Švedska kruna

Švedska kruna (švedski krona) je službena valuta Švedske od 1873. Švedska kruna podijeljena je na 100 öre.

1873. švedska kruna zamijenila je dotadašnju valutu riksdaler u sklopu Skandinavske monetarne unije koja je počela djelovati 1873. godine i održala se do Prvog Svjetskog rata. Članice te unije bile su skandinavske zemlje Švedska, Danska i Norveška. Nakon raspuštanja Skandinavske monetarne unije svaka od zemalja članica je odlučila zadržati naziv postojećih valuta koje su do tada vrijedile.

Kovanica od jedne švedske krune tradicionalno sadrži lik trenutnog vladara na prednjoj strani.

Swedish krona
Vladari na kovanici od 1 krune kroz povijest

Pet različitih verzija kovanice od 1 švedske krune (slijeva nadesno) :

Ostale kovanice

Kovanice švedske krune
Slika Vrijednost Promjer Debljina Težina Sastav
50 öre 18.75 mm 1.80 mm 3.7 g 97% bakar
2.5% cink
0.5% kositar
1 krona 25 mm 1.88 mm 7 g bakar-nikal
75% bakar
25% nikal
5 kronor 28.5 mm 2 mm 9.5 g Vanjski sloj (46.5%): bakar-nikal (kao 1kr)
Unutarnji sloj (53.5%): 100% nikal
10 kronor 20.5 mm 2.9 mm 6.6 g 89 % bakar
5 % aluminij
5% cink
1% kositar

Novčanice

Počevši od 1874. godine, švedska centralna banka (Sveriges Riksbank) je uvela novčanice od 1, 5, 10, 50, 100 i 1000 kruna. Novčanica od 1 krune se izdavala samo prve dvije godine, ali se ponovo počela tiskati između 1914. i 1920. godine. Novčanice od 10.000 kruna su izdavane 1939. i 1958. godine.

Novčanica od 5 kruna se prestala izdavati 1981. godine, mada su od 1972. godine počele cirkulirati i kovanice od 5 kruna. Novčanica od 500 kruna je uvedena 1985. godine. Uvođenjem kovanice od 10 kruna 1991. godine, izdavanje novčanice od 10 kruna je prestalo a uvedena je novčanica od 20 kruna. Iste godine prestalo je tiskanje i novčanice od 50 kruna, da bi se 1996. godine ona ponovo ona počela tiskati.

Centralna banka 2006. godine uvodi novu novčanicu od 1000 kruna, što je prva novčanica koja sadrži novu sigurnosnu oznaku koju je razvila tiskarsko poduzeće Crane. Sve novčanice tiska Crane AB, koja ima sjedište u gradu Tumba u Švedskoj.

Novčanice iz posljednje serije su:

Trenutna serija[1]
Vrijednost Veličina Osnovna boja Lice Naličje
20 kruna 120 × 67 mm plavo-ljubičasto Selma Lagerlöf Nils Holgersson leti iznad Skånea
50 kruna 120 × 77 mm žuto Jenny Lind Harfa i njen tonski raspon
100 kruna 140 × 72 mm svijetlo plavo Carl von Linné pčela oprašuje cvijet
500 kruna 150 × 82 mm crveno-sivo Karlo XI. Švedski Christopher Polhem
1000 kruna 160 × 82 mm žuto-sivo Gustav Vasa slika Sjevernih ljudi iz 1555 godine Olausa Magnusa
Yahoo! Finance: AUD CAD CHF EUR GBP HKD JPY USD
XE.com: AUD CAD CHF EUR GBP HKD JPY USD

Izvori

  1. http://www.riksbank.com/templates/Page.aspx?id=10563
Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Europska unija formalno je uspostavljena 1. studenoga 1993. godine stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta). Europska Unija je jedina organizacija ove vrste na svijetu, i zbog toga ju je ponekad teško definirati. To je organizacija koja stalno mijenja i nadograđuje politike u kojima djeluje. Trenutno se može definirati kao federacija u monetarnim odnosima, poljoprivredi, trgovini i zaštiti okoliša; konfederacija u društvenoj i gospodarskoj politici, zaštiti potrošača, unutarnjoj politici; i kao međunarodna organizacija u vanjskoj politici.

