Švedska

Švedska (šved. Sverige [▶]), službeno Kraljevina Švedska (šved.: Konungariket Sverige [▶]), je država na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Kraljevina Švedska
Konungariket Sverige
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
För Sverige i tiden
(švedski, "za Švedsku, u korak s vremenom")1)
Himna
Du gamla, Du fria
Položaj Švedske
Glavni grad Stockholm
Službeni jezik švedski 2)
Državni vrh
 - Kralj Carl XVI. Gustaf
 - Predsjednik Vlade Stefan Löfven
Neovisnost 9. - 12. stoljeće
Površina 54. po veličini
 - ukupno 450.295[1] km2
 - % vode 8,67 %
Stanovništvo 89. po veličini
 - ukupno (2018.) 10.215.250[2]
 - gustoća 24/km2
BDP (PKM) procjena 2006.
 - ukupno 285.1 milijardi $ (35.)
 - po stanovniku 31,600 $ (19.)
Valuta švedska kruna (100 öre)
Pozivni broj 46
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak .se
1) Krilatica kralja Carla XVI Gustafa.


 2) Švedski je de facto službeni jezik. Pet manjinskih jezika štiti Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima

Prirodna obilježja

Zemljopis

Sarek Skierffe Rapadelta
Delta Rapadalena, Laponija

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljopis Švedske

Nalazeći se na sjeveru Europe, Švedska zauzima istočni dio Skandinavskog poluotoka. Na istočnoj obali se nalaze Baltičko more i Botnički zaljev, na jugu Oresundska vrata, a na zapadu tjesnaci Skagerrak i Kattegat. Na zapadu Švedske ističe se Skandinavski planinski lanac (švedski: Skanderna) koji razdvaja Švedsku i Norvešku.

Najniža točka u Švedskoj nalazi se u jezeru Hammarsjön na -2,41 m ispod morske razine, a najviša točka je na planini Kebnekaise na 2,111 m nadmorske visine.

Švedska se po povijesno-geografsko-kulturnom kriteriju dijeli na 25 pokrajina (švedski: landskap). Iako te pokrajine danas nemaju političku ni administrativnu svrhu, redovito ih se koristi u svakodnevnom govoru. Pokrajine se često grupiraju u tri velike regije, Norrland, Svealand i Götaland.

Oko 15% površine Švedske se nalazi sjeverno od Arktičkog kruga. Južna Švedska je uglavnom pokrivena poljoprivrednim površinama, dok se prema sjeveru znatno povećava pokrivenost šumama. Najveća gustoća stanovništva u Švedskoj je u Oresundskoj regiji u južnoj Švedskoj te u dolini jezera Mälaren u središnjoj Švedskoj. Gotland i Öland su najveći otoci u Švedskoj. Vänern i Vättern su najveća jezera.

Klima

Unatoč izrazito sjevernoj zemljopisnoj širini, klima u Švedskoj je umjerena što je uglavnom posljedica Golfske struje. U planinama sjeverne Švedske dominira subarktička klima. Sjeverno od Arktičkog kruga sunce nikada ne zalazi veći dio ljeta, dok je zimi većinu vremena noć.

Temperature zraka po godišnjim dobima (°C):

  • Zima: -1° u najjužnijim dijelovima, -5° do -15° u južnim i središnjim dijelovima te do -20° na sjeveru (ponegdje do -40°)
  • Proljeće: 10° do 15° u južnim i središnjim dijelovima te nešto hladnije na sjeveru
  • Ljeto: 20° do 35° u južnim dijelovima, 18° do 33° u središnjim dijelovima i oko 15° na sjeveru
  • Jesen: malo ispod 10° na južnim i središnjim dijelovima te često ispod 5° na sjeveru

Prosječna godišnja količina padalina je između 500 i 800 mm. U nekim dijelovima prosječna količina je između 1000 i 1700 mm.

