13. siječnja

13. siječnja (13.1.) 13. je dan godine po gregorijanskom kalendaru.

Do kraja godine ima još 352 dana (353 u prijestupnoj godini).

Događaji

Rođenja 13. siječnja

Smrti 13. siječnja

Blagdani i spomendani

Imendani

Vanjske poveznice

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: 13. siječnja
13. siječnja u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 13. siječnja u Domovinskom ratu.

1991.

- U Kninu minirana dva kioska Hrvata, cvjećarnica i kiosk bižuterije.

1992.

- Sveta Stolica priznala Hrvatsku.

- Četnici i pripadnici JA zapalili mjesnu crkvu u selu Maljkovu nedaleko Sinja i opljačkali imovinu tamošnjih seljaka.

- Na četvoricu promatrača EZ i njihovu pratnju pri redovnoj inspekciji u Ivanjcu nedaleko Osijeka otvorena snajperska vatra iz uporišta snaga JA u Tenjskom Antunovcu.

- Časnici za vezu, njih 50, dolaze u Hrvatsku iz Beča, gdje se nalazi jedno od sjedišta UN.

- Hrvatski ured u Washingtonu počeo koristiti usluge jedne od vodećih reklamnih agencija u SAD kako bi učinkovito širio istinu o Hrvatskoj.

- Nobelovci, njih 104, potpisalo prosvjed protiv rata u Hrvatskoj.

1993.

- Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman otputovao u Pariz, odazivajući se na poziv predsjednika Republike Francuske, s kojim će se susreti u Elizejskoj palači.

- Njemački evangelici traže isključenje Srpske pravoslavne crkve iz Ekumenskog vijeća crkava.

- Srpske snage uzimaju 25 posto pomoći koja se u BiH doprema zrakoplovima, piše "New York Times", prenoseći izvješće State Departementa.

- Boutros Ghali u intervjuu "Le Mondu" upozorio, "na temelju dosadašnjeg iskustva u Bejrutu, na rizike eventualne vojne akcije u BiH".

- U Osijeku zatražena istraga protiv potporučnika jugoarmije iz Prizrena Zorana Kokića, osumnjičenog da je 28. kolovoza 1991, ubio snimatelja HTV Žarka Kaića i njegova pomoćnika Dragana Kričku.

1994.

- Izlazak "somborske grupe" doživio sam kao najveće životno zadovoljstvo, oslobodilo smo i 6.700 ljudi iz srpskih zatvora, ali nastavljamo tražiti one koji još nisu na slobodi, izjavio na konferenciji za novinare u Osijeku dr. Ivica Kostović, potpredsjednik hrvatske Vlade.

- Od 830.000 katolika u BiH prognano je 440.000, od 272 župe okupirano je 150, istakli su biskupi iz BiH, na primanju kod predsjednika Tuđmana, koji je tom prigodom istaknuo važnost opstanka Hrvata na njihovim vjekovnim obitavalištima na području čitave BiH.

- Šef njemačke diplomacije Klaus Kinkel, u razgovoru s veleposlanicom SAD u UN Madeleine Albright u Bonnu, prvi puta javno i nedvosmisleno osudio muslimanske napada na Hrvate u srednjoj Bosni.

- Zapovjednik generalštaba jedinica bosanskih Srba Manojlo Milovanović zaprijetio da će u slučaju zračnih napada NATO-a na srpske položaje u Bosni, Srbi poduzeti mjere odmazde protiv mirovnih snaga UN.

1995.

- Sukladno sa svojim ustavnim ovlaštenjima, donio sam odluku o prestanku mandata mirovnih snaga na području Republike Hrvatske s danom isteka sadašnjeg mandata 31. ožujka ove godine, stoji u poslanici predsjednika RH dr. Franje Tuđmana hrvatskoj javnosti u povodu odluke o otkazivanju mandata mirovnim snagama UN.

- Završetak mandata UNPROFOR-a ne znači i kraj pregovora, naprotiv, on bi trebao dati novi poticaj njihovim uspješnijem završetku. Hrvatska ostaje vjerna svojoj politici mirne reintegracije svojih okupiranih područja... stoji u pismu dr. Franje Tuđmana Boutrosu Ghaliju, u povodu otkazivanja mandata snagama UN.

- Nema pregovora o hrvatskoj odluci.. Kao neovisna i suverena zemlja, Hrvatska želi preuzeti svoj dio odgovornosti te, uz pomoć međunarodne zajednice problem okupiranih područja rješavati kao svoje unutrašnje pitanje, izjavio je ministar vanjskih poslova RH dr. Mate Granić na konferenciji za tisak u Zagrebu u povodu Predsjednikove odluke o otkazivanju mandata snagama UN.

- Samo iz Baranje u protekla tri mjeseca protjerano je 111 Hrvata, a više od 300 Hrvata i Mađara moralo je napustiti svoje domove u prošlih pola godine izjavio je prognanik Josip Kumparović na sjednici Zajednice prognanika Hrvatske održana u Zagrebu.

1996.

