Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno: Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije.

Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima.

Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom, te s britanskom kolonijom Gibraltar na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km.

Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga.

Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Kraljevina Španjolska
Reino de España
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Plus ultra (latinski, "još dalje")
Himna
Marcha Real
(hrv. "Kraljevski marš")
Položaj Španjolske
Glavni grad Madrid
Službeni jezik španjolski 1)
Državni vrh
 - Kralj Felipe VI.
 - Predsjednik Vlade Pedro Sánchez
Neovisnost ujedinjenjem 1492.
Površina 51. po veličini
 - ukupno 504 030 km2
 - % vode 1,04 %
Stanovništvo 30. po veličini
 - ukupno (2017.) 46.572.028[1]
 - gustoća 92/km2
BDP (PKM) procjena 2018.
 - ukupno $1.864 bilijuna[2] (16.)
 - po stanovniku $32.559[2] (30.)
Valuta euro 2) (100 centa)
Pozivni broj +34
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak .es
1) uz španjolski, službeni jezici u pojedinim autonomnim zajednicama su katalonski, baskijski , galicijski i okcitanski;
2) do 1999. španjolska pezeta

Zemljopis

Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima.

Položaj

Španjolska se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu, između 43°47'24" sjeverne i 36°00'40" južne zemljopisne širine i između 7°00'29" istočne i 5°36'40" zapadne zemljopisne dužine.

Reljef

Peñaranda de Duero
Peñaranda de Duero u Kastilji

Veći dio pirenejskog područja čini po postanku stara visoravan Meseta (građena od prekambrijskog i paleozojskog kristaličnog kamenja i starih kamenaca), koju Kastiljsko gorje dijeli na sjevernu i južnu Kastilju. Sjeverno i južno od Mesete prostiru se planinski lanci: Kantabrijsko gorje i Pireneji (Pico de Aneto, 3404 m) na sjeveru, a Betijski Kordiljeri ili Andaluzijsko gorje na jugu. Andaluzijsko gorje sastoji se od nekoliko masiva koji se pružaju paralelno s obalom Sredozemnog mora; središnji dio čini Sierra Nevada s najvišim vrhom Španjolske (Mulhacu, 3481 m). Između južnog ruba Mesete (Sierra Morene) i Andaluzijskog gorja nalazi se velika Andaluzijska tektonska depresija uz rijeku Guadalquivir. Na sjeveroistočnom rubu Mesete pruža se Ibersko gorje, građeno od krednih i jurskih naslaga, a između Iberskog gorja, Pireneja i Kantabrijskog gorja depresija rijeke Ebro (Aragonska dolina). S visoravni Mesete izdižu se planinski masivi Sierra de Gata, Sierra de Gredos i Sierra de Guadarrama, koji su nastali rasjedanjem u tercijaru. Obala je uglavnom strma i nerazvedena. Dobro je razvedena samo obala Galicije i sjeverozapadne Španjolske s mnoštvom zaljeva karakterističnih oblika.

Klima

Španjolska se nalazi u umjerenom pojasu, njen neujednačen reljef utječe na veliku klimatsku raznolikost. Često se za klimu Španjolske kaže da je sredozemna (mediteranska). Međutim, to je samo donekle točno jer samo priobalno područje istoka, jugoistoka i juga Španjolske ima sredozemnu klimu. Po zemljopisnoj širini, najveći dio Španjolske trebao bi imati sredozemnu klimu, ali neke druge prirodne karakteristike stvaraju drukčije uvjete. Na izmjene klime primarno utječe visoki reljef, odnosno viša nadmorska visina, pa dolazi i do vertikalne klimatske slojevitosti. Uz to, planine se uglavnom izdižu uz rub države, odnosno Poluotoka, pa su značajna prepreka širenju klimatskih utjecaja s okolnih prostora. Zbog toga središnji dio Španjolske, visoravan Meseta, ima znatno drukčiju klimu od one koja bi odgovarala zemljopisnoj širini tog prostora, odnosno u značajnoj je mjeri kontinentalna. Na istoku i jugu Španjolske, gdje prevladava sredozemna klima (često se navodi i kao suptropska), srednje mjesečne temperature tijekom godine kreću se od 13°C do 25 °C, a prosječno padne od 350 do 500 mm padalina. Za ovo područje karakteristično je dugo, toplo, suho i sunčano ljeto, kada maksimalne temperature dosegnu i 48 °C. Sredozemna obala Španjolske ima najveći broj sunčanih sati u Europi. Na svim obalama zime su ugodne, a na jugu čak i tople. Sjeverozapad Španjolske (atlantska obala koja izlazi i na Biskajski zaljev) ima svježiju klimu, pa se temperature kreću 8-20 °C. S Biskajskog zaljeva prema Poluotoku kreću se vlažne mase, te na planinskim padinama padne najviše padalina, 900–2000 mm. Zbog blage oceanske klime i dosta padalina, čitavo je područje pod relativno bujnom i zelenom vegetacijom, pa se ova regija često naziva i Zelena obala (Costa Verde). Unutrašnju Španjolsku, s kontinentalnom klimom, karakteriziraju srednje mjesečne temperature 3-23 °C, mada tijekom zime temperature često budu ispod nule. U ovoj regiji prosječno godišnje padne ispod 500 mm padalina, a na nekim sektorima i ispod 300. Istočni obod ove regije poprima neke karakteristike mediteranske klime, dok se sjeverozapadni rub približava oceanskoj.