Povijest

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Švedske

Moderna Švedska je proizašla iz Kalmarske unije formirane 1397., te ujedinjenjem zemlje od kralja Gustava I. u 16. stoljeću. U 17. stoljeću zemlja je proširila svoj teritorij te je stvoreno Švedsko carstvo. Većina osvojenih teritorija izvan skandinavskog poluotoka je izgubljena tijekom 18. i 19. stoljeća. Istočna polovica Švedske (sastavljena od regije Österland i istočnog dijela regije Norrland) je pripala Rusiji. Švedska je posljednji put izravno sudjelovala u ratu 1814. kada je vojnom okupacijom prisilila Norvešku na personalnu uniju koja je trajala do 1905. Od 1905. Švedska provodi nesvrstanu vanjsku politiku u doba mira te neutralnu politiku u doba rata.

Razdoblje 1. i 2. svjetskog rata

Tijekom 1. i 2. svjetskog rata Švedska je održala službenu neutralnost. O stvarnoj neutralnosti Švedske tijekom 2. svjetskog rata se ipak raspravlja. Obzirom da su joj veze prema ostatku svijeta bile zatvorene zbog blokada, Švedska je bila pod njemačkim utjecajem veći dio ratnog razdoblja. Prema stajalištu tadašnje švedske vlade, država nije bila u poziciji otvoreno se suprostavljati nacističkoj Njemačkoj, te je stoga surađivala s Nijemcima vođenim Hitlerom. Švedski volonteri u nacističkim SS jedinicama su bili među prvim vojnicima kod invazije na Sovjetski savez tijekom Operacije Barbarossa. Švedska je snabdijevala nacističku Njemačku čelikom i strojnim dijelovima tijekom cijelog razdoblja rata. Pred sam kraj rata, kada se poraz nacista činio neizbježnim, Švedska je pojačala humanitarne aktivnosti što je dovelo do spašavanja brojnih izbjeglica iz okupiranog dijela Europe. Unatoč aktivnostima pred kraj rata, kritičari švedske neutralnosti smatraju kako je zemlja mogla učiniti više u otporu nacistima, čak i pod cijenu okupacije.

Razdoblje hladnog rata

Djurgarden
Stockholm

Nakon završetka 2.svjetskog rata Švedska je iskoristila očuvanu industriju, socijalnu stabilnost i prirodne resurse za daljnje proširenje industrije i opskrbu obnove Europe nakon rata. Nakon rata Švedska je sudjelovala u Marshallovom planu obnove i u Organizaciji ekonomske suradnje i razvoja (OECD) te su uspješno provedene brojne mjere za poboljšanje kvalitete života. Do 1960-tih godina se, kao i ostale skandinavske zemlje, razvila u državu potrošačkog društva i blagostanja. Nakon naftnih embarga 1973.-74. te 1978.-79. zemlja je, kao i brojne druge, prošla period ekonomske stagnacije. Tijekom 1980-tih godina došlo je to temeljite rekonstrukcije gospodarstva, prekinuta je brodogradnja, drvna industrija je transformirana u modernu industriju proizvodnje papira, čelična industrija je specijalizirana i industrijska proizvodnja je automatizirana. Švedski premijer Olof Palme je ubijen u atentatu 1986.

Novija povijest

Nedovoljna kontrola financijskih zajmova, međunarodna recesija te promjena politike zapošljavanja rezultirala je financijskom krizom u Švedskoj u ranim 1990-ima. Tijekom tog razdoblja Švedski BDP je pretrpio pad od 5%. Tijekom krize je zabilježen pad ukupne zaposlenosti od gotovo 10%. Kao odgovor na krizu vlada je uvela mjere rezanja troškova te provela niz reformi s ciljem povećanja Švedske konkurentnosti. Neke od mjera su bile smanjenje socijalnih davanja te privatizacija javnih usluga i dobara. Veći dio političke scene u zemlji je promovirao članstvo u Europskoj uniji te je na referendumu 14. kolovoza 1994. prevagnuo broj glasova za ulazak u Uniju s 52% za i 48% protiv. Švedska je postala službenom članicom Europske unije 1. siječnja 1995. Švedska nije članica NATO-a te je ostala vojno nepristrana iako sudjeluje u nekim međunarodnim vojnim vježbama te brojnim mirovnim operacijama na Kosovu, Bosni i Hercegovini, Cipru te Afganistanu. Švedska ima razvijenu vojnu industriju te je značajan izvoznik oružja koje među ostalim koriste i američke snage u Iraku.

