Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru.

Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Confoederatio Helvetica je latinska inačica službenog naziva države, čime se izbjegava izbor između jednog od četiri službena jezika. Akronim CH se, među ostalim, koristi kao internetski nastavak.

Usprkos imenu, Švicarska je faktički federacija, a ne konfederacija.

Švicarska Konfederacija
Schweizerische Eidgenossenschaft
Confédération suisse
Confederazione Svizzera
Confederaziun Svizra
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Unus pro omnibus omnes pro uno (lat.)
Un pour tous, tous pour un (fra.)
("Svi za jednoga, jedan za sve")
Himna
Švicarski psalam
Položaj Švicarske
Glavni grad Bern
Službeni jezik njemački, francuski, talijanski i retoromanski
Državni vrh
 - Predsjednik Saveznog vijeća Eveline Widmer-Schlumpf
 - Predsjednik Vlade Eveline Widmer-Schlumpf
Neovisnost 1. kolovoza 1291.
Površina 132. po veličini
 - ukupno 41.285 km2
 - % vode 4,2 %
Stanovništvo 92. po veličini
 - ukupno (2003) 7.318.640
 - gustoća 184/km2
BDP (PKM) procjena 2005.
 - ukupno 264.1 milijardi $ (39.)
 - po stanovniku 32,300 $ (10.)
Valuta švicarski franak
(100 rapa)
Pozivni broj +41
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak .ch
1) Šef države je kolektivno tijelo - Savezno vijeće kojeg čine Doris Leuthard, Samuel Schmid, Micheline Calmy-Rey, Pascal Couchepin, Eveline Widmer-Schlumpf, Hans-Rudolf Merz, Moritz Leuenberger, Micheline Calmy-Rey kao predsjednik (primus inter pares);
2) Savezno vijeće je izvršno tijelo Konfederacije

Zemljopis

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljopis Švicarske

Švicarska se nalazi u Srednjoj Europi i prostire se između Ženevskog i Bodenskog jezera. Graniči s Njemačkom, Austrijom, Italijom, Lihtenštajnom i Francuskom. Ukupna površina iznosi 41 285 km2. Glavni grad je Bern, a ostali veći gradovi su Zürich, Ženeva, Lausanne i Basel.

Reljef

Sastoji se od tri geografska različita djela: Jure na sjeverozapadu, Švicarske visoravni u srednjem dijelu i Alpa na jugu i jugoistoku. Oko 10% državnog teritorija zaprema vapnenačka Jura (prosječna visina 700 - 800 m) s krškim formama reljefa, 30% Švicarska visoravan (500 - 1000 m), građena od pješčenjaka i konglomerata koje pokrivaju glacijalni nanosi, a 60% Alpe. Dolinom Rhone, Gotthardskim masivom i dolinom Rajne odvojene su Bernske i Glarnske Alpe na sjeveru od Peninskih ili Valiških (najviši vrh u Švicarskoj Dufour, 4 633 m), Lepontskih i Retijskih na jugu. Na Peninskim i Bernskim Alpama, nalazi se najveće alpsko područje ledenjaka (Altschgletscher).

Klima

Klimatske razlike uvjetovane reljefom. Na Švicarskoj visoravni klima je uglavnom topla. Klima južnih alpskih dolina približuju se sredozemnoj. Viši dijelovi Švicarske imaju izrazito planinsku klimu; u Davosu (na 1 560 m visine) prosječna siječanjska temperatura -7 °C, srpanjska 12,1 °C. Najveću godišnju veličinu oborina (više od 2000 mm) imaju rubni dijelovi Alpa. Unutrašnji planinski dijelovi sa zatvorenim dolinama znatno su suši (do 600 mm u dolini gornje Rhone). Na sjevernoj strani Alpa i na Švicarskoj visoravni karakterističan je suh i topao vjetar fen, koji uzrokuje nagle promjene temperature. Izuzetno blaga klima jest na obalama jezera.