Hidrografija

Može se reći da osnovu hidrografske mreže Španjolske čini pet rijeka:

  • Guadalquivir
  • Guadiana
  • Tajo
  • Duero
  • Ebro

Rijeke na sjeverozapadu Španjolske imaju više vode, kraći tok, relativno veliki pad, a njihova estuarijska ili rijaska ušća pogoduju razvoju vodenog prometa. Rijeke koje se spuštaju s visokih planina (Pireneja, Betijskih kordiljera, Kasteljanskog gorja i dr.) imaju velike padove i značajan hidroenergetski potencijal. U vapnenjačkim terenima rijeke su najčešće formirale kanjone, a ima i vodopada i brzaca.

Pitka voda

Većinu pitke vode dobivaju iz akumulacijskih jezera. Najveći dio rijeka zauzdan je za vrijeme vladavine Francisca Franca, što je jedna od rijetkih stvari po kojoj je pamćen po dobru u kolektivnoj memoriji španjolskog naroda. Dobrobiti od umjetnih jezera su nesagledive za zemlju poput Španjolske, koja se uslijed klimatskih promjena pretvara u pustinjsku zemlju. Osim pitke vode, tu je i korist od dobivanja električne energije, turizma, stvaranja novih fekosustava itd.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2008. godine, u Španjolskoj živi 46.157.822 stanovnika s prosječnom gustoćom naseljenosti od 91,2 stanovnik/km2.

Buran povijesni razvoj utjecao je na karakteristike i raznolikost stanovništva. Španjolci čine oko 73% ukupne populacije, Katalonci 16,5%, Galjegi (Galicija) 8%, Baski 2,3%, a ostali 0,2%. Španjolska je jedna od najizrazitijih katoličkih zemalja pa je logično što je 68,5% stanovništva katoličke vjere, dok je 26,4% ateista i agnostika i 2,6% ostalih (muslimani, protestanti, budisti itd.). I Španjolska se sve brže urbanizira, pa danas oko 80% stanovništva živi u gradovima. U starosnoj dobi 0-19 godina je 33% populacije, u dobi 20-59 godina je 50%, a starijih od 60 godina ima 17%. Očigledno je i da španjolska populacija postaje sve starija, a na to utječe i niski prirodni prirast, koji iznosi svega 1 promil (stopa nataliteta je 10 promila, a mortaliteta 9 promila).

Etničke grupe

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Etničke grupe Španjolske

Sociološke karakteristike

Španjolci su izrazito otvoreni i dobronamjerni prema ljudima. Gaje ogromnu ljubav prema domovini i kao takvi imaju neobično razvijenu svijest prema zagađenju svake vrste. Tako je u stanovništvu svakog dana sve više prisutna svijest o klimatskim promjenama koje se događaju na teritoriju na kojem obitavaju i u bližoj okolici.

Povijest

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Španjolske

Španjolska je bila naseljena već u paleolitiku, o čemu svjedoči bogata likovna umjetnost (spilje Altamira, Castillo, Pindal) te drugi arheološki ostaci. U kasnijem razdoblju Pirenejski poluotok naseljavaju Iberi. Oko 1200. godine prije Krista sa sjevera dolaze Kelti, preplavljujući gotovo cijeli Poluotok i mješajući se s domaćim iberskim stanovništvom. Oko 1100. godine prije Krista Feničani i Grci osnivaju svoje kolonije.