Stanovništvo

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Stanovništvo Švedske

Zbog velike površine od 450.295 km²[1] te populacije u 2018. nešto veće od 10.215.250[2] stanovnika, Švedska ima malu gustoću naseljenosti od oko 24 stanovnika po km². Oko 84% populacije živi u gradskim naseljima[3]. Stanovnici Švedske imaju visok životni standard, visoko razvijen sustav socijalne skrbi i jedan od najviših prosječnih dohodaka na svijetu.

Veći gradovi u Švedskoj su: Stockholm (765.044), Göteborg (481.410), Malmö (269.142), Uppsala (182.076), Linköping (136.912), Västerås (131.014), Örebro (126.982), Norrköping (124.410), Helsingborg (121.179), Jönköping (119.927), Umeå (110.705), Lund (101.423), Borås (98.886), Sundsvall (93.707), Gävle (92.081)

Narodnosni sastav

Vista-xmag.pngPodrobniji članci o temama: Šveđani i Etničke grupe Švedske

Vjerski sastav

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Religija u Švedskoj

U 11. stoljeću došlo je do pokrštavanja žitelja Švedske. Od 16. stoljeća većina švedskog stanovništva pripada Švedskoj luteranskoj crkvi. Postoje i katolička i muslimanska vjerska zajednica.

Jezici

Vista-xmag.pngPodrobniji članci o temama: Švedski jezik i Švedski jezici

Švedska je nekada imala 15 priznatih jezika[4]; [5], 3 su izgubila status, današnji dalekarlijski dijalekt, skonski dijalekt, jamtski. Preostalih 12 jezika su: švedski (nacionalni), finski, južnolaponski, kalo-finski romski, lulejskolaponski, pitejskolaponski, sjevernolaponski, tavringerski romski, tornedalski finski, umejskolaponski, vlaški romski i švedski znakovni jezik[6].

Politički sustav

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Švedski model

Švedska je ustavna monarhija, unitarna država s parlamentarnim sustavom vlasti.[7]

Švedska se općenito smatra modernom i liberalnom zemljom. Organizacijska i poslovna kultura u Švedskoj se temelji na kolektivizmu i nije zasnovana na hijerarhiji za razliku od angloameričke. Očuvanje prirode, zaštita okoliša i energetska učinkovitost su opće prihvaćeni principi u Švedskoj i imaju prioritet kod definiranja svih državnih politika.

Gospodarstvo

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Gospodarstvo Švedske

Dalahäst i avesta
Skulptura dala konja u općini Avesta, najveća takva na svijetu.

Švedska je značajan izvoznik željeza, bakra i drvene građe. Razvoj transportnih i komunikacijskih sredstava dao je veliki doprinos snažnijem iskorištavanju prirodnih resursa, prvenstveno drvene građe i željezne rude. Industrijalizacija zemlje krajem 19. stoljeća rezultirala je razvojem manufakturne industrije te se već početkom 20. stoljeća Švedska nalazila među vodećim zemljama po UN-ovom razvojnom indeksu. Švedska je bogata vodnim resursima no ima značajni nedostatak nafte i ugljena.

U Švedskoj je razvijeno izvozno-orijentirano tržišno gospodarstvo s modernim sustavom distribucije dobara, izvrsno razvijenim komunikacijama i obrazovanom radnom snagom. Iako drvna građa, voda i željezna ruda čine tradicionalni temelj švedskog gospodarstva izrazito orijentiranog prema vanjskoj trgovini, dominaciju u izvozu preuzimaju uslužna, telekomunikacijska i IT industrija. Inženjerski sektor čini oko 50% izvoza i proizvodnje te su telekomunikacijska, automobilska i farmaceutska industrija od izuzetnog značaja. Poljoprivreda ima udio od oko 2% u BDP-u i zaposlenosti.

