25. ožujka

25. ožujka (25.3.) 84. je dan godine po gregorijanskom kalendaru (85. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 281 dan.

Događaji

Rođenja 25. ožujka

Smrti 25. ožujka

Blagdani i spomendani

Imendani

  • Maja
  • Marijan
25. ožujka u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 25. ožujka u Domovinskom ratu.

1991.

- Na Plitvicama održan "miting istine" Srba u organizaciji SDS-a na kojem je zahtijevano da Nacionalni park Plitvička jezera ostane u sklopu tzv. SAO Krajine.

- U pograničnom području Hrvatske i Srbije, u Karađorđevu sastali se predsjednici Tuđman i Milošević, razgovarano o krizi u Jugoslaviji.

- Dogovoren sastanak predsjednika republika za 28. ožujka u Splitu, a domaćin će biti hrvatski predsjednik Tuđman, priopćeno iz Ministarstvo informiranja RH.

1992.

- Rat u Hrvatskoj ponovno se rasplamsava. Pod neprijateljskom vatrom sva hrvatska bojišta, osobito gradovi Osijek, Šibenik, Zadar, Dubrovnik, Valpovo, Belišće, Vinkovci, Pakrac, Novska, Nova Gradiška, Sisak...

- U Zagreb stigla još jedna skupina Hrvata, njih 170, prognanih iz okupiranog slavonskog sela Šarengrada.

- Europski promatrači istražuju progone Hrvata, dok UNPROFOR, po riječima svog glasnogovornika Fredericka Eckharda, još nije čuo za te probleme.

- Od Sarajevskog primirja poginulo 216 osoba, izvješćuje Glavni sanitetski stožer Hrvatske.

- HDZ BiH ponudit će novu kartu Herceg-Bosne u Bruxellesu, po kojoj bi Hrvatima pripalo 35 posto teritorija.

- Jugovojska ponovno topnički napala Neum.

- Hrvatska zastava, koju je u Kinu donio ministar vanjskih poslova dr. Zvonimir Šeparović, prvi put se zavijorila na Kineskom zidu. Otvoren Ured Republike Hrvatske u Kini.

1993.

- Veleposlanica BiH u Hrvatskoj Bisera Turković predala u Zagrebu predsjedniku Tuđmanu vjerodajnice.

- Predsjednik Tuđman, u pismu predsjedniku Vijeća sigurnosti UN O'Brienu, zbog nastavljene srpske agresije i barbarskih topničkih napada na hrvatske gradove, zatražio hitan sastanak Vijeća sigurnosti.

- Hrvatska pretrpjela izravnu štetu u srpskoj agresiji veću od 30 milijardi američkih dolara, pa usprkos tomu pružila izbjeglicama veću pomoć od bilo koje druge države, naglasio u pismu državnom tajniku SAD Warrenu Christopheru hrvatski premijer ing. Hrvoje Šarinić.

- Kineski veleposlanik u Hrvatskoj Xie Xiqina predao u Zagrebu vjerodajnice predsjedniku Tuđmanu.

- Snage jugoslavenske vojske prešle su 16. ožujka Dunav i zadržale se dva dana na hrvatskom teritoriju u području pod zaštitom UN, priopćio novinarima u Zagrebu glasnogovornik UNPROFOR-a John Mills.

- Zapovjednika UNPROFOR-a, francuskog generala Philippea Morillona, srpski zapovjednici u istočnoj Bosni arogantno izigravaju, piše u pariški listovi.

- "Vance-Owenov plan je neostvariv", ocjenjuje predsjednik vojnog odbora NATO-a feldmaršal Richard Vincent, a prenose ga britanski mediji.

- Hrvatska i Slovenija postale članice Svjetske banke, preuzevši tako dio sukcesije bivše Jugoslavije.

1994.

- Susret srpskih i hrvatskih predstavnika u ruskoj ambasadi u Zagrebu značajan je i pozitivan pomak u odnosima Srba i Hrvata, rekao na konferenciji za novinare u Zagrebu predsjednik Srpskog demokratskog foruma dr. Milorad Pupovac, ali u Republici Hrvatskoj još nisu stvorene političke, ekonomsko-socijalne ni psihološke pretpostavke za povratak izbjeglica na područja pod kontrolom hrvatskih vlasti.

