Šećerna repa

Šećerna repa (lat. Beta vulgaris subsp. vulgaris var. altissima) industrijska je biljka iz porodice Štirovki koja se uzgaja radi proizvodnje šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu.

Europska unija, Sjedinjene Američke Države i Rusija su najveći proizvođački šećerne repe, a Europska unija i Ukrajina su veliki izvoznici. Iz šećerne repe se dobije 16% svjetske proizvodnje šećera.


Leaf.png Nedovršeni članak Šećerna repa koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Šećerna repa
Šećerna repa

Šećerna repa
Sistematika
Carstvo: Plantae
Koljeno: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Podrazred: Caryophyllidae
Red: Caryophyllales
Porodica: Amaranthaceae
Rod: Beta
Vrsta: B. vulgaris
Podvrsta: B. v. vulgaris
Trojno ime
Beta vulgaris subsp. vulgaris var. altissima
Acidofilne biljke

Acidofilne biljke su one koje žive u niskom pH okruženju, uspješno rastu u kiselom tlu s oko pH 5,0.

Život biljaka kreće se u razmjerno uskim granicama aciditeta, alkaliteta ili točnije: reakcije tla, slično kao što se kreće i u relativno uskim granicama topline. U supstratima kiselijim od pH 3,0 i lužnatijim (bazičnijim) od pH 11,5 većina naših kulturnih biljaka ugiba. Razne biljke različito reagiraju na reakciju tla. Neke postižu najbolji razvoj na kiselim tlima, pak ih zato zovemo acidofilnim biljkama, druge vole neutralnu reakciju, neutrofilne, dok treće najbolje uspijevaju na lužnatim (alkaličnim) tlima, alkalofilne biljke.

Acidofilan je najveći dio šumske i travnjačke vegetacije podzolastih i nekih barskih tipova tla, a od kulturnih biljaka: zob, proso, raž, krumpir itd.

Alkalofilan je najveći dio vegetacije karbonatnih tla, kao što su laporasta tla i rendzine, karbonatni solončaci i soloneci, a od kulturnih biljaka alkalofilni su: ječam, lucerna, šećerna repa i dr.

Od kulturnih neutrofilnih biljaka spominjemo pšenicu i djetelinu. Sve acidofilne biljke ne reagiraju jednako na isti stupanj kiselosti, slično kao što ni sve alkalične biljke ne podnose jednako isti stupanj alkaličnosti tla. Istraživanja su pokazala, da ne samo svaka biljna vrsta, već i svaka čista linija reagira specifično na reakciju sredine, u kojoj živi.

Tla s pH 7,0 imaju neutralnu, ispod 7,0 kiselu, a iznad 7,0 alkaličnu reakciju.

Arras

Arras je glavni grad departmana Pas-de-Calais koji se nalazi u pokrajini Hauts-de-France u Francuskoj. Prema popisu stanovništva iz 2016. Arras je imao 41,973 stanovnika s gustoćom naseljenosti od 3600 stanovnika po kilometru2.

Banat

Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj. Naziv Banat znači "pokrajina kojom upravlja ban".

Banat se proteže od rijeke Tise do Karpata. Rijeka Tisa na zapadu dijeli Banat od Bačke. Na jugu je omeđen rijekom Dunav, na istoku Karpatskim gorjem, a na sjeveru rijekom Moriš.

Značajniji gradovi u njemu su (s brojem stanovnika):

u Srbiji (Vojvodini):

Zrenjanin (79.545)

Pančevo (76.110)

Kikinda (41.825)

Vršac (36.001)u Mađarskoj:

Čongrad (mađarski: Csongrád, 18.713)u Rumunjskoj:

Temišvar (rumunjski: Timişoara, 317.651)

Rešica (Reşiţa, 83.985)

Lugoj (44.571)

Caransebeş (28.294)

Etanol

Etanol (obični alkohol, CH3-CH2-OH, C2H5OH) je najvažniji član skupine alkohola. Etanol je primarni alkohol sa dva ugljikova atoma.

Fenoksaprop

Fenokaprop je ariloksifenoksi-propionat čija djelatna tvar izaziva inhibiciju enzima ACCase odgovornog za sinteze lipida neophodnih u izgradnji staničnih membrana i to isključivo kod trava. Biljka apsorbira pripravak već jedan do tri sata nakon nanošenja tako da je otporan na padaline i ne smanjuje mu se herbicidni učinak.

Pripravak je namijenjen za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih trava u usjevima i to određenih kao što su: šećerna repa, suncokret i soja.