Švedska središnja banka Riksbank (najstarija središnja banka na svijetu, osnovana 1668.) u središtu pozornosti ima održavanje stabilnosti cijena te čuvanje razine inflacije ispod 2%. Švedska industrija je najvećim dijelom u privatnom vlasništvu, te su poduzeća u javnom vlasništvu od zanemarive važnosti, za razliku od drugih razvijenih zemalja kao što su Austrija i Italija. Oko 80% zaposlenih je organizirano u sindikate koji imaju pravo imenovati 2 člana u upravne odbore svih poduzeća s više od 25 zaposlenih.

U Švedskoj je razvijen veliki javni sektor kao i izuzetno visoke stope poreza. Visoki porezi omogućavaju znatno veći utjecaj države na potrošnju kućanstava nego što je to u drugim razvijenim zemljama. Potrošnja javnog sektora čini oko 53% BDP-a što je rezultat velikih socijalnih davanja i velikog javnog sektora. Zaposlenici državne i lokalne administracije čine oko trećinu ukupnog broja zaposlenih, što je znatno više od drugih razvijenih zemalja. Švedska se nalazi na drugom mjestu ljestvice državnih prihoda od poreza, odmah iza Danske. U 2007. prihodi od poreza su činili 47,8% BDP-a. Nakon 2. svjetskog rata i prvog znatnog povećanja poreza, BDP po glavi stanovnika se bitno smanjio u roku nekoliko desetljeća. Nijedna od 50 najvećih tvrtki na Stockholmskoj burzi nije osnovana nakon 1970.

Stopa nezaposlenosti je prema Eurostatu iznosila 6,7% u veljači 2007. (7,4% u veljači 2006.). Nezaposlenost je viša među mlađom populacijom. Mnogo Šveđana pronalazi posao u Danskoj, Norveškoj i Ujedinjenom kraljevstvu gdje ih se smatra kvalitetnom i obrazovanom radnom snagom. Zbog različitih načina određivanja stope nezaposlenosti, stvarna stopa nezaposlenosti je podložna brojnim suprotnim interpretacijama od strane političkih stranaka i stručnjaka.

Švedsko gospodarstvo još uvijek djelomično trpi posljedice financijske krize iz 1990-tih koje je rezultiralo velikom nezaposlenosti i vanjskim dugom koji je vrhunac dosegao sredinom 1990-tih kada je iznosio oko 80% BDP-a. Od tada je dug u stalnom padu te je u prosincu 2007. iznosio oko EUR 124 mlrd, SEK 1167 mlrd ili oko 39% BDP-a. Prema predviđanjima, vanjski dug bi u 2010. trebao iznositi manje od 20% BDP-a.

Plan Vlade je u razdoblju od 2007.-2010. privatizirati određena poduzeća u djelomičnom državnom vlasništvu i sredstvima od privatizacije dodatno smanjiti javni dug.

Energija

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Energija Švedske

U 2006. je u Švedskoj proizvedeno 139 TWh električne energije, od toga je 61 TWh (44%) dobiveno iz energije vode, 65 TWh (46%) iz nuklearne energije, 13 TWh (9%) iz biogoriva i 1 TWh (1%) iz energije vjetra.

Energetsko tržište u Švedskoj je najvećim dijelom u privatnom vlasništvu i dio je Nordijskog energetskog tržišta koje je jedno od prvih liberaliziranih energetskih tržišta u Europi. Energijom iz NET-a se trguje na Nordijskoj energetskoj burzi u Oslu. Naftna kriza koja je pogodila Švedsku 1973. godine povećala je svijest o potrebi smanjenja ovisnosti o uvozu fosilnih goriva. Od tada se električna energija uglavnom proizvodi iz vodne i nuklearne energije. Kao rezultat provedenog referenduma Švedska je odlučila odustati od izgradnje novih nuklearnih elektrana te provesti plan zatvaranja svih postojećih nuklearnih elektrana do 2010.

S ciljem smanjenja ovisnosti o nuklearnoj energiji i fosilnim gorivima, Švedska je pokrenula program razvoja i promocije obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. 2005. je objavljen plan s ciljem potpune neovisnosti Švedske o uvoznim fosilnim gorivima u roku od 15 godina.

