1. prosinca

1. prosinca (1.12.) 335. je dan godine po gregorijanskom kalendaru (336. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 30 dana.

Događaji

Rođenja 1. prosinca

Smrti 1. prosinca

Blagdani i spomendani

Imendani

1. prosinca u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 1. prosinca u Domovinskom ratu.

1989.

- U središtu Ljubljane, unatoč mitinga, okupilo se nekoliko desetaka mitingaša, a policija uhitila 13 osoba koje su odbile poziv da se mirno raziđu.

- U Nišu kamenovane slovenske prodavaonice.

1990.- Britanski list "European" navodi da je među elitnim oficirima JNA 80 posto Srba i 96 posto komunista.

1991.

- Hrvatska Vlada imenovala povjerenike za dubrovačku i osječku regiju.- Jedna protuzračna raketa i nekoliko granata ispaljeno s teritorija Srbije na Mađarsku.

- Jedinice JNA i srpskih terorista nastavljaju artiljerijske napade na civilne ciljeve u Slavoniji.

- Specijalni izaslanik UN-a Cyrus Vance stigao u Beograd, prvu postaju svoje misije. Naime, on Će provjeriti da li je sazrela situacija za slanje mirovnih snaga UN-a.

- Nastavlja se selidba JNA iz Zagreba. Hrvatska vojska preuzela zgradu Komande Pete vojne oblasti JNA i Dom JNA.

1992.

- "Uvjeren sam da će Srbija napokon biti prisiljena prihvatiti da nije mogla stvoriti 'veliku Srbiju' od dijelova Hrvatske i da neće moći priključiti BiH Srbiji i njihovoj trećoj Jugoslaviji", izjavio na konferenciji za tisak u Zagrebu dr. Franjo Tuđman.

- Komisija UN za ljudska prava prihvatila u Ženevi Rezoluciju o stanju ljudskih prava na području bivše Jugoslavije, što je značajan korak u smjeru kvalificiranja zločina učinjenih u BiH i Hrvatskoj kao genocida.

1993.- Hrvatska je delegacija ostala pri dosad postignutim sporazumima u sklopu Ženevske konferencije i dogovorenoga na brodu "Invincible", no muslimanska je delegacija povećala zahtjeve, rekao dr. Franjo Tuđman po povratku iz Ženeve u Zagreb.

- Hrvatska je spremna osigurati gospodarski, prometni i trgovinski izlaz BiH na more, ali ne i teritorij, rekao hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić na zasijedanju KESS-a u Rimu.

1994.

- Snage bosanskih Srba prešle granicu između BiH i Hrvatske, u Sjevernom sektoru, napale promatračku točku ukrajinskog bataljuna UNPROFOR-a zarobile sedmoricu "plavaca" i odveli ih u BiH, priopćeno na novinskoj konferenciji u sjedištu snaga UN u Zagrebu.

- Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman odlikovan u Buenos Airesu "Velikim lancem s ordenom generala San Martina", a šefu argentinske države i vlade Carlosu Menemu uručeno odličje "Velereda kralja Tomislava". Dr. Tuđman tom prigodom istaknuo da je Argentina nakon II svjetskog rata pružila utočište za 10.000 hrvatskih političkih emigranata i da je među prvima priznala Republiku Hrvatsku.

- Pakleni da za Bihać, na kojeg je palo 3.000 granata, pa se govori da Bihać postaje drugi Vukovar.

1995.

- Najnovija rezolucija Vijeća sigurnosti o okupiranim dijelovima Hrvatske i tehničkom produžetku mandata UNCRO-a do sredine siječnja iduće godine ne znači produženje mandata UNCRO-a, nego je riječ o prijelaznoj rezoluciji, prijelaznom mandatu, dok Vijeće ne odluči koje će snage poslati da provedu temeljni sporazum o reintegraciji okupiranih hrvatskih područja, izjavio predsjednik Tuđman na konferenciji za domaće i strane novinare u Zagrebu.- U očekivanju odluke o provedbi Rezolucije 1.022 Vijeća sigurnosti, kojom su suspendirane trgovinske sankcije protiv SRJ, Austrija ukinula zapreke za uvoz i izvoz za Srbiju i Crnu Goru.