Spain Andalusia Cordoba BW 2015-10-27 12-15-09
Rimski most u Córdobi

Između prvog i drugog Punskog rata (između Rimljana i Kartažana), Kartažani osnivaju svoje kolonije, među kojima su najvažnije bile na Ibizi i u Cartageni. Porazivši Kartagu u Drugom punskom ratu (201. pr. Kr.), Rimljani započinju postupnu okupaciju poluotoka, zauzevši u idućih dvjestotinjak godina čitav teritorij Pirenejskog poluotoka. U prvim fazama rimske okupacije domaće je stanovništvo dizalo više ustanaka protiv osvajača. Nakon smrti jednog od vođi ustanka, Viriata (139. godine pr. Kr.), pobjede su bile sve rjeđe te je slabio otpor protiv Rimljana, a do konačnog sloma dolazi u vrijeme cara Augusta. Rimska okupacija Poluotoka kulminirala je uspostavom potpune rimske vlasti i osnivanjem provincije Hispanije. Pod rimskom vlašću Španjolska je ostala sve do 5. stoljeća. Stanovnici Hispanije prihvatili su rimsku kulturu, jezik i zakone, ali je i njihova važnost Carstvu bila velika.

Početkom 5. stoljeća na prostor današnje Španjolske provalila su germanska plemena Alani, Svevi i Vandali. Ta su plemena došla iz današnje sjeverne Njemačke, prošli kroz današnju Francusku i prodrli na Pirenejski poluotok. Alani su osvojili pokrajinu Luzitaniju, Svevi pokrajinu Galiciju, a Vandali pokrajinu Andaluziju. Vandali su bili pritisnuti kasnije od zapadnih Gota te su zato prešli u Afriku, gdje su osnovali vandalsku državu koja se održala do sredine 6. stoljeća (srušio ju je g. 534. bizantski vojskovođa Belizar).

Kad su Vandali otišli u Afriku, uništili su zapadni Goti u Španjolskoj i svevsku državu g. 585. te su zagospodarili cijelim poluotokom. Država zapadnih Gota održala se u Španjolskoj do g. 711. Te su godine Arapi zauzeli Pirenejski poluotok i srušili državu zapadnih Gota. Zapadni su Goti oko g. 600. prigrlili katoličku vjeru, pa su se sa svojim podanicima starosjediocima stopili u jedan narod — španjolski.

Arapska država na Pirenejskom poluotoku trajala je od godine 711. do 1492. Međutim, već je u 11. stoljeću počela opadati jer su na nju stali sve više navaljivati kršćani iz Franačke. Glavni je grad arapske države u Španjolskoj bila Córdoba. Kršćani, koji su se održali u sjevernom dijelu Poluotoka i činili nekoliko državica, među kojima su bile Navarra i Katalonija, stali su od 11. stoljeća potiskivati Arape sve više na jug. Od malih država nastale su tri veće: Aragonija na istoku, Portugal na zapadu, a u sredini Kastilja. Od 13. stoljeća pod arapskom je vlašću ostao još samo južni dio Poluotoka, s prijestolnicom u Granadi.

Godine 1469. oženio se aragonski kralj Ferdinand nasljednicom kastiljske kraljevske krune Izabelom, te su se tako ujedinile države Aragonija i Kastilija u ujedinjenu kraljevinu Španjolsku. Ferdinand i Izabela poveli su borbu protiv Arapa (Maura) i poslije desetogodišnjeg rata zauzeli sve njihove zemlje. Godine 1492. osvojili su i arapski glavni grad Granadu. Arapi su zatim posve napustili Španjolsku, koja je napredovala, te postala jedna od najmoćnijih europskih država.

Upravo na kraju srednjega vijeka, spajanjem Kastilje i Aragonije, stvorena je španjolska narodna država. Otkrićem novih zemalja u Americi Španjolska je za kralja Ferdinanda Katoličkog i kraljice Izabele udarila temelje svojoj moći, veličini i kolonijalnom gospodstvu.

Povezani članci

Politika

Ustav

Španjolska ima dugu i nestabilnu povijest svoje ustavnosti, ponajprije zahvaljujući političkim previranjima u 19. i 20. stoljeću:

  • Ustav iz Bayonee (1808.) – zapravo i nije ustav. Nakon Ustanka u Aranjuezu, Napoleon je sazvao u Bayoni skupštinu španjolskih plemenitaša pred koje je stavio tekst ustava, koji su zatim oni izglasali 8. srpnja 1808. Španjolska je bila organizirana kao nasljedna monarhija, s kraljem kao središtem moći, ali koji je morao poštivati prava građana zajamčena ustavom. Potom na prijestolje dolazi Napoleonov brat Josip I.
  • Ustav iz 1812. (naziva se na španjolskom La Pepa (Joža), zato što je donesen na dan sv. Josipa) – prvi pravi španjolski ustav. Donesen je nakon pada Josipa I. Bonapartea. Imao je kompromisni karakter između liberalnih struja i apsolutista. Na snazi je zapravo bio samo šest godina, zbog toga što ga Ferdinand VII. nije poštovao (1812.-1814., kada ga je Ferdinand ukinuo, uspostavivši stari apsolutistički režim; 1820.-1823.; 1836.-1837.)
  • Ustav iz 1837. – regentica Marija Kristina, majka Izabele II. bila je primorana vratiti se na stanje ustanovljeno Ustavom iz 1812.
  • Ustav iz 1845. – donesen nakon što je general Espartero preuzeo regenciju od Marije Kristine. Izabela II. proglašena je punoljetnom. Ustavom su se povećale kraljeve ovlasti.
  • Ustav iz 1856. – ovaj ustav nikad nije zaživio
  • Ustav iz 1869. – ustav donesen nakon bijega Izabele II. i preuzimanja vlasti od strane generala Serana. Ovaj demokratski ustav, koji je bio na snazi do 1871., poznavao je diobu vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.
  • Ustav iz 1876. – nakon pada Prve Republike, nije postojala niti jedna politička grupacija koja je nudila formulu stabilne vlasti. Alfons XII. iz Engleske ponudio je Španjolcima ustav koji se bazirao na liberalnoj monarhiji.
  • Ustav iz 1931. – ustav Druge Republike
  • Ustav iz 1978. – ustav koji je danas na snazi

Ustav iz 1978.

Ustav Španjolske iz 1978. godine je najviša i temeljna norma španjolskog pravnog poretka. Posljedica je i vrhunac povijesnog procesa nazvanog Španjolska tranzicija (španjolski Transición Española) koji označava prijelaz iz autoritativne države u parlamentarnu monarhiju modernog, zapadnoeuropskog tipa 1975. godine.

Ovaj Ustav određuje Španjolsku kao ustavnu monarhiju, s kraljem kao šefom države. Ustav također počiva na diobi vlasti.

Na općim i slobodnim izborima biraju se narodni predstavnici u parlamentu (Las Cortes Generales). Kortesi vrše zakonodavnu vlast, a sastoje se od dva doma: Kongres zastupnika i Senat, koji biraju predsjednika vlade i nadziru djelovanje izvršne vlasti.

Predsjednik vlade na čelu je izvršne vlasti, koju vrši zajedno s Vijećem ministara. Sudska vlast počiva na neovisnom sudstvu. Ustavni sud pazi da zakoni i djelovanje javne vlasti budu u skladu s Ustavom.

Ustav prekida centralističku tradiciju koja potječe još iz vremena Filipa V. (1700.). Kao rješenje za regionalni problem, kojeg su izazvale grupe nacionalista iz Baskije i Katalonije, Galicije, Valencije i Andauzije, ustanovljen je novi model decentralizirane države, u kojoj se svaka regija pretvara u autonomnu zajednicu s vlastitom vladom, parlamentom, regionalnim sudovima te statutima autonomije kojima se ustanovljuju njihove nadležnosti.

Ustav također priznaje mnoga individualna temeljna prava građana, te socijalna i ekonomska prava.

Državni organi

Teritorijalna podjela

Španjolske autonomne zajednice
Zemljovid španjolskih autonomnih zajednica

Španjolska je podjeljena na:

  • autonomne zajednice (španj. comunidades autónomas) - ukupno 17
  • autonomni gradovi (španj. ciudades autónomas) - ukupno dva

Autonomne zajednice ustrojene su od provincija (španj. provincias), a one se dalje dijele na općine (španj. municipios).