Europska unija danas ima 28 država članica. Prostire se na 4.381.324 km2, a ima oko 508 milijuna stanovnika.

Prva država koja će vjerojatno izaći iz Europske unije je Ujedinjeno Kraljevstvo čija vlada je 29. ožujka 2017., nakon referenduma održanog u lipnju 2016., podnijela zahtjev za razdruživanje Ujedinjenog Kraljevstva od Europske unije.

Gospodarstvo Švedske

Gospodarstvo Švedske je razvijeno izvozno orijentirano raznoliko gospodarstvo.

Drvna industrija, hidroelektrane i proizvodnja željezne rude čine bazne resurse gospodarstva orijentiranog prema vanjskoj trgovini. Glavne industrijske grane su: proizvodnja motornih vozila, telekomunikacije, farmacija, vojna industrija, industrijski strojevi, precizna oprema, kemijske robe, kućanski aparati, šumarstvo, proizvodnja željeza i čelika. Nekada je tradicionalno, modernizirano poljoprivredno gospodarenje zapošljavalo više od polovice domaće radne snage, dok danas Švedska razvija inženjering, rudarstvo, proizvodnju čelika i slične industrije, koje su konkurentne na međunarodnoj razini.

Švedska ima vrlo konkurentnu kapitalističku ekonomiju s velikodušnom socijalnom državom, koja se financira kroz relativno visoke poreze na dobitkoji osiguravaju, da se prihodi distribuiraju svim slojevima društva. Taj se model naziva švedski ili nordijski model. Oko 90% svih resursa i tvrtki su u privatnom vlasništvu, s manjim dijelom od 5% u vlasništvu države i drugih 5% u vlasništvu zadruga.Švedska, kao neutralna zemlja, nije aktivno sudjelovala u Drugom svjetskom ratu te nije imala ratne gubitke. Postigla je visok životni standard mješovitim sustavom kapitalizma visoke tehnologije i brojnih socijalnih davanja. Godine 2011., ukupni porezni prihodi činili su 44,4% BDP-a, što je pad od 48,3% prema 2006. godini. U tim razmjerima, kreće se posljednjih 35 godina. Po tome je Švedska, druga zemlja na svijetu, s obzirom na udio poreza u BDP-u, nakon Danske.

Islandska kruna

Islandska kruna je službena valuta Islanda. ISO 4217 kod za islandsku krunu je ISK.

Islandska kruna je potpuno konvertibilna valuta, ali spada u valute niskog značenja u svijetu. Središnja banka potpuno kontrolira sve poslove vezane uz valutu, a valuta je usko povezana i uvijek promjenjiva za US dolar, kanadski dolar te sve valute nordijskih zemalja (švedska kruna, norveška kruna, danska kruna) i Euro.

Kruna (valuta)

Kruna je bivše i sadašnje službeno sredstvo plaćanja u više europskih zemalja. Naziv kruna poteče od prikaza kraljevske krune na kovanicama.

Današnja kruna potječe iz 1873. kada su se Danska i Švedska ujedinile u monetarnu uniju i za zajedničku valutu izabrali krunu. Uniji su kasnije pristupili Norveška, Island i Estonija. Nakon ukidanja monetarne unije, sve su te zemlje zadržale krunu kao svoju nacionalnu valutu.Austro-Ugarska monarhija je 1892. uvela krunu kao jedinstvenu valutu na svom području. Nakon raspada Austro-Ugarske, krunu je za svoju nacionalnu valutu izabrala Čehoslovačka (i kasnije Češka i Slovačka), Slobodna Država Rijeka je koristila CF krunu (Cita’ di Fiume), a krune su privremeno korištene i u Kraljevstvu Srba, Slovenaca i Hrvata.