- NATO odobrio odluku da u BiH pošalje prethodnicu od 2.600 američkih, francuskih i britanskih vojnika, kako bi se pripremila operacija provedbe mira u BiH, u kojoj će sudjelovati ukupno 60.000 pripadnika međunarodnih snaga.- OESS je bila prva međunarodna organizacija u koju je samostalna Hrvatska bila primljena, a bila je i prva koja je bivšu država SFRJ zbog agresije suspendirala iz članstva, izjavio u intervjuu za "Večernji list" hrvatski veleposlanik u OESS-u dr. Darko Bekić.

- Čelnik bosanskih Srba Karadžić traži od Francuske potporu za postizanje boljeg rješenja za Srbe u Sarajevu u zamjenu za oslobađanje dvojice francuskih pilota, piše "Le Figaro".

1996.

- Njemačke postrojbe u sklopu IFOR-a iz Hrvatske odlaze u BiH - u novoj mirovnoj misiji, neslužbeno nazvanoj SFOR (Snage za stabilizaciju), bit će stacionirane u blizini Sarajeva.

- Predsjedništvo BiH se usuglasilo, nakon dvomjesečnog pregovaranja, o organizaciji Vijeća ministara (vlade BiH).

A Kylie Christmas

A Kylie Christmas prvi je blagdanski EP australske pjevačice Kylie Minogue. Objavljen je 1. prosinca i 21. prosinca 2010. godine u izdanju diskografskih kuća Parlophone i EMI. EP je objavljen 1. prosinca na iTunesu pod imenom A Kylie Christmas s dvjema pjesmama, a 21. prosinca s trima pjesmama, uključujući pjesme "Aphrodite" i "Can't Beat the Feeling" s Minogueinog jedanaestog studijskog albuma Aphrodite. A Christmas Gift je objavljen u specifičnim regijama poput Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a. Minogue je, odjevena poput pahulje izvodila pjesme "Let It Snow" i "Santa Baby" u Rockefeller centru.

Düsseldorf

Düsseldorf (niskonjemački: Düsseldörp) je grad u Njemačkoj i glavni grad gusto naseljene njemačke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija. Grad leži na rijeci Rajni i dio je konurbacije Ruhr (niza spojenih gradova uz Rajnu). Düsseldorf je središte njemačke modne industrije, oglašivačkih agencija i multinacionalnih korporacija.

Hercegovačko-neretvanska županija

Hercegovačko-neretvanska županija je sedma od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nalazi se u južnom dijelu Bosne i Hercegovine i obuhvaća područje oko rijeke Neretve te u Neumu izlazi na more. Županijsko središte je grad Mostar.

Službeni nazivi županije su: Hercegovačko-neretvanska županija (hrvatski jezik) i Hercegovačko-neretvanski kanton (bošnjački jezik).

Hodočašće

Hodočašće (staroslavenski: hod’č’stvo) je putovanje u vjersko svetište, redovito pješice, koje ima prednost pred putovanjem pomoću prijevoznih sredstava. Odredišta na koja se hodočasti su obično rodna mjesta ili mjesta umiranja svetaca ili utemeljitelja religija. Mjesta Gospinih ukazanja također su među posjećenijim hodočasničkim odredištima. Vjernici mnogih velikih religija sudjeluju u hodočašćima. Vjernik koji ide na takvo putovanje naziva se hodočasnikom.

Hrvatski vaterpolski kup 2017./18.

Hrvatski kup 2017./18. je 26. izdanje hrvatskoga kupa u vaterpolu. Završni turnir se održao 16. i 17. prosinca 2017. godine u Zagrebu. Svoj treći uzastopni i ukupno trinaesti naslov nadmoćno je osvojio dubrovački Jug.

Ingolstadt

Ingolstadt (bavarski: Inglståd, latinski: Auripolis) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj. Oko 123.000 stanovnika živi u gradu na rijeci Dunavu. Godine 2006. Ingolstadt je slavio svoj 1200. rođendan.

