12. rujna

12. rujna (12.9.) 255. je dan godine po gregorijanskom kalendaru (256. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 110 dana.

Događaji

Rođenja 12. rujna

Smrti 12. rujna

Blagdani i spomendani

Imendani

Izvori

  1. Josip Vrandečić, Miroslav Bertoša: Hrvatska povijest u ranome novom vijeku, 3. svezak - Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku, Leykam international, Zagreb, 2007., str. 54, ISBN 978-953-7534-07-3
12. rujna u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 12. rujna u Domovinskom ratu.

1990.

- Lokalni srpski radio Knin objavio dopis tzv. Savjeta narodnog otpora u kojem se apelira na sve građane Kninske krajine da ne vjeruju hrvatskom vrhovništvu i da ne vraćaju oružje ukradeno iz Stanice javne sigurnosti Knin.

1991.

- Srpski teroristi i JNA ispalili oko 500 projektila na hrvatski grad Vinkovce.

- U Haagu, pod predsjedanjem lorda Petera Carringtona, započeo drugi krug Mirovne konferencije o Jugoslaviji.

- Hrvatske obrambene snage prisiljene napustiti svoje položaje u Jasenici i Kruševu nakon žestokih napada JNA i srpskih terorista.

- Admiral Sveto Letica imenovan zapovjednikom Hrvatske ratne mornarice.

1992.

- Ratne štete u hrvatskom zdravstvu iznose više od sedam milijardi dolara, pokazuju analize Ministarstva zdravstva Hrvatske.

- Razaranju brodske Posavine nema kraja, osam topničkih napada iz Bosne na Slavonski Brod.

- Srpski i crnogorski agresor ponovno pljačka okupirane Konavle.

- U BiH, prema nepotpunim podacima zdravstvenih organizacija, dosad evidentirano 10.503 poginule osobe, a ranjenih je 120.300.

- U Mostaru od četničkih granata poginulo petero ljudi, među njima i dvije djevojčice, sestre, a ranjeno 18 civila.

- Jajce srpski agresor tuče najubojitijim oružjem - topovima, tenkovima, haubicama, zrakoplovi istresaju kasetne i napalm-bombe, te bojne otrove.

- Ministri vanjskih poslova Europske zajednice dogovorili izbacivanje krnje jugoslavenske federacije iz Ujedinjenih naroda.- Britanski mediji otkrili još jedno kršenje embarga UN protiv Srbije: na Cipru otvoreno 500 srpskih tvrtki, a glavni im je posao krijumčarenje u Srbiju.

1993.

- Nastavljeni žestoki napadi na civilne ciljeve u hrvatskim gradovima: raketirana i prigradska mjesta Zagreba, Jastrebarsko (tri) i Samobor (četiri rakete tipa "orkan"), ranjeno šestero civila.

- Predsjednik Tuđman izdao zapovijed o potpunom prekidu vatre s hrvatske strane u sljedeća 24 sata radi omogućavanja postizanja sporazuma o prekidu vatre.

1994.- Američki "liberalni" mediji iskoristili posjet pape Ivana Pavla II. Zagrebu za napade na Hrvatsku i samog Svetog Oca, tako je pravu salvu ispalio već 6. rujna "New York Timesa" člankom posebnog dopisnika Rogera Cohena, koji napada Vatikan da je pridonio "raspadu Jugoslavije".

- Prema podacima koji stižu s rubnih dijelova zaposjednutih hrvatskih područja između tamošnjih Srba i Armije BiH vode se sve žešće borbe.

1995.

- Hrvatska država, kao i svaka druga, ima pravo uspostaviti javni red i mir na svojim područjima, gdje je nastalo teško i dugotrajno kršenje ljudskih prava, moralnih načela, legitimnog ustavnog po-retka, te zakonskih normi medu-narodnog prava, stoji u priopćenju Hrvatske biskupske konferencije koja je zasjedala u Zagrebu u po-vodu vojno-redarstvene akcije "Oluja".

- Progon nesrba iz Banje Luke se nastavlja, u Hrvatsku preko Save prešlo novih 697 izbjeglica Muslimana i 48 Hrvata, izjavio novinarima u zagrebačkom sjedištu UNCRO-a Christopher Guness.

- U uzastopnim napadima, danju i noću, NATO-vi zrakoplovi bombardirali Vogošću, Lukavicu, Hadžiće, te ponovno skladište streljiva u Jahorinskom potoku kraj Pala.

- Počasni konzulat Republike Hrvatske otvoren u St. Paulu u američkoj državi Minesoti.

1996.

- Predsjednik Tuđman primio u Zagrebu izaslanstvo Hrvatske bratske zajednice iz Pittsburga na čelu s Bernardom Luketićem.

- U ponoć u BiH počela predizborna šutnja, koja će, po pravilima i propisima Privremenog izbornog povjerenstva, trajati 48 sati.

28. rujna

28. rujna (28.9.) 271. je dan godine po gregorijanskom kalendaru (272. u prijestupnoj godini).

Do kraja godine ima još 94 dana.

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslovenska narodna armija, u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore.

Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila u kolovozu 1990. i uslijed koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti.

Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi oni podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta.

U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob.

U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije BiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom.

Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996.-1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja.

Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO_4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu.

U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu.

U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1113 ostalo trajnim invalidima.Prema podatcima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Prema drugim podatcima, uništeno je 180.000 domova, 25% hrvatskog gospodarstva te prouzročeno 27 milijarda USD materijalne štete.Broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica.

Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled zbivanja u ratu preko zemljovida.

Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija, te hrvatski državni vrh na njih nije bio spreman sudjelovati.

Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište.

Dragutin Domjanić

Dragutin Milivoj Domjanić (Adamovec 12. rujna 1875. - Zagreb 7. lipnja 1933.), hrvatski pravnik i pjesnik.

Inocent VI.

Inocent VI., rođen kao Étienne Aubert, papa od 18. prosinca 1352. do 12. rujna 1362. godine.

Nedovršeni članak Inocent VI. koji govori o papi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Jurica Buljat

Jurica Buljat (Zadar, 12. rujna 1986.) je hrvatski nogometaš.

NGC 7394

NGC 7394 je zvjezdana skupina u zviježđu Gušterici.

Nogometna reprezentacija DR Njemačke

Nogometna reprezentacija DR Njemačke predstavljala je DR Njemačku u međunarodnom muškom nogometu. Posljednju je utakmicu odigrala u Bruxellesu protiv Belgije 12. rujna 1990. Pobijedila je 2:0.

Tomislav Ladan

Tomislav Ladan (Ivanjica, Kraljevina Jugoslavija, 25. lipnja 1932. - Zagreb 12. rujna 2008.), hrvatski leksikograf, etimolog, prevoditelj, književni kritičar i književnik.

mjeseci i dani u godini

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.