- Dva tjedna nakon dolaska u Beograd šef hrvatskoga ureda Zvonimir Marković nije se uspio sastati s prvim čovjekom jugoslavenske diplomacije Vladislavom Jovanovićem, još manje "prodrijeti" do Palače federacije i premijeru Radoju Kontiću predati pismo Vlade Republike Hrvatske o otvaranju ureda.

- Predstavnici HVO-a i Armije BiH, pukovnik Franjković i brigadir Fikret Muslimović, potpisali u Gornjem Vakufu sporazume o sprečavanju djelovanja snajperista i o slobodi kretanja srednjobosanskim prometnicama.

1995.

- Glavni tajnik UN-a B.B. Ghali podnio izvješće Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u kojemu predlaže tri nova odvojena mandata UN-a za Hrvatsku - UNPF-jedan, BiH - UNPF-dva i Makedoniju - UNPF-tri, koji bi istekao 30.11.1995. godine, a glavno sjedište UN Peace Forcea - UNPF-a bilo bi u Zagrebu.

- Prema posljednjem nacrtu rezolucije Vijeća sigurnosti za Hrvatsku, mirovne snage koje bi kontrolirale hrvatske granice pratile bi i izvještavale o prelasku vojnog osoblje, opskrbnoga vojnoga materijala i oružja iz Srbije i BiH.

1996.

- HVO je ispoštovao rokove iz Daytonskog sporazuma, priopćeno iz Ministarstva obrane HR HB.

- EU SLUŽBENO imenovao Španjolca Pereza Casada, bivšeg gradonačelnika Valencije, za europskog upravitelja Mostara, nakon što je prije tri tjedan Hans Koschnik podnio ostavku na taj položaj.

Cimet

Cimet je jedna od najstarijih mirodija, a potječe s Istoka. Najveći dobavljač cimeta je Indonezija. Razlikujemo cejlonski cimet i kasija cimet, koji potječe s Burme.

Cejlonski cimet koji se prodaje u obliku štapića ima nježniju i pikantniju aromu, a koristi se za oplemenjivanje kompota, slatkih jela, variva, vrućih napitaka.

Kasija cimet je nešto oštrijeg okusa, lagano pecka jezik, više se upotrebljava za posebna jela i umake i njega najčešće nalazimo u mljevenom obliku.

Frédéric Mistral

Frédéric Mistral (Maillane, 8. rujna 1830. – Maillane, 25. ožujka, 1914.), francuski pjesnik i Nobelovac, jedan od ključnih osoba pokreta znanog kao félibrige.

Godine 1904. podijelio je Nobelovu nagradu za književnost sa španjolskim pjesnikom Joséom Echegarayjom y Eizaguirreom zbog svog doprinosa filologiji. Mistral je sva svoja djela pisao na oksitanskom jeziku.

U čast njemu, čileanska pjesnikinja i nobelovka Lucila de María del Perpetuo Socorro Godoy Alcayaga promijenila je svoje ime u Gabriela Mistral.

Klement III.

Klement III. (Paolo Scolari, † 25. ožujka 1191.), je bio papa od 19. prosinca 1187. godine. Prije pontifikata je bio subđakon, nadsvećenik Sv. Marije Maggiore i od 1181. do 1187. kardinal biskup u Praenesteu.

Konstantin, papa

Konstantin, papa od 25. ožujka 708. do 9. travnja 715. godine.

Nedovršeni članak Konstantin, papa koji govori o papi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Kosmos 2231

Kosmos 2231, ruski vojni fotografski izviđački satelit, iz programa Kosmos. Vrste je Jantar-4K2 (Kobaljt br. 537).