Godine 1991. odlučeno je da će buduća hrvatska valuta biti hrvatska kruna, s podjelom na sto banica, te su 1992. izabrani i prijedlozi dizajna novčanica hrvatske krune.

Nordijsko vijeće

Nordijsko vijeće ili Nordijski Savjet i Nordijsko vijeće ministara je kooperativni forum parlamenata i vlada Nordijskih zemalja. Osnovano je poslije drugog svjetskog rata i prve odluke vijeća su donijete 1952. godine o zajedničkom tržištu, socijalnom osiguranju i slobodnom kretanju ljudi bez putovnica za građane zemalja članica.

Popis valuta po državama

Ovo je popis valuta po državama i nesamostalnim područjima.

Napomena: U prvom su stupcu nazivi država i drugih nesamostalnih područja (entiteta) prema njihovom uobičajnom nazivu u hrvatskom jeziku. U drugom su stupcu većinom nazivi valuta prema Uputi Hrvatske narodne banke. U trećem stupcu je uobičajna kratica/oznaka valute. U četvrtom stupcu su troslovne oznake valute prema ISO 4217. U petom stupcu su nazivi manjih dijelova valute (ako postoje), dok u šestom stupcu su naznačeni brojevi manjih dijelova valute (npr. 1 kn = 100 lp).

Reich

Reich (IPA:[ˈʁaɪç]) je njemačka riječ značenja teritorij, država, carstvo, imperij. Izvorno je protogermanskog podrijetla i značenja:moć, vlast, bogatstvo.

U raznim jezicima postoje i različite inačice te riječi

nizozemski:rijk

švedski i norveški:rike

danski:rige

sanskrt:rajKao imenica reiche također može značiti bogataš/bogatašica. Kao pridjev riječ reich znači „bogat(a)“.

U engleskom jeziku se izgubilo značenje moć i vlast ali se zadržalo za bogatsvo ("rich") te još neke druge izraze (bishopric). Ime engleske pokrajine Surrey izvedeno je od riječi Suthrige ( južna monarhija)

U hrvatskom jeziku riječ "reich " se tradicionalno prevodi(la) kao "carstvo". No, kao i u slučaju latinske riječi "imperium" (imperij) ni ta riječ ne znači nužno carstvo kao ni bilo kakav oblik monarhije. Tako su npr. Weimarska republika i Nacistička njemačka nosile naziv Deutsches Reich iako su u biti bile republike. U hrvatskom govornom području riječ reich se nerijetko koristila u neprevedenom obliku za razne države na području današnje Njemačke i Austrije dok se izraz Treći Reich koristi kao sinonim za Nacističku Njemačku

Sigismund III. Vasa

Sigismund III. Vasa (polj. Zygmunt III Waza; šved. Sigismund Vasa; lit. Žygimantas Vaza) (dvorac Gripsholm, 20. lipnja 1566. – Varšava, 30. travnja 1632.), poljski kralj i veliki knez Litve, vladao od 1587. do 1632. godine i švedski kralj, od 1592. do 1599. godine, iz dinastije Vasa.

Sin je švedskog kralja Ivana III. i poljske princeze Katarine Jagelo, sestre poljskog kralja Sigismunda II. Augusta. Budući da je bio kandidat za poljsko prijestolje, odgojen je kao katolik te je tijekom svoje vladavine bio odani pristaša protureformacije.Poslije očeve smrti, pripala mu je i švedska kruna, ali zadržao ju je samo do 1599. godine, kada ju mu je oduzeo stric, budući švedski kralj Karlo IX., što je bio uvod u poljsko-švedski rat (1601.-1629.) za kojeg je Sigismund izgubio Livoniju i dio Pruske.Sigismund je iskoristio krizu vlasti u Rusiji te ju je napao 1609. godine i sljedeće godine osvojio Moskvu, nakon čega je proglasio sina Vladislava za novog ruskog cara.

Švedska

Švedska (šved. Sverige [▶]), službeno Kraljevina Švedska (šved.: Konungariket Sverige [▶]), je država na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Europske valute

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.