3. lipnja

3. lipnja (3.6.) 154. je dan godine po gregorijanskom kalendaru (155. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 211 dana.

Događaji

Rođenja 3. lipnja

Smrti 3. lipnja

Blagdani i spomendani

  • Dan državnosti u Crnoj Gori

Imendani

Unutarnje poveznice

16. svibnja u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 16. svibnja u Domovinskom ratu.

1991.

EUROPSKI parlament u Strasbourgu prihvatio novu rezoluciju o prilikama u Jugoslaviji, prema kojoj republike i pokrajine imaju pravo na miroljubiv način odlučiti o svojoj budućnosti.

EKSTREMNI dio SDS-a donio "odluku o prisajedinjenju krajine Republici Srbiji", što je utemeljeno na rezultatima provedenog "referenduma".

1992.

AMERIČKI ambasador Warren Zimmermann napustio Beograd.

INDONEZIJA priznala Republiku Hrvatsku.

SRPSKI mediji javili da je kod Darde ubijeno deset ljudi: šest Hrvata, tri Roma i jedan Srbin, svoja razbojstva Srbi pokušavaju pripisati hrvatskim diverzantima.

PREDSJEDNIŠTVO Hrvatske zajednice Herceg-Bosna usvojilo odluku o uvođenju privremene izvršne vlasti na području zajednice.

SRBOVOJSKA napustila Tuzlu.

1993.

PONOVNO granate na Zadar.

ŠIBENSKO krizno ratište pobunjeni Srbi napadaju minobacačima i tenkovima.

IZ BiH prognano 227.882 Hrvata.

U KONJICU i Jablanici stanje i dalje dramatično, a Armija BiH napala i Gornji Vakuf.

SLOVENSKI ministar vanjskih poslova Lojze Peterle rekao da je međunarodna arbitraža o granicama s Hrvatskom nepotrebna.

1994.

ZAJEDNIČKI vojni stožer HVO-a i Armije BiH službeno počeo s radom u Sarajevu.

FRANCUSKI ministar vanjskih poslova Alaina Juppea smatra da Srbi neće potpisati nikakav mir u Bosni, ako ne dobiju minimum 49 posto teritorija, piše "Le Monde".

ZAMJENIK ruskog ministra vanjskih poslova i posebni Jeljcinov opunomoćenik za područje bivše Jugoslavije Vitalij Čurkin razgovarao u Beogradu sa Slobodanom Miloševićem, koji je izjavio da se slaže sa zaključcima sastanka u Ženevi, prema kojima bi se trebalo postići primirje u BiH ali ne i oko teritorijalnih ustupaka.

PREDSJEDNIK Predsjedništva BiH Alija Izetbegović otputovao na hodočašće u Meku.

1995.

HRVATSKA je akcijom u zapadnoj Slavoniji pokazala svijetu da može riješiti problem i na način kako bi to zahtijevali svi narodi u suvremenim državama, ali je spremna učiniti sve da do toga dođe mirnim putem, izjavio novinarima predsjednik Tuđman nakon susreta s njemačkim kancelarom Kohlom i ministrom Kinkelom za jednodnevnog radnog posjeta Bonnu.

1996.

NAFTNO polje Đeletovce više ne kontroliraju Arkanovi odmetnici - INA preuzima poslove crpljenja nafte u istočnoj Slavoniji, a ekonomska eksploatacija započinje već 3. lipnja.

3. lipnja u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 3. lipnja u Domovinskom ratu.

1991.- U dijelovima Hrvatske ne prestaju diverzije i eksplozije: na cesti Ilok - Šid na teritoriju Republike Hrvatske specijalna policija iz Srbije uhitila četiri osobr; srušen most na Vuki; Martićevci nasumce pucaju po hrvatskim selima...- U Vojnom sudu u Zagrebu počelo suđenje vojniku JNA Ivanu Medvedoviću, jer je "iznosio neistinite tvrdnje" da jedinica JNA u kojoj je bio i on "priprema klanje i ubijanje pripadnika MUP-a Republike Hrvatske u okolici Vrhovina i Plitvica" te da "JNA ima razrađen plan napada na pripadnike MUP-a i narod".

1992.

- Skupština Zapadnoeuropske unije (WEU) poziva zemlje članice da razmotre oružanu kontrolu embarga tzv. SFRJ.

- Srpsko-Crnogorska vojska već šesti dan uzastopce topništvom razara Dubrovnik.

- "Ustaška žrtva" iz svibnja 1990. Miroslav Mlinar, poznati "samokoljač" iz Benkovca, koji je za potrebe srpske politike iskorišten za srpsku pobunu na tlu Hrvatske, optužen u Zadru da je sudjelovao u četničkom masakru nad civilima u selu Škabrnja.

- S naftnih izvora u Đeletovcima, pod kontrolom UNPROFOR-a, četnici kradu naftu, zamijetili izviđači Hrvatske vojske.

- Italija protjerala YU ambasadora Dušana Štrpca.

- Rumunjska odgađa proglašenje sankcija protiv tzv. Jugoslavije.

1993.