Vode

Gusta riječna mreža pripada slivu Sjevernog mora i Sredozemnog mora s Jadranskim morem i Crnim morem. U Gotthardskom masivu izviru velike rijeke zapadne Europe: Rajna (Vorderrhein), duga 375 km (u Švicarskoj) i Rhone, 264 km. Rajna odvonjava oko 4/5 švicarskog teritorija. Veći su vodeni tokovi Tessin (pritok pada) i Inn (pritok Dunava). Rijeke se ističu hidroenergetskim potencijalom koji se u velikoj mjeri iskorišćuje. Mnoga jezera pretežno su glacijalnog podrijetla. Na sjeverozapadu Nešatelsko jezero (Lac de Neuchatel) u srednjem dijelu Ciriško (Zürichsee), Firvaldštetsko (Vierwaldstätter See) i druga manja jezera. Lugansko jezero i Lago Maggiore Švicarsku dijele od Italije, Ženevsko od Francuske,a Bodensko jezero (Bodensee) od Njemačke i Austrije. Prirodna vegetacija nižih područja uglavnom nije sačuvana; do 800 m prevladavaju kulture. Iznad 800 m rasprostranjena je lišćarska šuma, koja visinom prelazi u četinarsku. Pojas četinara pruža se u središnjem dijelu Alpa do 2300 m, a visogorske livade i pašnjaci do snježne granice (oko 3000 m).

Planine

Švicarska je alpska zemlja čija je prosječna nadmorska visina 500-800 m. Njeni najveći vrhovi prelaze i preko 4 000 m. Najviši vrhovi su Monta Rosa (4 635 m) i Matterhorn 4 478 m. Klima je umjereno-kontinentalna, dok je na planinama planinska te alpska. Tokom zime puše vjetar zvani fen (föhn), koji puše s Alpa u pravcu dolina.

Administrativna podjela (Švicarski kantoni)

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Švicarski kantoni

Švicarska se dijeli na dvadeset saveznih kantona i šest polukantona:

Promet

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Promet Švicarske

Švicarska ima vlastitu trgovačku mornaricu s matičnom lukom u Baselu. U vanjskoj trgovini Švicarska se služi stranim lukama, u prvom redu Rotterdamom. Unutrašnja plovidba razvijena je na jezerima. Zbog svog geografskog položaja Švicarska ima veliko značenje u međunarodnom avionskom prometu (glavni je aerodrom Zürich). Kopnene prometnice ulaze u sustav čvorišnog dijela europske prometne mreže.

Gospodarstvo

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Gospodarstvo Švicarske

BIZ Basel
BIZ banka u Baselu.

Švicarska je razvijena industrijska i poljoprivredna zemlja. Najviše ljudi je zaposleno u uslužnim djelatnostima te u poljoprivredi. Razvijena je industrija čelika, metala, aluminija, mašinska, preciznih instrumenata, elektrotehnika, kemijska, farmaceutska, tekstilna, kože, prehrambena, keramička, betonskog materijala... Zemljište nije naročito pogodno za razvitak poljoprivreda mada ostaje važan faktor u Švicarskoj. Razvijeno je stočarstvo, a naročito se uzgajaju mliječne krave te svinje. Također je razvijen zimski turizam. Razvijena je industrija čokolade, najpoznatija marka švicarske čokolade je Lindt, smatra se jednom od najboljih. Švicarska spada u red gospodarski najrazvijenijih država s najvišim standardom života u svijetu. Dugogodišnja liberalna gospodarska politika te financijske prednosti vojne neutralnosti, neposredne demokracije i otvorenoga gospodarstva omogućili su Švicarskoj da postane najbogatija europska zemlja.[1]