Promet

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Promet Švedske

U Švedskoj postoji 162 707 km asfaltiranih prometnica te 1 428 km autocesta. Željeznički promet je u potpunosti privatiziran i u vlasništvu kompanija kao što su SJ, Green Cargo, Tågkompaniet te niz manjih regionalnih tvrtki. U Švedskoj postoji oko 255 zračnih luka od čega je 147 većih s asfaltiranim stazama te 108 manjih s neasfaltiranim stazama.

Najveće zračna luka su Arlanda u Stockholmu (17,91 mil. putnika u 2007.), Landvetter u Göteborgu (4,3 mil. u 2006.) te Skavsta u Nyköpingu (službeno luka pripada Stockholmu).

Kultura

Vista-xmag.pngPodrobniji članci o temama: Obrazovanje u Švedskoj i Švedska književnost

Švedska akademija utemeljena je 1786. godine.

Popularna kultura

Švedska je svjetskoj kulturi popularne glazbe dala mnoga poznata imena, sastave kao što su ABBA, Europe, Roxette, Ace of Base, The Cardigans i pjevače Dr. Albana,Avicii-a Petera Holma (Monia) te pjevačicu Neneh Cherry.

Švedsko-hrvatski odnosi

Vista-xmag.pngPodrobniji članci o temama: Hrvatsko-švedski odnosi i Hrvati u Švedskoj

Bibliografija

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Švedska (bibliografija)

Izvori

Bilješke

  1. 1,0 1,1 www.scb.se (Središnji statistički ured Švedske), Sweden in Figures/Sverige i siffror 2006
  2. 2,0 2,1 Population statistics: Stanovništvo Švedske, listopad 2018. – Švedski ured za statistiku, pristupljeno 12. siječnja 2019.
  3. Godišnjak stambenih i građevnih statistika 2007. (engleski). Središnji statistički ured Švedske,
  4. Languages of Sweden (14th)
  5. Languages of Sweden (15th)
  6. Languages of Sweden
  7. Švedska, Hrvatska enciklopedija

Literatura

Vanjske poveznice

   
Portal:Europa
Portal:Europa
.se

.se je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Švedsku. Domenom upravlja .SE.

30. veljače

30. veljače (30. 2.) po gregorijanskom kalendaru ne postoji.

Ipak se u povijesti pojavljivao čak i 30. veljače.

Do kraja godine ima još 306 dana.

Švedska (Finska je tada bila dio švedskog kraljevstva) je od 1700. do 1753. godine prelazila s julijanskog na gregorijanski kalendar. Umjesto da naprave tu promjenu odjedanput, oni su niz godina postupno mijenjali kalendar, dok se konačno kalendar nije poklopio sa gregorijanskim. Tako su godine 1712. imali i 30. veljače.

Sovjetski Savez je 1929. uveo revolucionarni kalendar, po kojem su svi mjeseci imali 30 dana (preostalih 6 ili 7 dana bili su bezmjesečni praznici). Tako su Sovjeti 1930. i 1931. godine imali 30. veljače, ali 1932. su se opet vratili gregorijanskom kalendaru, koji se i do tada koristio u svakodnevnom životu.

Baltičko more

Baltičko more koje se još naziva i Istočno more i Zapadno more, nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima: Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Ono zapljuskuje obale Skandinavskog poluotoka, većeg broja zemalja istočne, sjeverne i središnje Europe. Zbog njegove velike površine (422.300 km²) i loše povezanosti sa Sjevernim morem, što onemogućava razmjenu vode, a velikog priljeva slatke vode, ovo more je jedno od mora sa najnižim salinitetom na svijetu. Salinitet u prosjeku iznosi 6 do 8 promila, južnije prema Danskoj 10 do 15 promila. Radi relativne zatvorenosti prema Sjevernom moru nema utjecaja tople Golfske struje te se more zaleđuje, zimi je i do 45% površine prekriveno ledom.

Bjelomorsko-baltičkim kanalom je povezan s Bijelim morem.

Najveća dubina Baltičkog mora iznosi 459 m. Veliki zaljevi su: Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev, Kuronski zaljev, Gdanjski zaljev, Šćećinski zaljev, Libečki zaljev i Kielski zaljev.