Autonomne zajednice i provincije

Autonomna zajednica Glavni grad Provincije
Zastava Andaluzije Andaluzija
šp. Andalucía
Sevilla Almería, Cádiz, Córdoba, Granada, Huelva, Jaén, Málaga
Zastava Aragonije Aragonija
šp. Aragón
Zaragoza Huesca, Teruel, Zaragoza
Zastava Asturije Kneževina Asturija
španj. Principado de Asturias
as. Asturies
Oviedo
as. Uviéu
Asturias
as. Asturies
Zastava Baleara Baleari
šp. Islas Baleares
kat. Illes Balears
Palma de Mallorca Islas Baleares
kat. Illes Balears
Zastava Baskije Baskija ili Euskadi
šp. País Vasco ili Euskadi
eu. Euskadi
Vitoria
eu. Gasteiz
Álava, Viscaya, Guipúzcoa
eu. Araba,Bizkaia, Gipuzkoa
Zastava Kanara Kanari
šp. Islas Canarias
Santa Cruz de Tenerife i
Las Palmas de Gran Canaria
Santa Cruz de Tenerife, Las Palmas de Gran Canaria
Zastava Kantabrije Kantabrija
šp. Cantabria
Santander Cantabria
Zastava Katalonije Katalonija
šp. Cataluña
kat. Catalunya
Barcelona Barcelona, Gerona, Lérida, Tarragona
kat. Barcelona, Girona, Lleida, Tarragona
Zastava Kastilja-La Manche Kastilja-La Mancha
šp. Castilla-La Mancha
Toledo Albacete, Ciudad Real, Cuenca, Guadalajara, Toledo
Zastava Kastilija i León Kastilja i León
šp. Castilla y León
Valladolid Ávila, Burgos, León, Palencia, Salamanca, Segovia, Soria, Valladolid, Zamora
Zastava Ekstremadure Ekstremadura
šp. Extremadura
Mérida Badajoz, Cáceres
Zastava Galicije Galicija
šp. Galica
gal. Galiza ili Galicia
Santiago de Compostela La Coruña, Lugo, Orense, Pontevedra
gal. A Coruña, Lugo, Ourense, Pontevedra
Zastava La Rioje La Rioja Logroño La Rioja
Zastava Madrida Zajednica Madrida
šp. Comunidad de Madrid
Madrid Madrid
Zastava Regije Murcie Regija Murcia
šp. Región de Murcia
Murcia Murcia
Zastava Navarre Navarra
eu. Nafarroa
Pamplona
eu. Iruña
Navarra
eu. Nafarroa
Zastava Valencije Valencijska Zajednica
šp. Comunidad Valenciana
vl. Comunitat Valenciana
Valencia Alicante, Castellón, Valencia
vl. Alacant, Castelló, València
Autonomni gradovi
Zastava Ceutae Ceuta
Zastava Melilla Melilla

Povezani članci

Jezici

Spain languages

Španjolski ili kastiljanski jezik službeni je jezik španjolske države svih autonomnih zajednica. 28.200.000 u Španjolskoj (1986.). Ostali jezici (ukupno ih ima 14 s 3 znakovna) koji se govore u Španjolskoj su:

  • Španjolski znakovni jezik (mimika), 102.000 (1994.)
  • Aragonski, 11.000 govornika od 2.000.000 (1994) etničkih Aragonaca. Službeni jezik u Aragonu.
  • Asturleonski jezik (ili asturski) - nema status službenog jezika, ali uživa zaštitu u Asturiji. 100.000 (1994.) u Španjolskoj.
  • Baskijski jezik - službeni jezik u Baskiji. 580.000 u Španjolskoj (1991., L. Trask).
  • Galicijski jezik - službeni jezik u Galiciji; 3.170.000 u Španjolskoj (1986.).
  • Aranski jezik – ovaj okcitanski dijalekt ima status službenog jezika u dolini Aran u Kataloniji. 3.810 govornika u Španjolskoj od 5.552 etničkih (1991.).
  • Katalonski jezik - službeni jezik u Kataloniji, Zajednici Valencije (valencijski dijalekt) i na Balearskim otocima; 11.200.000 u Španjolskoj (2006.).
  • Katalonski znakovni jezik. Službeni od (1994); 18.000 (1994.)
  • Estremadurski, 200.000 u Španjolskoj. Etnički znatno brojniji.
  • Fala, u Estremaduri; 10.500 (1994., T. Erickson).
  • Kalo, jezik Roma (španj. Gitana), 40.000 u Španjolskoj.
  • Quinqui, nepoznat broj govornika kojim se služi etnička skupina Quinquillero.
  • Valencijski znakovni jezik. Nepoznat broj govornika.

Gospodarstvo

S bruto domaćim proizvodom od 838.672.000 eura (2005.), njegovim rastom od 3,4% (2005.) te dohotkom po glavi stanovnika od 20.268 eura (2005.), španjolsko je gospodarstvo jedno od vodećih u Europi. Prema klasifikaciji Svjetske Banke, Španjolska je osma gospodarska sila svijeta. Tako je bilo sve do velike globalne krize koja je posebno pogodila španjolsko gospodarstvo i uzrokovalo njegovu stagnaciju, drastičan pad standarda te ogromnu nezaposlenost. Od 2015. godine Španjolska bilježi rast te polako izlazi iz krize.

Španjolska je industrijski razvijena i tehnološki napredna zemlja. U posljednjih nekoliko godina u industrijskim zonama niču tehnološki parkovi. Glavni su industrijski proizvodi tekstil i konfekcija, prehrambeni proizvodi, metal i prozvodi od metala, automobili i brodogradnja.