- Američki predsjednik Bill Clinton, nakon obilaska američkih vojnika u Italiji, Mađarskoj i BiH (u Tuzli razgovarao s Alijom Izetbegovićem), posjetio Hrvatsku, gdje je u zagrebačkoj zračnoj luci razgovarao s hrvatskim predsjednikom dr. Tuđmanom.

- Armija BiH ušla u dva hrvatska sela u srednjoj Bosni (Alibegovce i Ularice), a snage IFOR-a odvratile obje strane od otvorenog oružanog sukoba.

- U Mostaru za novog predsjednika HDZ-a BiH izabran Božo Rajić.

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga.

Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine.

Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država.

U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%).

Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Igor Guzenko

Igor Sergejevič Guzenko (Rahačov, Bjelorusija; 13. siječnja 1919. - Clarkson, Kanada; 28. lipnja 1982.), kriptograf u Sovjetskom veleposlanstvu u Kanadi. Guzenko je zapamćen po aferi u kojoj je on pobjegao u Kanadu sa 109 dokumenata koji su sadržavali podatke o sovjetskoj špijunaži na Zapadu.

Dokumenti koje je Guzenko uzeo tijekom bijega otkrili su Staljinove namjere za krađu nuklearnih projektila i planove za slanje agenata u SAD. Afera Guzenko se danas smatra jednim od događaja koji su započeli Hladni rat.

James Joyce

James Augustine Aloysius Joyce (Dublin, 2. veljače 1882. - Zürich, 13. siječnja 1941.), irski književnik

Jedan od utemeljitelja modernog romana. Prve uspjehe postigao je zbirkom novela "Dablinci" iz 1914., u kojima Joyce prikazuje svakodnevicu i raznolika duševna stanja svojih junaka, kao i zanimljivim autobiografskim romanom "Portret umjetnika u mladosti" koji je čitalačkoj publici predstavljen 1916. Moglo bi se reći da je njegovo najpoznatije djelo Uliks objavljen 1922, vrhunac njegova stvaralačkog genija svakako predstavlja Finnegan's Wake iz 1939.

Luka Sorkočević

Luka Ignacije Antunov Sorkočević (tal. Luca Sorgo; Dubrovnik, 13. siječnja 1734. - Dubrovnik, 11. rujna 1789.), hrvatski skladatelj, iz dubrovačke patricijske obitelji Sorkočević.

Lučići

Lučići su naselje u općini Kakanj, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Miljačići

Miljačići su naselje u općini Kakanj, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Pavlovići (Kakanj, BiH)

Pavlovići su naselje u općini Kakanj, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Pezeri

Pezeri su naselje u općini Kakanj, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Ratanj

Ratanj je naselje u općini Kakanj, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Sydney Brenner

Sydney Brenner (Germiston, 13. siječnja 1927.) južnoafrički je biolog koji je 2002. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu zajedno s H. Robertom Horvitzom i Johnom E. Sulstonom za otkrića vezana uz genetičku regulaciju razvoja organa i programiranu staničnu smrt.

UDBA

UDBA (sr. Uprava državne bezbednosti, hr. Uprava državne sigurnosti) je bila zloglasna tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE i prestala je djelovati pod tim imenom raspadom SFRJ u 1990-ima. Pomoću brojnih doušnika služila je i kao sredstvo zastrašivanja i terora protiv disidenata te kritičara režima. Danas u Srbiji djeluje reorganizirana agencija pod imenom Bezbednosno informativna agencija (BIA, hrv. Sigurnosno informativna agencija). Nakon sloma komunizma velik dio Udbaša u Hrvatskoj pod operativnim nadzorom Josipa Manolića prešao je u novouspostavljene hrvatske tajne službe. U Hrvatskoj je po podatcima za 2011. godinu prosjek mirovina "radnika na određenim poslovima" (UDBA) koji imaju povlaštene mirovine 3.736,47 kuna, a dobiva je 16.314 osoba. Brojni bivši agenti Udbe primljeni su u neovisnoj Hrvatskoj u sigurnosne i obavještajne službe.

Od 1966. godine je UDBA nastavila djelovati pod imenom Služba državne sigurnosti (srpski: Služba državne bezbednosti); pri čemu su se koristili kolokvijalni nazivi Služba i UDBA.

Dio javnosti u današnjoj Republici Hrvatskoj koristi riječ UDBA u jednom novom značenju; kao naziv za navodno utjecajni milje kojega su formirali pripadnici obavještajnog sustava bivšega komunističkoga režima. Za njih je UDBA "godinama pritajena neformalna mreža upućenih u tajne, s mnogim važnim vezama u zemlji i inozemstvu i financijski potpuno osigurana, koja zakulisno nadzire i usmjerava sve važne procese u državi."UDBA je bila organizirana u skladu s federalnom strukturom komunističke Jugoslavije, te su postojale republičke "Službe"; savezna "Službe" je uglavnom koordinirala rad republičkih, koje su izravno držale svoje agente i u inozemstvu. Za vrijeme prvih 20 godina komunističke strahovlade UDBA je imala više od milijun osobnih dosjea hrvatskih građana.

Zajezda (Kakanj, BiH)

Zajezda je naselje u općini Kaknju, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

mjeseci i dani u godini

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.