Jugoslavija (razdvojba)

Jugoslavija može značiti:

Države

"Prva", "Versajska", "monarhistička" ili "monarhijska" Jugoslavija (1918. — 1945.), južnoslavenska kraljevina:

Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca (1. prosinca 1918. — 15. srpnja 1920.),

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (15. srpnja 1920. — 3. listopada 1929.),

Kraljevina Jugoslavija (3. listopada 1929. — 29. studenog 1945.).

"Druga", "avnojevska", "socijalistička" ili "Titova" Jugoslavija (1945.—1991.), južnoslavenska federacija:

Demokratska Federativna Jugoslavija (29. studenog 1943. — 29. studenog 1945.),

Federativna Narodna Republika Jugoslavija (29. studenog 1945. — 7. travnja 1963.),

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (7. travnja 1963. — 27. travnja 1992.).

"Treća" Jugoslavija (1992. — 2006.), srbijansko-crnogorska državna zajednica:

Savezna Republika Jugoslavija (27. travnja 1992. — 4. veljače 2003.),

Srbija i Crna Gora (4. veljače 2003. — 3./5. lipnja 2006.).Politika

južnoslavenska ideja:

integralno jugoslavenstvo, u prvoj Jugoslaviji,

unitarističko jugoslavenstvo, u drugoj Jugoslaviji,

federalističko jugoslavenstvo, preusmjerava na izvornu ideju.Rođenje i smrt

Nastanak Jugoslavije

Raspad JugoslavijeOrganizacije

Jugoslavenski odbor

Jugoslavenska ujedinjena (nacionalistička) omladina

Organizacija jugoslavenskih nacionalista (ORJUNA)

Savez komunista JugoslavijeOstalo

1554 Jugoslavija, asteorid

jugoslavizacija

Jugoslaveni

jugosfera

Zapadni Balkan

jugonostalgija

Kosmos 2380

Kosmos 2380, ruski navigacijski satelit (globalno pozicioniranje) iz programa Kosmos. Vrste je GLONASS (Glonass br. 790, Uragan br. 790).

Lansiran je 1. prosinca 2001. godine u 18:04 s kozmodroma Bajkonura (Tjuratam) u Kazahstanu. Lansiran je u srednje visoku orbitu oko planeta Zemlje raketom nosačem Proton-K/DM-2 8K72K. Orbita mu je 19105 km u perigeju i 19126 km u apogeju. Orbitna inklinacija mu je 64,84°. Spacetrackov kataloški broj je 26989. COSPARova oznaka je 2001-053-C. Zemlju obilazi u 675,16 minuta. Pri lansiranju bio je mase kg.

Više dijelova iz ove misije odvojilo se od letjelice i vratilo se u atmosferu, a kružili su u TA, niskoj, srednjoj, a neki su dijelovi u orbiti i danas.

Ovaj je satelit lansiran u orbitu skupa s još dva iz istog programa. Dva su model iz klase Uragan i treći je poboljšana klasa, Uragan-M. Ovaj je trojca plasiran na Ravninu-1 (eng. Plane-1).

Kosmos 2381

Kosmos 2381, ruski navigacijski satelit (globalno pozicioniranje) iz programa Kosmos. Vrste je GLONASS (Glonass br. 789, Uragan br. 789).

Lansiran je 1. prosinca 2001. godine u 18:04 s kozmodroma Bajkonura (Tjuratam) u Kazahstanu. Lansiran je u srednje visoku orbitu oko planeta Zemlje raketom nosačem Proton-K/DM-2 8K72K. Orbita mu je 19099 km u perigeju i 19131 km u apogeju. Orbitna inklinacija mu je 64,84°. Spacetrackov kataloški broj je 26988. COSPARova oznaka je 2001-053-B. Zemlju obilazi u 675,14 minuta. Pri lansiranju bio je mase kg.

Više dijelova iz ove misije odvojilo se od letjelice i vratilo se u atmosferu, a kružili su u niskoj, srednjoj, pa čak i u visokoj orbiti, a neki su dijelovi u orbiti i danas.

Ovaj je satelit lansiran u orbitu skupa s još dva iz istog programa. Dva su model iz klase Uragan i treći je poboljšana klasa, Uragan-M. Ovaj je trojac plasiran na Ravninu-1 (eng. Plane-1).