Lansiran je 19. siječnja 1993. godine u 14:49 s kozmodroma Pljesecka u Rusiji. Lansiran je u nisku orbitu oko planeta Zemlje raketom nosačem Sojuz-U 11A511U. Orbita mu je bila 174 km u perigeju i 348 km u apogeju. Orbitna inklinacija bila mu je 67,12°. Spacetrackov kataloški broj je 22317. COSPARova oznaka je 1993-004-A. Zemlju je obilazio u 89,72 minute. Pri lansiranju bio je mase 6600 kg.

Tijekom leta dvije male filmske kapsule vratio je na Zemlju a glavna kapsula od povratka u atmosferu s preostalim filmom, fotoaparatom i računalnim sustavima krajem leta.

Sletio je na Zemlju 25. ožujka 1993. godine, a dijelovi rakete vratili su se u atmosferu nešto prije.

NGC 4700

NGC 4700 je prečkasta spiralna galaktika u zviježđu Djevici.

NGC 4770

NGC 4770 je spiralna galaktika u zviježđu Djevici.

NGC 4781

NGC 4781 je prečkasta spiralna galaktika u zviježđu Djevici.

NGC 4784

NGC 4784 je lećasta galaktika u zviježđu Djevici.

NGC 4791

NGC 4791 je spiralna galaktika u zviježđu Djevici.

NGC 4796

NGC 4796 je kompaktna galaktika u zviježđu Djevici.

Norman Borlaug

Norman Ernest Borlaug (Cresco, Iowa, 25. ožujka 1914. - Dallas, Teksas, 13. rujna 2009.), američki agronom, "otac" Zelene Revolucije i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1970.

Život

Život je oblik postojanja živih bića. S biološkog gledišta život je svojevrsno zbivanje kojim su zahvaćena sva živa bića. Život kao proces sastoji se od mnogobrojnih djelomičnih procesa čije se djelovanje odvija u životnom vijeku jedinke.

Od osobina živih bića koje nežive tvari ne posjeduju, najviše se ističu kompleksni spojevi s ugljikom. Najmanja građevna i funkcionalna osobina živih bića je stanica. Životni uvjeti su voda, zrak, toplina i svjetlost. Život se na Zemlji pojavio prije otprilike 3 milijarde godina. Na Zemlji danas živi više od 300 000 biljnih i više milijuna životinjskih vrsta, uz golem broj izumrlih vrsta.

Život je i filozofski pojam. Najveće filozofsko pitanje što se tiče života jest što je njegov smisao. Znanstvena disciplina koja proučava život u vezi moralnih načela zove se bioetika.

S gledišta biologije, život je karakteristika organizama, koji pokazuju sve ili većinu sljedećih osobina:

1. Homeostaza: Označava održavanje stalnih uvjeta u unutarnjoj okolini stanica. Gotovo svi organi i tkiva u tijelu vrše funkcije koje doprinose održavanju ovih stalnih uvjeta.

2. Organizacija: Tijelo živih organizama građeno je od od jedne ili više stanica, koje su osnovne jedinice života.

3. Metabolizam: Skup kemijskih reakcija koje se odvijaju u živom organizmu, kako bi se održao život. Živa bića trebaju energiju za održavanje interne organizacije (homeostaza) i za proizvodnju drugih procesa vezanih za održavanje na životu.

4. Rast: Izgradnja tijela i povećanje volumena tijela.

5. Prilagodba: Sposobnost mijenjanja tijekom vremena kao odgovor na promjene u okolišu. Ova sposobnost od temeljne je važnosti za proces evolucije.

6. Reagiranje na podražaje: Može biti vrlo raznoliko, od jednostavnih kontrakcija jednostaničnih organizama na vanjske kemikalije, do složenih reakcija koje uključuju sva osjetila višestaničnih organizama.

7. Razmnožavanje: Sposobnost proizvodnje novih pojedinačnih organizama, bilo nespolnim putem iz jednog organizma roditelja ili spolnim odnosom dva organizma.Živa bića se djele na 6 carstava:Životinje, Biljke, Gljive, Praživotinje, Bakterije i Alge.

Dan svetosti života slavi se 25. ožujka.

mjeseci i dani u godini

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.