Osnovne su kulture agrumi, riža, voće, povrće, masline i grožđe. Španjolska je, kao i Portugal, poznata po proizvodnji pluta. Rudama je najbogatija zemlja južne Europe.

Turizam je jedna od glavnih grana djelatnosti.

Nezaposlenost je u studenom 2006. godine bila 8.1%.

Poveznice

Izvori

  1. Spain - Population, total, data.worldbank.org, pristupljeno 28. listopada 2018.
  2. 2,0 2,1 Report for Selected Countries and Subjects

Vanjske poveznice

   
Portal:Europa
Portal:Europa

Ostali projekti

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Španjolska
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Španjolska
Gnome-globe.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Španjolske
.es

.es je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Španjolsku. Domenom upravlja Mrežni informacijski centar Španjolske.

Euro

Euro (simbol: €) je ime jedinstvene europske valute koja je u uporabi od 1. siječnja 1999., a od siječnja 2015. njezina uporaba proširena je na 19 država tzv. Eurozone:

Austrija

Belgija

Cipar

Estonija

Finska

Francuska

Grčka

Irska

Italija

Latvija

Litva

Luksemburg

Nizozemska

Njemačka

Malta

Portugal

Slovačka

Slovenija

ŠpanjolskaOd zemalja koje nisu članice Eurozone ni Europske unije, kovanice eura izdaju još i Andora, Monako, San Marino i Vatikan.

Osim u ovim državama, euro se kao službeno sredstvo plaćanja koristi još i Crnoj Gori, na Kosovu, kao i u francuskim prekomorskim posjedima.

Europsko prvenstvo u nogometu - Austrija i Švicarska 2008.

Europsko nogometno prvenstvo 2008. godine održano je u Austriji i Švicarskoj od 7. do 29. lipnja 2008. Nastupilo je 16 nogometnih reprezentacija u 8 gradova domaćina. Europskim prvacima su postali Španjolci, pobjedom u bečkom finalu nad Njemačkom od 1:0.

Europsko prvenstvo u nogometu - Poljska i Ukrajina 2012.

Europsko prvenstvo u nogometu 2012. (popularno kao UEFA Euro 2012) natjecanje je koje se održavalo u Poljskoj i Ukrajini. Ovo je bilo 14. muško europsko prvenstvo, i zadnje koje se sastojalo od 16 momčadi; naime od 2016. igra se u formatu sa 24 momčadi. Za natjecanje je izgrađeno ili renovirano osam stadiona u isto toliko gradova, po četiri u Poljskoj i Ukrajini.

Prvenstvo se igralo između 8. lipnja i 1. srpnja 2012, sa utakmicom otvorenja u Varšavi i finalom u Kijevu. Branitelj naslova bila je reprezentacija Španjolske. Nijedan od domaćina nije se plasirao u četvrtfinale, drugi put u povijesti nakon Eura 2008. s Austrijom i Švicarskom.

Pobjednikom je postala Španjolska, pobjedivši Italiju u finalu rezultatom 4:0. Osvajanjem ovog naslova, Španjolska je postala prva reprezentacija koja je osvojila dva europska prvenstva zaredom, te prva koja je postala pobjednikom tri velika natjecanja zaredom, nakon europskog 2008. i Svjetskog prvenstva 2010. Kako su Španjolci kao svjetski prvaci već osigurali nastup na Konfederacijskom kupu 2013. u Brazilu, umjesto njih kvalificirala se drugoplasirana Italija.

Galicija, Španjolska

Galicija (špa. Galicia, gal. Galiza ili Galicia) je španjolska autonomna zajednica smještena na krajnjem sjeverozapadu Pirenejskog poluotoka. Nalazi se na obali Atlantskog oceana, graniči na jugu s Portugalom, na istoku s Asturijom i Kastiljom i Leónom (provincije Zamora i León).

Galiciji također pripadaju otočje Cíes (kojeg čine otoci Faro, Monteagudo i San Martiño), otočje Ons (kojeg čine otoci Ons i Onza), i otočje Sálvora (kojeg čine otoci Sálvora, Vionta y Sagres), te drugi otoci kao što su Cortegada, Arosa, Sisargas i Malveiras; većina su dio Nacionalnog parka Islas Atlánticas (Atlantski otoci).

Galicija se dijeli na četiri provincije: La Coruña (gal. A Coruña), Lugo, Orense (gal. Ourense) i Pontevedra. Glavni grad je Santiago de Compostela. Galicija je priznata kao povijesna nacija u svom Statutu autonimije iz 1981. godine.