- Mate Granić, novi ministar vanjskih poslova Hrvatske, na prvoj konferenciji za novinare o UNPROFOR-u u Zagrebu: "Hrvatska je postavila jasne zahtjeve i pristati će na produženje mandata samo ako on bude jamčio provedbu Vance-Owenova plana i rezolucija Vijeća sigurnosti UN".

- Više od dvjesto djece ubijeno u ratu u Hrvatskoj, pet puta više djevojčica i dječaka ostalo invalidima, a više od milijun najmlađih ne stanuje u svojim kućama.

- Nakon napada na konvoj kod Maglaja u kojemu su ubijena dva Danca, UNPROFOR optužuje Srbe, te naglašavaju da je "riječ o hotimičnom napadu".

- Svrgnuti predsjednik "SRJ" Ćosić optužuje Milošević za "despotsku samovolju i klasičan staljinistički čin".

- Četnici dalekometnim topovima gađali samo središte Biograda.

- Iz okupiranog dijela Bosne četnici topovima tukli po Bošnjacima i Županji.

1994.

- Komisija UN za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije zaključila u svom završnom izvješću da su "praksa etničkog čišćenja" i sustavnog silovanja, primjenjivani protiv muslimanske populacije u BiH, rezultat planirane politike bosanskih Srba.- Iran je u BiH poslao 400 pasadarana, koji bi, navodno, trebali organizirati terorističke skupine, javio France presse, pozivajući se na dužnosnike američkih službi.

1995.

- U Domovinskom ratu, do 23. svibnja ove godine, poginulo 8.928 osoba, prisilno odvedeno, zatočeno i nestalo 2.853, a ranjeno 26.971 osoba, predočio Ured za žrtve rata hrvatske Vlade.

- Srpsko ujedinjenje područja pod okupacijom u Hrvatskoj i BiH bilo bi velika prijetnja miru, iznijeli stajalište EU ministru Graniću u Zagrebu veleposlanici Francuske, Njemačke i Španjolske.

1996.

- "SRJ" bi ponovno mogle biti nametnute sankcije, ako srbijanski predsjednik Milošević ne osigura Karadžićevo i Mladićevo uklanjanje s vlasti, rekao u Ženevi američki državni tajnik Warren Christopher.

Archibald Vivian Hill

Archibald Vivian Hill (Bristol, 26. rujna 1886. - Cambridge, 3. lipnja 1977.), engleski fiziolog.

Jedan od osnivača discipline biofizike. 1922. godine podijelio je Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu s Ottom Fritzom Meyerhofom za razjašnjenje nastanka mehaničkog rada u mišićima.

Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.

Europsko prvenstvo za rukometaše 1994. održavalo se od 3. lipnja do 12. lipnja 1994. u Portugalu. Sve utakmice su odigrane u Almadi i Portu.

Georg von Békésy

Georg von Békésy (Budimpešta, 3. lipnja 1899. - Honolulu, 13. lipnja 1972.), američki fizičar mađarskog porijekla

Bio je profesor na sveučilištu Harward. Za istraživanja na području selekcijskih sposobnosti sluha i otkrića o funkciji kohleje dobio je 1961. godine Nobelovu nagradu za medicinu.

Ivan XXIII.

Sveti Ivan XXIII. lat. Sanctus Ioannes PP. XXIII. (Sotto il Monte kod Bergama, 25. studenog 1881. - Rim, 3. lipnja 1963.), rođen kao Angelo Giuseppe Roncalli, 261. nasljednik apostola Petra, papa od 28. listopada 1958. do smrti 1963. Proglašen svetim 2014. godine

Messier 15

Messier 15 (M15 ili NGC 7078) je Kuglasti skup u zviježđu Pegaz koji je otkrio Jean-Dominique Maraldi 1746. godine.

Charles Messier u svoj ga je katalog uvrstio 3. lipnja 1764. godine kao maglicu bez zvijezde, a William Herschel 1783. prvi razlučio na pojedine zvijezde.

Messier 17

Messier 17 (M17 ili NGC 6618) je otvoreni skup s emisijskom maglicom koju je otkrio Philippe Loys de Chéseaux 1745. godine u zviježđu Strijelac.

Charles Messier samostalno ju je otkrio 3. lipnja 1764. i uvstio u katalog kao 17. objekt.

Messier 18

Messier 18 (M18 ili NGC 6613) je otvoreni skup smješten između Maglice Omega i Messiera 24. Otkrio ga je Charles Messier 3. lipnja 1764. godine.

Otto Loewi

Otto Loewi (Frankfurt na Majni, 3. lipnja 1873. - New York, 25. prosinca 1961.), austrijsko-njemačko-američki farmakolog.

Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1936. godine zajedno sa Sirom Henryjem Hallettom Daleom.

Ruholah Homeini

Ruholah Homeini (perz. موسوی خمینی, Homein, 22. rujna 1902. - Teheran, 3. lipnja 1989.), iranski političar, ajatolah i rahbar od 3. prosinca 1979. do svoje smrti.

