Alkoholno piće

Alkoholno piće je piće koje sadrži više od 2% etanola koji je poznatiji pod imenom alkohol, iako je u kemiji etanol samo jedan od alkohola. Pića koja ne sadrže etanol se nazivaju bezalkoholna pića. Primjeri alkoholnih pića su: vino, pivo, rakija, medovina,...

U većini je država zabranjeno prodavati alkoholna pića osobama mlađima od zakonski određene dobi koja u Hrvatskoj iznosi 18 godina.

Alcoholic beverages
Primjeri za alkoholna pića

Jačina

  1. Slaba - Pivo, Prirodna Vina
  2. Srednje Jaka - Specijalna Vina
  3. Jaka - Domaće rakije (preko 30 vol. % alkohola)
  4. Žestoka - Uvozne rakije (preko 40 vol. % alkohola)

Sirovine dobivanja

  • Voća - Grožđe, Jabuke, Šljive, Kruške
  • Povrća - Krumpir
  • Žitarica - Kukuruz, Ječam, Raž, Riža

Postupci dobivanja

  • Alkoholno vrenje - slaba i srednje jaka alkoholna pića
  • Destilacija - tj. sirovine u kojima je izvršeno alkoholno vrenje te jaka i žestoka pića



Wine template.gif Nedovršeni članak Alkoholno piće koji govori o piću treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Arak (alkoholno piće)

Arak (arapski Al Rak - znoj) je žestoko piće s okusom anisa.

Prvenstveno se proizvodi i pije u Siriji, Libanonu, Izraelu, Iraku, Jordanu i Palestinskim teritorijima. Sadržaj alkohola je u rasponu od 40% do 80%.

Bevanda

Bevanda (talijanizam od riječi bevanda = piće) naziv je koji je u u primorskoj Hrvatskoj rabi za alkoholno piće koje se priprema od vina i vode u različitim omjerima. Priprema se neposredno pred ispijanje.

Brandy

Brandy odnosno Weinbrand je u smislu Pravilnika o jakim alkoholnim pićima Republike Hrvatske jako alkoholno piće. Proizvodi ga se iz rakije od vina sa ili bez dodatka vinskog destilata destiliranog na manje od 94,8% vol. alkohola pod uvjetom da udio alkohola iz tog destilata ne prelazi više od 50% od ukupne količine alkohola u gotovom proizvodu. Obvezno vrijeme dozrijevanja je brem jednu godinu i to u hrastovim spremnicima ili najmanje šest mjeseci u hrastovim bačvama zapremine manje od 1000 litara. Najmanja dopuštena količina hlapivih tvari jest 125 grama po hektolitru preračunato na 100% vol. alkohola, a koja mora proizlaziti isključivo iz destilacije ili redestilacije upotrijebljenih sirovina. Ne smije biti metanola više od 200 grama po hektolitru preračunato na 100% vol. alkohola. Najniža dopuštena alkoholna jakost brandya ili Weinbranda koji se stavlja na tržište kao gotov proizvod je najmanje 36% vol. Razrijeđeni ni nerazrijeđeni alkohol se ne smije dodavati u procesu proizvodnje, niti aromatizirati, izuzimajući tradicionalne metode proizvodnje, a jedino se smije dodati karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

Džin (piće)

Džin (engleski: gin, prema nizozemski genever: borovica), je žestoko alkoholno piće s obujamnim udjelom etilnog alkohola od 40 do 43%. Džin dobivamo destilacijom alkoholno prevreloga žitnog ili melasnoga koma, začinjeno plodovima, sjemenkama, korijenjem i korom s prevladavajućom aromom po borovici (klekovača). Omiljeni sastojak koktela, po tehnološkom se postupku dobivanja bitno ne razlikuje od naše travarice.

Horilka (alkoholno piće)

Horilka (ukr. Горілка) je naziv za ukrajinsko žestoko alkoholno piće, sinonim za ukrajinsku votku ili domaću ukrajinsku rakiju. Prema posljednjim istraživanjima europskih stručnjaka iz Rusije, Švedske i Finske, ukrajinska votka odnosno horilka trenutno ima najbolju kvalitetu u svijetu. Ta su saznanja pokrenula rasprave o svrstavanju horilke u poseban disciplinski red alkoholonog pića zaštićenog posebnim pravnim mjerama.