Države koje izlaze na Baltičko more:

Danska

Estonija

Latvija

Litva

Njemačka

Poljska

Rusija

Finska

ŠvedskaNajvažnije rijeke koje se ulivaju u Baltičko more su:

Važne luke su Ystad, Stockholm, Turku, Sankt-Peterburg, Tallinn, Riga, Klaipėda, Kalinjingrad, Gdańsk, Gdynia, Szczecin, Świnoujście, Lübeck i Kiel.

Carl Linné

Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. - Uppsala, 10. siječnja 1778.), švedski botaničar i liječnik.

Osnivač i prvi predsjednik švedske Akademije znanosti i prirodnjačkoga muzeja. Linné je jedan od najvećih deskriptivnih botaničara svih vremena. Stvorio je osnovu botaničke nomenklature, uvevši binarnu nomenklaturu, tako da svaka biljka ima dva imena - roda i vrste (latinsko dvoimeno nazivlje). Linnéov sustav biljaka održao se do našega doba. Njegov sustav imenovanja primjenjuje se i na životinje.

Linné je poznat kao otac suvremene taksonomije, a smatra se i jednim od začetnika ekologije.

U biologiji se rabi kratica L. kad se citira botaničko ime.

Europsko prvenstvo u nogometu - Portugal 2004.

Europsko prvenstvo u nogometu 2004. održano je od 12. lipnja do 4. srpnja u Portugalu. Naslov europskih prvaka iznenađujuće je ponijela Grčka, koja je, nakon prolaska skupine, s tri puta po 1-0 pobijedila Francusku, Češku i u finalu domaćina Portugal. Najboljim igračem prvenstva proglašen je Grk Theodoros Zagorakis, dok je najbolji strijelac bio Čeh Milan Baroš s 5 postignutih pogodaka.

Europsko prvenstvo u nogometu - Švedska 1992.

9. Europsko prvenstvo u nogometu - Švedska 1992. održano je od 10. do 26. lipnja. Naslov europskih prvaka ponijela je Danska.

Nobelova nagrada za književnost

Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima". Riječ djelo ne označava nužno jedno djelo, može značiti i životni opus autora. Švedska akademija odlučuje tko će dobiti nagradu (moguće je i ne dodijeliti nagradu).

Popis nobelovaca u književnosti od 1901. do danas.

Skandinavija

Vidite također Nordijske zemlje.

Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih. Regija obuhvaća tri suverene države:

Danska

Norveška

ŠvedskaOve se tri zemlje međusobno priznaju kao dijelovi političke i kulturne regije od sredine 19. stoljeća kada su nacionalistički pokreti u tim zemljama bili na vrhuncu (skandinavizam). Regija je dobila ime prema poluotoku za kojeg se pak misli da je nazvan prema povijesnoj provinciji Skåne (Skanija) smještenoj u današnjoj Švedskoj na južnom kraju skandinavskog poluotoka.

Prije sredine 19. stoljeća regija je uključivala veće područje sjeverne Europe usporedivo s modernom "Velikom Skandinavijom":

Danska-Norveška

Švedska-FinskaKolektivna oznaka "Skandinavija" danas prvenstveno odražava lingvističke sličnosti, ali i povijesne i socijalne veze između tih zemalja unatoč njihovoj trenutnoj političkoj neovisnosti, različite politike tijekom dva svjetska rata i Hladnog rata, te članstvo u međunarodnim organizacijama.

Službeni jezik

Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.

Polovica zemalja svijeta ima službene jezike. Neke zemlje imaju samo jedan, npr. Albanija, Francuska (iako Francuska ima više domorodačkih jezika), Njemačka i Litva. Neke imaju više službenih jezika, npr. Bjelorusija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Kanada, Finska, Afganistan, Paragvaj, Bolivija, Indija, Švicarska i Južna Afrika.

U nekim zemljama, kao što su Irak, Italija i Španjolska, postoji službeni jezik za cijelu državu, ali drugi jezici dijele službeni status u nekim važnim regijama. Neke zemlje, kao što su Sjedinjene Američke Države, nemaju službeni jezik, ali pojedine savezne države imaju službene jezike. Napokon, neke zemlje uopće nemaju službeni jezik, npr. Australija, Eritreja, Luksemburg, Švedska i Tuvalu.

