitu ljudskih i ženskih prava iz mnogih zemalja. Međuvladine organizacije Ujedinjenih naroda, UNICEF, UNIFEM i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kao i nevladinih organizacija kao što su Amnesty International zalažu se protiv toga kršenja ljudskih prava i tjelesnog integriteta.

U zakonima mnogih zemalja (uključujući sve zemlje Europske unije) žensko obrezivanje predstavlja kazneno djelo.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.