Jako alkoholno piće

Jako alkoholno piće je alkoholno piće, koje u smislu Pravilnika o jakih alkoholnim pićima Republike Hrvatske (u daljem tekstu: Pravilnik) ima sljedeća svojstva:

namijenjeno je za ljudsku potrošnju;

ima posebna senzorska svojstva;

sadrži minimalno 15% vol. alkohola;

proizvodi seizravnodestilacijom, sa ili bez dodavanja aroma, prirodno prevrelih sirovina poljoprivrednog podrijetla, i/ili

maceracijom ili sličnom preradom bilja u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla i/ili u destilatima poljoprivrednog podrijetla, i/ili u jakim alkoholnim pićima, i/ili;

dodavanjem aroma, sladora ili drugih dopuštenih sladila i/ili drugih poljoprivrednih proizvoda i/ili prehrambenih proizvoda etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla i/ili destilatima poljoprivrednog podrijetla i/ili jakim alkoholnim pićima u smislu Pravilnika,miješanjem jakog alkoholnog pića s jednim ili više:drugih jakih alkoholnih pića i/ili

etilnim alkoholom poljoprivrednog podrijetla ili destilatima poljoprivrednog podrijetla, i/ili

drugih alkoholnih pića, i/ili

pića.Zaslađivanje je dopušteno jednim ili više dopuštenih sladila:

polubijeli šećer, bijeli šećer, ekstra bijeli šećer, dekstroza, fruktoza, glukozni sirup, otopina šećera, otopina invertnog šećera, sirup invertnog šećera;

rektificirani koncentrirani mošt od grožđa, koncentrirani mošt od grožđa, svježi mošt od grožđa;

prženi šećer, koji je isključivo dobiven kontroliranim zagrijavanjem saharoze bez dodatka baza, mineralnih kiselina ili drugih kemijskih dodataka;

med

sirup rogača

druge prirodne ugljikohidratne tvari koje imaju isti učinak kao gornji proizvodi.

Keglevich

Keglevich vodka je žestoko alkoholno piće koje se proizvodi u Italiji. Proizvodi se u tvrtci Stock S.p.A. u Trstu. Izrađuje se samo destilacijom pšenice po originalnom receptu mađarskog grofa Stephana Keglevicha.

Kuhano vino

Kuhano vino je toplo alkoholno piće. Poslužuje ga se i kao hladno i kao vruće. Može mu se dodati šećer i neki začini poput cimeta i klinčića.

Kupaža

Kupaža (fra. coupage) je miješanje dvaju ili više jakih alkoholnih pića (obično vina) koja pripadaju istoj kategoriji i koja se u svom sastavu tek neznatno razlikuju zbog jednog ili više sljedećih čimbenika:

načina na koji su pripremljena;

korištenja destilacijskih kotlova;

razdoblja odležavanja ili starenja;

zemljopisnog područja proizvodnje.Tako proizvedeno jako alkoholno piće pripada istoj kategoriji kao i izvorno jako alkoholno piće prije kupažiranja.

Liker

Liker je slatko alkoholno piće, često obogaćeno okusom voća, trava, začina,

sjemena, bilja, ili nekih drugih izvora okusa. Riječ liker potječe iz latinske riječi liquifacere, koja znači "otopiti", a pri tom se misli na otapanje tvari koje daju bogat okus likeru.

Likeri su većinom izuzetno slatki, te imaju visok postotak alkohola, što ih svrstava u kategoriju žestokih alkoholnih pića.

Primjeri likera:

Half

Jägermeister

Kruškovac

Orahovac

Pelinkovac

Absinth

Eiercognac

Nedovršeni članak Liker koji govori o piću treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Magic

Magic votka je žestoko alkoholno piće koje se proizvodi u Njemačkoj u destileriji Magic Spirits GmbH od 1990. godine. Od tada pa do danas, proizvodnja vodke u ovoj tvrtci sve više se razvija, tako da danas proizvode 4 inačice vodke. Sve vodke ovog proizvođača se rade višestrukom destilacijom pšenice, uz uporabu izvorske vode.

Pivo

Pivo, u nekim krajevima i piva, je alkoholno piće dobijeno nepotpunim vrenjem vodenog ekstrakta ječmenog (rjeđe pšeničnog) slada uz dodatak hmelja.

Smatra se jednim od najstarijih alkoholnih pića u povijesti.

Pod pivom se podrazumijeva slabo alkoholno piće, koje se proizvodi u procesu alkoholnog vrenja iz slada, hmelja, vode i pivskog kvasca. Voda je glavni dio napitka. Slad se dobija od žitarica, najčešće od ječma i daje pivu sastojke ekstrata o kojem ovisi punoća okusa i koncentracija osnovnog ekstrata piva.

Hmelj konzervira pivo i daje mu ugodan miris i gorak ukus, dok pivski kvasac izaziva alkoholno vrenje u kome šećer prelazi u alkohol i ugljični dioksid. Pivo je potpuno prirodan i biološki uravnotežen proizvod, pa se s pravom smatra "tekućom hranom". Energetska vrijednost jedne litre standardnog piva odgovara energetskoj vrijednosti jedne litre punomasnog mlijeka.

Rakija od vina

Rakija od vina je u smislu Pravilnika o jakim alkoholnim pićima Republike Hrvatske jako alkoholno piće. Proizvodi ga se isključivo iz vinskog destilata. Vinski destilat za ovu svrhu dobiva se destilacijom vina ili vina pojačanog za destilaciju na manje od 86 % vol. alkohola ili redestilacijom vinskog destilata na manje od 86% vol. alkohola. Količina hlapivih tvari u rakiji od vina je najmanje 125 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola. Najveća količina koju smije sadržavati je 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola. Da bi smjela ići na tržište kao gotov proizvod rakija od vina ne smije imati alkoholnu jakost nižu od 37,5% vol. Ne smije se dodavati razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol, ne smiju se aromatizirati osim u tradicionalnim načinima proizvodnje a za prilagodbu boje smije sadržavati jedino dodani karamel. Ako se rakiju od vina podvrgnulo dozrijevanju, smije ju se staviti na tržište, uz uvjet da je dozrijevala jednako dugo ili duže od razdoblja navedenog u zakonskom aktu. Od rakije od vina pravi se Weinbrand to jest brandy.