Na području Perua, svi jezici koji se tamo govore su službeni, a njihov broj iznosi 92Zbog kolonijalizma i neokolonijalizma, Filipini i neke afričke zemlje imaju službeni i školski jezik (francuski ili engleski) koji nije ni nacionalni ni najrašireniji jezik. S druge strane, zbog nacionalizma, Irska koristi irski jezik kao državni i prvi službeni jezik, iako ga govori malen dio stanovništva.

U nekim zemljama, pitanje koji se jezik treba koristiti u kojim kontekstima predstavlja velik politički problem.

Stockholm

Stockholm je glavni i najveći grad Švedske. Po procjeni iz 2008. uže je gradsko područje imalo 798.715, a šire 1.949.516 stanovnika. Sjedište je, između ostalog, Kraljevske švedske akademije znanosti, Karolinska instituta i Švedske akademije, ustanova koje odabiru dobitnike Nobelove nagrade iz fizike, kemije, ekonomije, medicine i književnosti.

Sverigetopplistan

Sverigetopplistan, ranije poznata kao Topplistan i Hitlistan i sl., je od listopada 2007. godine švedska nacionalna top ljestvica, bazirana na podacima prodaje singlova i albuma od Grammofonleverantörernas förening. Od kasne 2006. godine lista uključuje i legalni digitalni download.

Sveta Brigita

Sveta Brigita (Uppsala, Švedska, 1303. – Rim, 23. srpnja 1373.) je svetica rimokatoličke Crkve, mističarka, utemeljiteljica Otkupiteljeva reda (brigitinskog) časnih sestara, najpoznatija svetica sjevernih naroda Europe i književnica. Najpoznatija je po Petnaest molitava sv. Brigite te po Sedam molitava svete Brigite.

Svjetsko prvenstvo u nogometu - Švedska 1958.

6. Svjetsko prvenstvo u nogometu održalo se u Švedskoj od 8. do 29. lipnja 1958.. godine.

Svjetsko prvenstvo u rukometu

Svjetsko rukometno prvenstvo za muškarce športsko je natjecanje koje se održava od 1938. godine, a stalno od 1954. godine. U početku se održavalo svake četiri godine, a od 1993. svake druge godine.

Tridesetogodišnji rat

Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648. prvenstveno u središnjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, ali njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentalne države. Rat je započeo kao sukob između protestanata i katolika, ali se pretvorio u opći rat koji je zahvatio većinu Europe. Njegova obilježja bile su plaćeničke vojske, gladi i bolesti. U njemu je izginula gotovo polovica tadašnjeg stanovništva Njemačke.

Rat je započeo u Češkoj Praškom defenestracijom 23. svibnja 1618., kada su protestanti izbacili carske namjesnike kroz prozor palače u Pragu gdje su stolovali. Godine 1619. umro je car Matija bez djece, ali prethodno je imenovao Ferdinanda Štajerskog za svog nasljednika. Ferdinand je bio gorljiv katolik školovan kod isusovaca koji je htio ponovno ojačati katolicizam u tadašnjem carstvu, zbog čega je bio nepopularan u tada kalvinističkoj Češkoj. To je bio povod početku Tridesetogodišnjeg rata.

Ovaj rat najčešće se dijeli u četiri razdoblja: Češka pobuna, Danska intervencija, Švedska intervencija i Francuska intervencija.

Hrvatsko konjaništvo pod zapovjedništvom carskog generala Albrechta von Wallensteina zapaženo je kao izvanredno učinkovito i proslavilo se u brojnim bitkama. Posebno presudni bili su hrvatski ratnici u bitkama kod Lützena i kod Nördlingena.