Ne suzbija određene biljke kao što su na primjer: Agropyron repens, Bromus spp., Cynodon dactylon, Festuca spp., Lolium multiflorum, Lolium perenne, Poa annua i Poa pratensis.

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci, uz jugozapadnu obalu, su pod Finskom vrhovnom vlašću dok uživaju ekstenzivnu autonomiju.

Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom.

Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. 1995. godine postala je članica Europske unije.

Gospodarstvo Austrije

Austria je jedna od 12 najbogatijih država svijeta što se tiče BDP-a po stanovniku. Ima vrlo dobro razvijenu ekonomiju i visoke životne standarde.

Gospodarstvo Kirgistana

Gospodarstvo Kirgistana uglavnom se bazira na poljoprivedi. Kirgistan je siromašna, planinska, slabije razvijena zemlja.

Glavni poljoprivredni proizvodi su: pšenica, krumpir, šećerna repa, pamuk, vuna, duhan, voće, govedina i janjetina, a glavni izvozni proizvodi su: pamuk, vuna i meso. Industrijski izvoz uključuje: zlato, živu (nalazište Hajdarkan), uranij i struju. Kirgistan je veliki proizvođač olova i volframa koje vadi iz nalazišta Trudovog. Vrlo je važan izvoz zlata, prvenstveno iz rudnika Kumtora. Prvo se je intenzivno vadilo lignit iz ugljenokopa Kara-Kečinska.Kirgistan je jedna od zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, koja je s najviše entuzijazma krenula u gospodarske reforme u procesu tranzicije prema tržišnom gospodarstvu. Prvi je primljen u Svjetsku trgovinsku organizaciju od zemalja bivšeg SSSR-a.

Nakon uspješnog ekonomskog programa stabilizacije, koji je spustio inflaciju od 88% 1994. godine na 15% u 1997. godini, pažnja se okrenula na poticanje rasta. Većina je državnih poduzeća prodano. Pad proizvodnje bio je velik, nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., ali sredinom 1995., proizvodnja se počela oporavljati i izvoz je počeo rasti.

Umirovljenici, nezaposleni i državni službenici s vrlo niskim plaćama i dalje nailaze na velike poteškoće. Međunarodna pomoć igra važnu ulogu u gospodarskom oporavku zemlje. Vlada je poduzela niz mjera za borbu protiv teških problema poput prekomjernog vanjskog duga, inflacije, neadekvatnog poreznog sustava i utjecaja gospodarskih previranja u Rusiji. Kirgistan je ostvario snažan rast svake godine od 1999. godine do pojave svjetske financijske krize.

Gospodarstvo Mađarske

Gospodarstvo Mađarske brzo se i bez težih potresa uključilo u svjetsko gospodarstvo. Mađarska je bila prva nekadašnja socijalistička država koja se već 1988. godine opredjelila za tržišno gospodarstvo, no znatan dio ključnih gospodarskih grana, kao i dio uslužnih djelatnosti je trenutačno u vlasništvu države.

Kirgistan

Kirgistan (ili Kirgizija ), službeno Kirgiska Republika je kontinentalna država u središnjoj Aziji. Graniči na sjeveru s Kazahstanom, na jugu i istoku s Kinom, na jugu s Tadžikistanom te na zapadu s Uzbekistanom.

Oko 70% stanovništva čine Kirgizi čiji jezik, vrlo srodan kazačkom, pripada turkijskoj skupini i koji su tradicionalno muslimani – suniti. U Kirgistanu žive i Uzbeci (oko 14,5%) i Rusi (oko 9%).

Raspad Sovjetskog Saveza teško je pogodio kirgistansko gospodarstvo. Glavni sektori su poljoprivreda i rudarstvo. Izvozi se i električna energija proizvedena u hidroelektranama. U 1999. BDP per capita iznosio je 2.300 USD mjereno po PPP-u.

Mississippi

Mississippi je američka savezna država na Jugu SAD-a. Broj stanovnika je 2,6 milijuna, a površina joj je 123.515 km². Glavni grad je Jackson.