Potjecao je iz ugledne perzijske obitelji iz Nišapura koja se u 18. stoljeću odselila u sjevernu Indiju, a potom se 1939. godine vratila u Iran odnosno nastalila u Homeiniju (današnja pokrajina Markazi). Ruholah Musavi Homeini u ovom je gradiću rođen 22. rujna 1902. godine. Već sljedeće godine njegov otac Mostafa Hindi ubijen je u prosvjedima i kroz čitavo djetinjstvo odgajala ga je majka. Od 1920. godine u Araku i Komu pohađao je studije islamskog prava (fikuh) i zakona (šerijat), te filozofije, pjesništva i misticizma (irfan). Homeinijevi profesori bili su Ali Akbar Jazdi, Džavad Aga Maleki Tabrizi, Rafi Kazvini i Mirza Muhamed Ali Šahabadi, a filozofima i misticima koji su najviše utjecali na njegov opus smatraju se Aristotel, Platon, Mula Sadra, Ibn Arabi, Avicena i Mansur al-Haladž. Od 1930-ih godina nadalje radio je kao lektor i predavač u Nadžafu i Komu.

Političko djelovanje Homeinija započinje ranih 1942. godine kada objavljuje „Otkrivanje tajni” (perz. Kašf al-Asrar), svoju prvu knjigu u kojoj iznosi protuargumente sekularnim stavovima Ahmada Kasravija. Homeini se nadalje u govorima gorljivo suprostavljao prozapadnjačkim idejama M. Reze Pahlavija, a sukob konzervativnih i režimskih struja osobito je došao do izražaja 1963. godine kada Homeini postaje glavnim ajatolahom dok Pahlavi istovremeno pokreće društveno-političke reforme poznate kao Bijela revolucija. Početkom lipnja navedene godine Homeini je uhićen i stavljen u dvomjesečni kućni pritvor, što ubrzo rezultira općim prosvjedima diljem zemlje i smrću 400 ljudi. Sljedeće godine Homeini u javnom govoru oštro napada Pahlavijev kontroverzni prijedlog o usvajanju novog zakona prema kojem se Amerikanci stacionirani u Iranu izuzimaju iz nadležnosti iranskih sudova. U studenom 1964. godine određena mu je višemjesečna zatvorska kazna, a ubrzo ga osobno posjećuje premijer Hasan-Ali Mansur i traži javnu ispriku. Nakon Homeinijevog kategoričnog odbijanja, Mansur ga fizički napada što ponovo rezultira otvorenim sukobima iranskih političkih frakcija. Nekoliko dana kasnije Homeini je prognan u Tursku, a Mansur početkom sljedeće godine biva ubijen u atentatu.

Homeini u egzilu provodi 14 godina; prvo 11 mjeseci u turskoj Bursi, potom 13 godina u iračkom Nadžafu, te konačno četiri mjeseca u francuskom Parizu. Godine 1970. napisao je Velajat-e Fakih, svoje najpoznatije djelo o šijitskoj doktrini vlasti u kojoj se isprepliću teokratski i republikanski elementi. Masovni iranski prosvjedi i štrajkovi od siječnja 1978. godine nagnali su Pahlavija na bijeg iz zemlje u siječnju sljedeće godine, a nekoliko dana kasnije Homeini se iz progonstva vratio u Teheran gdje su ga dočekali milijuni ljudi. Pahlavijska monarhija je službeno okončana 11. veljače 1979. kada je iranska vojska (ranije vjerna Pahlaviju) proglasila neutralnost, a sama iranska revolucija završila je 1. travnja kada je nakon referenduma pobjedom od 98,2% proglašena Islamska Republika Iran. Novi ustav utemeljen uglavnom na Velajat-e Fakihu usvojen je u prosincu iste godine kada Homeini postaje rahbarom (vrhovnim vođom). Njegova vlast obilježena je oštrim političkim sukobima sa Sjedinjenim Američkim Državama odnosno iračkim napadom na Iran. Preminuo je u Teheranu 3. lipnja 1989. godine i sahranjen je u mauzoleju na jugu grada.

Torsten N. Wiesel

Torsten Nils Wiesel (rođen 3. lipnja, 1924. u gradu Uppsala, Švedska) je švedski neuroznanstvenik koji je 1981.g. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu zajedno sa David H. Hubel za njihova otkrića u vezi obrade podataka u vidnom sustavu; druga polovica Nobelove nagrade te godine je dodijeljena Roger W. Sperryu za njegov rad na istraživanju moždanih polutki.

Werner Arber

Werner Arber (rođen 3. lipnja, 1929.) je švicarski mikrobiolog i genetičar. Zajedno sa američkim istraživačima Hamilton O. Smithom i Daniel Nathansom, Werner Arber je podijelio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 1978.g. za otkriće restrikcijskih enzima i njihove primjene u rješavanju problema molekularne genetike. Njihov rad omogućio je razvoj tehnologije rekombinantne DNK.

Werner Arber je otkrio restrikcijske enzime i zaključio da se ti enzimi vežu na molekulu DNK na određenim mjestima koja su određena nizom nukleotida.

On je sadašnji predsjednik Papinske akademije znanosti.

mjeseci i dani u godini

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.