Švedska nogometna reprezentacija

Švedska nogometna reprezentacija (švedski: Sveriges herrlandslag i fotboll) predstavlja Švedsku u nogometu i pod vodstvom je Švedskog nogometnog saveza, upravnog tijela za nogomet u Švedskoj. Švedski domaći teren je Råsunda stadion a izbornik reprezentacije je Erik Hamrén. Švedska je ostvarila svoj prvi nastup na Svjetskom prvenstvu 1934. Od tada, Švedska je ostvarila jedanaest nastupa na Svjetskom prvenstvu i četiri nastupa na europskim prvenstvima. Zauzeli su drugo mjesto na SP 1958., a treće na SP 1950. i 1994. Švedska postignuća uključuju zlatnu medalju na Olimpijskim igrama 1948., i brončane medalje 1924. i 1952. Stigli su do polufinala EP-a 1992.

Tradicionalno, Šveđani su rivali s Danskom i Norveškom, iako imaju i druga rivalstva, razvijena tijekom godina. Švedska se nije uspjela kvalificirati na Svjetsko prvenstvo 2010. u skupinoj fazi kvalifikacija, nakon što ju je eliminirao Portugal. Kao rezultat toga, odstupio je izbornik Lars Lagerbäck, a Erik Hamrén je imenovan novim izbornikom. Janne Anderson je naslijedio Hamréna na mjestu izbornika nakon Europskog prvenstva u Francuskoj.U ovom stoljeću, najveći uspjeh Švedske je nastup u četvrtfinalu svjetskog prvenstva u Rusiji 2018.

Švedska rukometna reprezentacija

Švedska rukometna reprezentacija predstavlja državu Švedsku u športu rukometu.

Krovna organizacija: Svenska Handbollförbundet

Švedska rukometna reprezentacije je s četiri prva mjesta na Europskim prvenstvima u rukometu i četiri prva mjesta na Svjetskom prvenstvu u rukometu jedna od najuspješniji momčadi na svijetu. Dalje su zaredom osvojili tri srebrne medalje na Olimpijskim igrama. Najuspješniji period su imali između 1988. i 2004., kada su osvojili 13 medalja od 16 mogućih.

Magnus Wislander, igrač te uspješne generacije, je 2000. izabran za igrača stoljeća.

Nakon smjene generacije Švedska reprezentacije nije osvojila ni jednu medalju. Čak se nisu kvalificirali za Svjetsko prvenstvo 2007..

Švedski jezik

Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika. Najsrodniji je danas nepriznatim jezicima skonskom i dalekarlijskom čiji su govornici izloženi švedizaciji. Švedski jezik ima 7.825.000 govornika u Švedskoj (1986.; po novijim podacima 7.910.000) i 296.000 u Finskoj (1997.). Ima nekoliko dijalekata: sjevernošvedski u Norrlandu; istočnošvedski u Finskoj, Estoniji i selu Gammalsvenskby (na njihovom jeziku Gammölsvänskbi; ukr. Старошведське) u Ukrajini; svea; gotlandski (gutamal) koji potječe od starogotlandskog (forngutniska). Danas se tim jezikom služi oko 10.000.000 ljudi, uglavnom stanovnika Švedske i Finske. U Danskoj se govori na otoku Bornholm.

O švedskom kao posebnom jeziku može se govoriti tek svršetkom vikinškog doba (oko 800. godine), kada nastaju razlike između zapadnih i istočnih nordijskih jezika, a tek oko 1100. počinju postojati izrazitije razlike između danskog i švedskog. Godine 1495. tiskana je prva knjiga na švedskom, godine 1526. Novi zavjet te 1541. Biblija Gustava Vase.

Tradicionalno se švedski jezik dijeli na šest dijalektskih skupina:

sydsvenska mål - južnošvedski jezik

götamål

sveamål

norrländska mål

östsvenska mål - istočnošvedski jezik

gotländska mål - gotländski jezikSuvremeni, pak, švedski poznaje preko stotinu dijalekata, različitih s obzirom na jačinu utjecaja standardnog švedskog jezika.

Standardni švedski jezik se naziva Rikssvenska (državni švedski) ili högsvenska (visoki švedski) i najčešći je govorni naziv u Švedskoj i Finskoj.

Među jezikoslovcima je pak rašireniji izraz standardsvenska (standardni švedski).

Nordijsko vijeće
Države u Europi
Zapadnoeuropska unija
Zastava ZEU
Flag of Europe.svg Europska unija
Zastava Europske unije

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.