Stanovništvo

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Stanovništvo Švicarske

Karte Schweizer Sprachgebiete 2013.2
Jezici Švicarske

Najslabije je naseljeno Alpsko područje (25 - 50 stanovnika na km2). Glavnina stanovništva okupljena je na prostoru Švicarske visoravni; tu se nalaze najvažniji gradovi s glavnim granama industrije i najveći dio poljoprivredne površine. Glavni je grad Bern (141 300 stanovnika veliki Bern 282 400 stanovnika, 1980.), a najveći Zürich (374 200 stanovnika, Veliki Zürich 707 300 stanovnika, 1975.); ostali su istaknuti gradski centri Basel, Ženeva (Geneve), Losana (Lausanne) i Luzern. Prema popisu iz 1970. god. 64,9% stanovnika govori njemački (Schwyzerdütsch), 18,1% francuski, 11,9% talijanski i 0,8% retoromanski (4,3% otpada na ostale jezike). U Švicarskoj boravi 1 012 710 stranih državljana (1975.). Među sveučilištima (od ukupno sedam) najstarije je u ono Baselu (osnovano 1460. godine).

Zemlja ima blizu 8 000 000 stanovnika (prema podacima iz 2009. godine).

Povijest

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Švicarske

Battle of Laupen
Bitka kod Laupena (1339.)

Tragovi ljudskih naselja na području Švicarske potječu iz ranog paleolitika. U 2. stoljeću naseljavali su zapadni dio zemlje kelti Helveti, koji su ratovali s Rimom, i nakon Cezarove pobjede kod Bibracte potpali pod njegovu vlast. U 3. i 4. stoljeću istočnu Švicarsku počinju zaposjedati Alemani, a zapadni su dio u drugoj polovici 5. stoljeću zauzeli Burgundi. Od 6. stoljeća Švicarska je uz prekide bila u sastavu franačke države. Od 11. do 13. stoljeća gotovo su cijelim teritorijem sjevernim od Ženevskog jezera vladali grofovi, poslije vojvode od Zahringena. U drugoj polovici 12. stoljeća dominiraju u jugozapadnom dijelu zemlje grofovi Savojski, a na sjeveroistoku grofovi Habsburški. Za vrijeme Prvog svjetskog rata neutralnost Švicarske nije bila ugrožena. Švicarska je 1920. stupila u Ligu naroda, zadržavši i dalje položaj neutralne zemlje. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Švicarska je održala svoju neutralnost pomažući prvo na obje strane, a kasnije samo Njemačku i Italiju. 1946. godine uspostavljeni su diplomatski odnosi sa Sovjetskim Savezom. Švicarska nije tražila primanje u UN, jer joj je priznat status stalno neutralne države. Na referendumu 1959. godine odbijen je prijedlog da žene dobiju pravo glasa. Godine 1960. Švicarska je pristupila Europskom udruženju za slobodnu trgovinu (EFTA). 1971. godine žene su dobile pravo glasa. Švicarska je ušla u UN 10. rujna 2002. (odlukom A/RES/57/1).[2] Krajem 2008. godine Švicarska je postala i punopravna članica Schengenskog prostora.

Galerija

Panoramski pogled na grad Luzern
Panoramski pogled na grad Luzern

Izvori

  1. http://proleksis.lzmk.hr/48191/
  2. http://www.un.org/News/Press/docs/2002/GA10041.doc.htm

Vanjske poveznice

   
Portal:Europa
Portal:Europa

Ostali projekti

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Švicarska Konfederacija
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Švicarska
Gnome-globe.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Švicarske
.ch

.ch je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Švicarsku. Domenom upravlja SWITCH Information Technology Services.

Europsko prvenstvo u nogometu - Austrija i Švicarska 2008.

Europsko nogometno prvenstvo 2008. godine održano je u Austriji i Švicarskoj od 7. do 29. lipnja 2008. Nastupilo je 16 nogometnih reprezentacija u 8 gradova domaćina. Europskim prvacima su postali Španjolci, pobjedom u bečkom finalu nad Njemačkom od 1:0.

Europsko prvenstvo u rukometu - Švicarska 2006.