Kosmos 2382

Kosmos 2382, ruski navigacijski satelit (globalno pozicioniranje) iz programa Kosmos. Vrste je GLONASS-M (Glonass br. 711, Uragan br. 711).

Lansiran je 1. prosinca 2001. godine u 18:04 s kozmodroma Bajkonura (Tjuratam) u Kazahstanu. Lansiran je u srednje visoku orbitu oko planeta Zemlje raketom nosačem Proton-K/DM-2 8K72K. Orbita mu je 19107 km u perigeju i 19126 km u apogeju. Orbitna inklinacija mu je 64,83°. Spacetrackov kataloški broj je 26987. COSPARova oznaka je 2001-053-A. Zemlju obilazi u 675,20 minuta. Pri lansiranju bio je mase kg.

Više dijelova iz ove misije odvojilo se od letjelice i vratilo se u atmosferu, a kružili su u niskoj, srednjoj, pa čak i u visokoj orbiti, a neki su dijelovi u orbiti i danas.

Ovaj je satelit lansiran u orbitu skupa s još dva iz istog programa. Dva su model iz klase Uragan i treći je poboljšana klasa, Uragan-M. Ovaj je trojac plasiran na Ravninu-1 (eng. Plane-1).

Lav X.

Papa Lav X., rođen kao Giovanni de' Medici, sin firentinskog kneza Lorenza Veličanstvenog, (Firenca, 11. prosinca 1475. - Rim, 1. prosinca 1521.), bio je papa od 1513. do svoje smrti 1521.

Iako je ovaj učeni papa i humanist bio pravi predstavnik renesanse(Izgradio Baziliku sv. Petra u Rimu, te je bio pokrovitelj Michelangela i Rafaela), u Europi rastrganoj teološkim borbama, često je kritiziran kao nedorastao svojoj službi. Njegovi protivnici pripovijedaju da je svome bratu Julijanu 11. ožujka 1513. rekao: »Budući da nam je Bog dao papinstvo, uživajmo u njemu.«

Zbog nedostatka novaca prouzročenog ratovima s Francuskom i opširnim radovima oko izgradnje Bazilike svetog Petra, 31. ožujka 1515. bulom Sacrosancti Salvatori et Redemptoris Albertu Brandenburškom daje dozvolu da kroz sljedećih osam godina može na svome biskupskom teritoriju dodjeljivati oproste za novac. Polovica novca tako stečenog trebala je biti predana papi.

Održao je V. lateranski sabor 1517. godine. Iste godine, protiv prakse prodaje oprosta ustao je Martin Luther, koji je 31. listopada 1517., povodom dolaska Johanna Tetzela objesio svojih »95 teza o oprostima« na vrata crkve u Wittenbergu.

Dne 15. lipnja 1520. Lav X. objavio je bulu Exsurge Domine kojom je osudio neke od Luterovih teza, te mu zaprijetio izopćenjem iz Crkve ne povuče li ih kroz sljedećih 60 dana. Luter se nije odazvao na taj poziv, a bulu je spalio na gradskom trgu. Dne 3. siječnja 1521. papa je izopćio Martina Lutera bulom Decet Romanu Pontefici.

Dne 1. prosinca iste godine papa Lav X. umire, te biva pokopan u bazilici Sveta Marija nad Minervom.

Martin Rodbell

Martin Rodbell (Baltimore, Maryland, 1. prosinca, 1925. - 7. prosinca, 1998. Chapel Hill, North Carolina) bio je američki biokemičar i molekularni endokrinolog koji je najviše poznat po svojemu otkriću G-proteina. Podijelio je 1994.g. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu sa Alfred G. Gilmanom za njihovo otkriće G-proteina i uloge tih proteina u provođenju signala unutar stanice.

Pio VIII.

Pio VIII. lat. Pius PP. VIII. (Cingoli, 20. studenog 1761. - Rim, 1. prosinca 1830.), rođen kao Francesco Saverio Castiglioni, 253. nasljednik apostola Petra, papa od 31. ožujka 1829. do smrti 1830.

Popis hrvatskih veleposlanika u Keniji

Republika Hrvatska i Republika Kenija održavaju diplomatske odnose od 1. prosinca 2004. Sjedište veleposlanstva je u Pretoriji.

mjeseci i dani u godini

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.