Službeni jezik u Galiciji, pored španjolskog, je i galješki jezik (španj. gallego, gal. galego). Jezik se smatra srodnim portugalskom jeziku, a prema nekim podjelama on je portugalski dijalekt.

Poznato je Svetište sv. Andrije u Teixidu.

Gvatemala

Republika Gvatemala država je u Srednjoj Americi, koja izlazi na Tihi ocean i Karipsko more. Na kopnu graniči sa četiri države: Meksikom, Belizeom, Hondurasom i Salvadorom. Neovisna je od 1821. godine.

Hokej na travi na Olimpijskim igrama

Hokej na travi na Olimpijskim igrama se prvi puta u službanom programu pojavio na Igrama u u Londonu 1908. godine, te je s prekidima ostao u programu do danas. Za žene su natjecanja uvedena na Igrama u Moskvi 1980. godine.

Pirenejski poluotok

Pirenejski poluotok ili Iberijski poluotok (špa. i port. Península Ibérica) poluotok je na krajnjem jugozapadu Europe, odjeljen od Francuske planinskim lancem Pireneja po kojem je dobio ime. Poznat je i pod nazivom Iberski poluotok, a nazvan je po starom narodu (Iberi), koji je u davnoj prošlosti naseljavao jedan dio poluotoka. Danas se na njemu nalaze države Španjolska i Portugal, te britanski prekomorski teritorij Gibraltar.

Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi

Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi čini UNESCO-va nematerijalna svjetska baština europskih država, prema abecednom redu i godini upisa. Oznakom (*) je označena nematerijalna baština na popisu hitne zaštite UNESCO-a.

Santiago de Compostela

Santiago de Compostela je glavni grad Galicije (Španjolska). Nalazi se na sjeverozapadu Španjolske, u provinciji Coruña. UNESCO je 1985. godine proglasio Stari dio grada Santiago de Compostela svjetskom kulturnom baštinom. Godine 2000. bio je Europski grad kulture.

Santiago de Compostela je sjedište galicijske autonomne vlade (gal. Xunta de Galicia). Također je i važna destinacija kršćanskih hodočašća, treće nakon Jeruzalema i Rima. Od vrijednih povijesnih spomenika, Santiago ima jedan od najstarijih sveučilišta u Europi i svijetu, Sveučilište Santiago de Compostela, osnovano prije oko 500 godina, i katedralu sv. Jakova.

Službeni jezik

Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.

Polovica zemalja svijeta ima službene jezike. Neke zemlje imaju samo jedan, npr. Albanija, Francuska (iako Francuska ima više domorodačkih jezika), Njemačka i Litva. Neke imaju više službenih jezika, npr. Bjelorusija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Kanada, Finska, Afganistan, Paragvaj, Bolivija, Indija, Švicarska i Južna Afrika.

U nekim zemljama, kao što su Irak, Italija i Španjolska, postoji službeni jezik za cijelu državu, ali drugi jezici dijele službeni status u nekim važnim regijama. Neke zemlje, kao što su Sjedinjene Američke Države, nemaju službeni jezik, ali pojedine savezne države imaju službene jezike. Napokon, neke zemlje uopće nemaju službeni jezik, npr. Australija, Eritreja, Luksemburg, Švedska i Tuvalu.

Na području Perua, svi jezici koji se tamo govore su službeni, a njihov broj iznosi 92Zbog kolonijalizma i neokolonijalizma, Filipini i neke afričke zemlje imaju službeni i školski jezik (francuski ili engleski) koji nije ni nacionalni ni najrašireniji jezik. S druge strane, zbog nacionalizma, Irska koristi irski jezik kao državni i prvi službeni jezik, iako ga govori malen dio stanovništva.

U nekim zemljama, pitanje koji se jezik treba koristiti u kojim kontekstima predstavlja velik politički problem.

Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južnoafrička Republika 2010.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010. je bilo 19. izdanje svjetskog nogometnog prvenstva koje se održalo od 11. lipnja do 11. srpnja 2010. u Južnoafričkoj Republici. Ovo je bilo prvo svjetsko prvenstvo održano u nekoj afričkoj zemlji te je time Australija jedini kontinent koji još nije bio domaćinom svjetskoga prvenstva.

Na kvalifikacijama za prvenstvo sudjelovalo je 126 zemalja iz 5 kontinentalnih federacija, dok su u samoj završici sudjelovale 32 zemlje. Format natjecanja ostao je nepromijenjen - faza po skupinama i faza izbacivanja. Odigrane su ukupno 64 utakmice na 10 stadiona smještenih u 9 gradova.