Europsko rukometno prvenstvo 2006. održavalo se od 26. siječnja do 5. veljače 2006. u Švicarskoj i bilo sedmo po redu Europsko rukometno prvenstvo za muškarce. Na njemu je svoj prvi europski naslov osvojila reprezentacija Francuske dok je Hrvatska završila na četvrtom mjestu.

FIFA

FIFA ili Fédération Internationale de Football Association najviša je svjetska nogometna organizacija. Njezino središte je u Zürichu, Švicarska, a njen sadašnji predsjednik je Gianni Infantino. Utemeljena je 21. svibnja 1904. u Parizu. FIFA je odgovorna za organizaciju nogometnih međunarodnih natjecanja, najpoznatije je FIFA Svjetsko prvenstvo, koje se održava od 1930. godine.

FIFA danas ima 208 nogometnih saveza članova, što je za 16 država više nego Ujedinjeni narodi i 3 države više nego Međunarodni olimpijski odbor, te 5 više od IAAF-a.

Hokej na travi na OI 1936.

Olimpijske igre 1936. su se održale u Njemačkoj, u Berlinu.

Hokej na travi na OI 1948.

Olimpijske igre 1948. su se održale u Ujedinjenom Kraljevstvu, u Londonu.

Hokej na travi na OI 1952.

Olimpijske igre 1952. su se održale u Finskoj, u Helsinkiju.

Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa

Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa je 111 malenih individualnih lokaliteta na kojima se nalaze ostaci prapovijesnih naselja sojenica ili sošnica (kuća na štulama), izgrađenih od oko 5.000 do 500. pr. Kr. na rubovima jezera, rijeka ili močvara na Alpama ili oko njih. Iskapanja koja su izvođena na nekima od njih su dovela do važnih otkrića o životu ljudi tijekom neolitika i brončanog doba u alpskoj Europi, kao i o načinu njihove komunikacije s okolišem. Najveći broj ovih lokaliteta, njih 56, nalazi se u Švicarskoj, a ostale su u Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Italiji i Sloveniji.

Naselja su jedinstvene skupine izvanredno očuvanih i kulturno bogatih arheoloških lokaliteta, koji čine najvažniji izvor za istraživanje ranih poljoprivrednih društava u ovom području. Zbog toga su upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 2011. godine.

Službeni jezik

Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.

Polovica zemalja svijeta ima službene jezike. Neke zemlje imaju samo jedan, npr. Albanija, Francuska (iako Francuska ima više domorodačkih jezika), Njemačka i Litva. Neke imaju više službenih jezika, npr. Bjelorusija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Kanada, Finska, Afganistan, Paragvaj, Bolivija, Indija, Švicarska i Južna Afrika.

U nekim zemljama, kao što su Irak, Italija i Španjolska, postoji službeni jezik za cijelu državu, ali drugi jezici dijele službeni status u nekim važnim regijama. Neke zemlje, kao što su Sjedinjene Američke Države, nemaju službeni jezik, ali pojedine savezne države imaju službene jezike. Napokon, neke zemlje uopće nemaju službeni jezik, npr. Australija, Eritreja, Luksemburg, Švedska i Tuvalu.

Na području Perua, svi jezici koji se tamo govore su službeni, a njihov broj iznosi 92Zbog kolonijalizma i neokolonijalizma, Filipini i neke afričke zemlje imaju službeni i školski jezik (francuski ili engleski) koji nije ni nacionalni ni najrašireniji jezik. S druge strane, zbog nacionalizma, Irska koristi irski jezik kao državni i prvi službeni jezik, iako ga govori malen dio stanovništva.

U nekim zemljama, pitanje koji se jezik treba koristiti u kojim kontekstima predstavlja velik politički problem.

Srednja Europa

Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe. Nakon propasti komunizma koji je Europu dijelio na Istočnu i Zapadnu, pojam je ponovno dobio dio svog prijašnjeg kulturnog, političkog i gospodarskog značenja.