Rum

Rum je žestoko alkoholno piće proizvedeno destilacijom iz melase šećerne trske.

Tequila

Tequila je alkoholno piće primarno napravljena u okolici Tequile, grada u zapadnoj meksičkoj državi Jalisco.

Pravi se od biljke agave i obično sadrži 35-55% alkohola. Mnogi u zabludi smatraju da je agava kaktus, no spada u porodicu mesnatica.

Turi

Turi votka je žestoko alkoholno piće koje se proizvodi u Estoniji. Proizvodi se četverostrukom destilacijom raži, nakon čega se filtrira kroz ugljen. Ovu vodku proizvodi AS Onistar destilerija u Tallinnu, koja se 2009. godine našla u finncijskim poteškoćama, te je daljnja proizvodnja ove vodke bila upitna.

Vigor

Vigor vodka je žestoko alkoholno piće koje se proizvodi u Hrvatskoj. Ovu vodku proizvodi tvrtka Badel 1862, a proizvodni proces i detalji o proizvodnji nisu poznati. Sirovina za proizvodnju ove votke je pšenica. Sadrži 37,5% alkohola.

Votka Vigor proizvodi se u više inačica: Vodka, Cocktail Vodka (Breskva, Dinja, Limun), Coctail (Malina, Šumsko voće), New Generation (Tangerina, Limeta, Exotic, Zelena jabuka, Blueberry) te Vigor Fusion pića. Pića su Red Energy, Neon Blue, Liquid Silver.

Vinjak

Vinjak je alkoholno piće proizvedeno miješanjem vinskih destilata. Sadrži najmanje 36% Vol.

Tehnološka procedura proizvodnje vinjaka ista je kao i za cognac, a vinjak i cognac razlikuju se po regiji u kojoj se proizvode. U Hrvatskoj proizvodnja vinjaka ima dugu tradiciju. U Zagrebu se proizvodi od 1886. godine. Vinjak se dobiva od vinskog destilata koji se dvaput destilira u bakrenim kotlovima i koji zatim odležava u hrastovim bačvama.Rakija od vina se u Republici Hrvatskoj smije označiti kao vinjak, uz uvjet da je dozrijevala najmanje jednu godinu u hrastovim spremnicima ili najmanje šest mjeseci u hrastovim bačvama zapremine manje od 1000 litara. Vinjak može nositi oznaku stari vinjak ako je ispunjen uvjet dozrijevanja destilata najmanje tri godine u hrastovim bačvama. U Republici Hrvatskoj vinjak se može označiti zvjezdicama tako da svaka zvjezdica označava jednu godinu odležavanja.

Vinjak "Trenk" kojeg proizvodi Zvečevo d.d., Požega, izvorni je Hrvatski proizvod

Vinjake Glembay, Cezar i Zrinski proizvodi Badel 1862 d.d., Zagreb

Calvados je jabučni vinjak iz Normandije

Votka

Votka je žestoko alkoholno piće, najčešće bezbojno, nastalo destilacijom žitarica . Ime potiče od slavenske riječi „voda“, kao deminutiv u ruskom jeziku. U Ukrajini se votka imenuje «Horilka» (od riječi goriti/horiti ili žariti), i prema istraživanjima europskih stručnjaka iz Rusije, Švedske i Finske, ukrajinska votka odnosno horilka trenutno ima najbolju kvalitetu u svijetu.Pored zanemarljive količine aditiva okusa, votka se uglavnom sastoji samo od alkohola (etanola) i vode. Količina alkohola kreće se između 35% i 70%. Klasična ruska votka ima 40% alkohola. To se pripisuje ruskim standardima koje je 1894. godine uveo Aleksandar III i to nakon istraživanja Dmitrija Mendeljejeva. Sudeći po nalazima Muzeja votke u Sankt Peterburgu, Mendeljejev je došao do spoznaja da je savršen postotak 38%. Pošto su se u to doba alkoholna pića oporezivala po postotku alkohola u njima, radi lakšeg izračuna određen je standardni iznos od 40%. Kada je postotak alkohola manji od navedenog, ukus votke može biti „vodenast“, a veći postoci daju „žešću“ votku. Po saveznom zakonu Sjedinjenih Američkih Država, minimalni postotak alkohola u votki je 40%, a po europskim standardima - 37,5%.

Iako se votka uglavnom pije „čista“, bez dodatnih sastojaka, u južnoj Europi i skandinavskim zemljama votka svoju popularnost duguje rastućoj upotrebi u raznim koktelima kao što su Krvava Meri, Martini i dr.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.