Svjetskim je prvakom po prvi put u povijesti postala Španjolska, finalnom pobjedom 1:0 nad Nizozemskom nakon produžetaka.

Svjetsko prvenstvo u nogometu - Španjolska 1982.

12. Svjetsko prvenstvo u nogometu održalo se u Španjolskoj od 13. lipnja do 11. srpnja 1982. godine.

Hrvatskog igrača Ivana Gudelja francuski športski časopis L'Équipe stavio je među najbolju jedanaestoricu prvenstva.

Svjetsko prvenstvo u rukometu - Španjolska 2013.

Svjetsko prvenstvo u rukometu 2013. bilo je 23. Svjetsko rukometno prvenstvo koje se u siječnju 2013. održalo u Španjolskoj. Objava Španjolske kao zemlje domaćina održana je u listopadu 2010., prvotno su za domaćinstvo kandidirale još Južna Koreja, Norveška i Danska ali sve tri države povukle su svoje kandidature prije odluke IHF-a. Prvenstvo se održalo u 9 dvorana u 8 gradova, završnica se igrala u Barceloni. Svjetski prvak je drugi put u povijesti postala Španjolska koja je ostvarila najuvjerljiviju pobjedu u povijesti utakmica za zlato na svjetskim prvenstvima. Pobijedila je Dansku čak 16 razlike (35:19).

Španjolska nogometna reprezentacija

Španjolska nogometna reprezentacija predstavlja Španjolsku u nogometu. Pod upravom je Španjolskog nogometnog saveza. Španjolska je trostruki europski prvak i prva momčad koja je obranila naslov europskog prvaka i koja je osvojila tri velika natjecanja uzastopno (EP 2008., SP 2010., EP 2012.). Od Svjetskog prvenstva u Rusiji 2018. Španjolska se nogometna reprezentacija nalazi na drugom mjestu po broju osvojenih Fair-play nagrada na Svjetskim nogometnim prvenstvima, odmah nakon brazilske nogometne reprezentacije. S brazilskom nogometnom reprezentacijom dijeli još jedan rekord, a to je onaj od trideset i pet uzastopnih odigranih utakmica bez poraza.

U srpnju 2008. Španjolska je postala vodeća reprezentacija na FIFA ljestvici, kao prva reprezentacija koja nikada nije bila svjetski prvak. Postali su svjetski prvaci na Svjetskom prvenstvu u Južnoj Africi 2010., pobijedivši u finalu nizozemsku reprezentaciju 1:0 nakon produžetaka.

Španjolska rukometna reprezentacija

Španjolska rukometna reprezentacija predstavlja državu Španjolsku u športu rukometu.

Krovna organizacija: Federación Española de Balonmano

Španjolski jezik

Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljski) spada u pet velikih jezika svijeta. Španjolskim govori 328.518.000 ljudi. Najveći broj živi u sljedećim zemljama: Španjolska, matična država (28.200.000; 1986); nadalje Meksiko 86.200.000; 1995); Kolumbija 34.000.000; 1995); Argentina (33.000.000; 1995); SAD 28.100.000; 2000 popis); Venezuela 21,500,000; 1995); Peru 20.000.000; 1995); Čile (13.800.000; 1995); Kuba 10.000.000; 1995); Ekvador 9.500.000; 1995); Dominikanska Republika (6.890.000; 1995); Salvador 5.900.000; 1995); Honduras 5.600.000; 1996); Nikaragva (4.350.000; 1995); Bolivija (3.480.000; 1995); Portoriko (3.440.000; 1996); Urugvaj 3.000.000; 1995); Kostarika 3.300.000; 1995); Panama 2.100.000; 1995) Zbog raslojenosti na različite nacionalne standardne varijante španjolski jezik se u sociolingvistici klasificira kao policentrični standardni jezik, poput skoro svih drugih većih indoeuropskih jezika.

Španjolski jezik spada u skupinu indoueropskih romanskih jezika, užu podskupinu kastiljskih jezika. Najrašireniji je jezik na svijetu poslije kineskog.

Takav kakvog ga poznajemo danas, mješavina je jezika, nastala kroz stoljeća, pod utjecajem osvajača: Rimljana, Gota i Arapa.

Naziva se također i kastiljski (španj. Castellano), posebno u Južnoj Americi i u dvojezičnim zonama u Španjolskoj čije ime duguje svom porijeklu lingvističke raznolikosti španjolske regije Kastilje.

Države u Europi
Flag of Europe.svg Europska unija
Zastava Europske unije
Zapadnoeuropska unija
Zastava ZEU
Latinska unija
NATO
Zastava NATO-a

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.