Obično se smatra da Srednjoj Europi pripadaju Njemačka, Poljska, Češka, Slovačka, Švicarska, Austrija, Mađarska, sjeveroistočna Italija, Slovenija, Hrvatska, Vojvodina (Srbija) te sjeveroistočna Rumunjska.

Svjetski skijaški kup

Svjetski skijaški kup je skup natjecanja u disciplinama alpskog skijanja pod Međunarodnom skijaškom federacijom (FIS) kao krovnom organizacijom.

Skijaši i skijašice natječu se u 5 disciplina: slalomu, veleslalomu, super-veleslalomu, spustu i kombinaciji. Svaki skijaš i skijašica koji u sezoni skupi najviše bodova u pojedinoj disciplini osvaja mali kristalni globus za tu disciplinu. Za ukupnu pobjedu u Svjetskom kupu, koja se računa zbrajanjem bodova iz svih disciplina, namijenjen je Veliki kristalni globus.

U svakoj disciplini 30 prvoplasiranih osvaja bodove, na način da prvi osvaja 100 bodova, drugi 80, treći 60, i tako sve do tridesetog koji osvaja 1 bod.

Najviše naslova osvajača svjetskog kupa kod skijaša imaju Marc Girardelli (5) iz Luksemburga i Marcel Hirscher (5) iz Austrije, a kod skijašica Annemarie Moser-Pröll (6) iz Austrije.

U Zagrebu se proslavila 50. obljetnica postojanja Svjetskog skijaškog kupa revijalnom utrkom 18 pobjednika Svjetskog kupa na stazi u središtu grada od katedrale do Manduševca, 4. siječnja 2017.

Svjetsko prvenstvo u nogometu - Švicarska 1954.

5. Svjetsko prvenstvo u nogometu održalo se u Švicarskoj od 16. lipnja do 4. srpnja 1954.. godine.

Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švicarska 1986.

|}

Svjetsko prvenstvo u rukometu 1986. održano je u Švicarskoj od 25. veljače do 8. ožujka.

Svjetskim prvacima postali su reprezentativci SFR Jugoslavije koji su u finalu savladali reprezentaciju Mađarske.

Swiss Music Charts

Swiss Music Charts je švicarska službena glavna glazbena ljestvica. Pokazatelj je najprodavanijih singlova i albuma u toj zemlji.

Swiss Music Charts uključuje:

Singles Top 100 (s početkom 1968.)

Alben Top 100 (s početkom 1983.)

Compilations Top 20

Airplay Top 30Ljestvica se izdaje svaku nedjelju u tjednu a objavljuje se srijedom.

Švicarska nogometna reprezentacija

Švicarska nogometna reprezentacija (poznata kao Schweizer Nati na njemačkom, La Nati na francuskom, i Squadra nazionale na talijanskom) je nacionalna nogometna reprezentacija Švicarske i u vlasništvu je SFV-a (Švicarski nogometni savez).

1954., bili su domaćin Svjetskog nogometnog prvenstva, dok su 2008. zajedno s Austrijom bili domaćini Europskog nogometnog prvenstva.

Najbolji uspjeh na Svjetskim prvenstvima bilo je četvrtfinale, koje su dosegli tri puta, 1934., 1938. i 1954..

Švicarska odbojkaška reprezentacija

Švicarska odbojkaška reprezentacija predstavlja državu Švicarsku u međunarodnoj odbojci.

Švicarska rukometna reprezentacija

Švicarska rukometna reprezentacija predstavlja državu Švicarsku u športu rukometu.

Krovna organizacija: Schweizerischer Handball-Verband

Švicarska ženska odbojkaška reprezentacija

Švicarska ženska odbojkaška reprezentacija predstavlja državu Švicarsku u međunarodnoj ženskoj odbojci.

Države u Europi
EFTA
EFTA logo
Frankofonija
Zastava Frankofonije

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.