Montana

Montana, savezna država u sjeverozapadnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država, u području Stjenovitih planina. Broj stanovnika 820 000 (3% Indijanci; Flathead, Blackfoot, Crow, Northern Cheyenne, Assiniboin i Kutenai). Glavni grad Helena, a najveći Billings (80 000 stanovnika). Rudarsko-industrijska savezna država s razvijenim turizmom. Rudno blago; nafta, kameni ugljen, prirodni plin, srebro, zlato, cink i dr. Razvijena rafinerija nafte, kemijska industrija, metalurgija, poljoprivredni strojevi. Glavni artikli: pšenica, ječam, zob, šećerna repa, krumpir itd. Šume su uglavnom četinarske. Tu su uglavnom živjeli Indijanci koji su tijekom 60-ih i 70-ih godina 19. stoljeća istrijebljeni. Reljef je uglavnm planinski na zapadu. Klima kontinentalna i planinska. Savezna država od 1889. godine.

U sjeveroistočnom dijelu Montane se nalazi brana Fort Peck Dam na rijeci Missouri, jedna od najvećih na svijetu.

Ohio

Ohio je američka savezna država koja se nalazi na istoku SAD-a, zapadno od gorja Apalači. Prosječna nadmorska visina je oko 250 m. Glavni grad je Columbus. Veći gradovi su Columbus, Cincinnati, Cleveland, Toledo, Akron i Dayton.

Klima države je umjerena. Zimske temperature kreću se između -5°C i 0°C, a ljetne oko 20°C. Najveća rijeka je Ohio. Država je veoma razvijena, a značajne gospodarske grane su poljoprivreda (šećerna repa, kukuruz, pšenica, voće, ječam), industrija (željezare, čeličane, elektrotehnika, rafinerija nafte, vozila) te rudarstvo (nafta i mrki ugljen).

Olomoučki kraj

Olomoučki kraj je češka pokrajina na sjeveru povijesne regije Moravske. Obuhvaća i dio povijesne regije Šleske. Na sjeveru pokrajine je planina Hrubý Jeseník (njem. Altvatergebirge) s vrhom Praděd (njem. Altvater). Na jugu je nizina Hana uz rijeku Moravu.

Pokrajina je srednje gusto naseljena. Do Drugog svjetskog rata živjelo je na tom području mnogo Nijemaca koji su iseljeni. U gospodarstvu je značajna industrija (prehrambena, tekstilna i proizvodnja strojeva). Pokrajina ima vrlo plodno tlo, ali poljoprivreda nije pretjerano razvijena (uzgaja se zob i šećerna repa). Najveći gradovi su Olomouc, Prostějov, Přerov i Šumperk.

Požeško-slavonska županija

Požeško-slavonska županija je županija u Hrvatskoj.

Saharoza

Saharoza (tur. Seker < perz. Šeker < staroindij. Sarkara: šljunak; mljeveni šećer ili lat. saccharum < grč. ? ), je kristalizovan bijeli šećer proizvedena od šećerne trske ili repe, t6o je ugljikohidrat, disaharid, kemijske formule C12H22O11, u kojem su molekule glukoze povezane s molekulama fruktoze. Najvažnija je od svih šećera ili saharida. Poznata je pod nazivima: šećer, kuhinjski šećer te obični šećer i u svakodnevici se ta riječ najčešće i koristi. Hrvatski naziv slador smatra se zastarjelim.

Slavonija

Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj. Leži između rijeke Drave na sjeveru (granica s Mađarskom), Save na jugu (granica s BiH), planine Papuk na zapadu i Dunava na istoku (granica s Srbijom), sa izuzetkom Srijema (granica između Slavonije i Srijema nije precizno određena). Slavonija je glavna žitnica i poljoprivredno najrazvijeniji dio Hrvatske.

Šećerana

Šećerana ime je za tvornicu u kojoj se prerađuje odnosno rafinira sirovi šećer. Ulazne sirovine u šećerani su: šećerna trska ili šećerna repa. Kod šećerne trske rafiniranje se obično vrši u blizini polja i proizvodi se smeđi šećer koji se može poslati u šećeranu na preradu u bijeli šećer, ali ne obavezno jer smeđi šećer je u svom obliku dovoljan za korištenje u prehrani, dok se šećerna repa mora preraditi do bijelog šećera radi jakog mirisa i okusa repe.

Šećerna trska

Šećerna trska (sladorna trska , lat. Saccharum officinarum) je biljka iz porodice Trava (Poaceae) i unutar nje se svrstava u podporodicu Panicoideae u koju je svrstano još oko 3270 drugih vrsta. Šećerna trska je višegodišnja biljka koja je uglavnom uzgaja u tropskim područjima jer je osjetljiva na mraz. Šećerna trska ima debelu vlaknastu stabljiku promjera do 5 cm, koja je bogata šećerima, a može narasti od 2 do 6 metara. Sve vrste šećerne trske koje se koriste u poljoprivredi su križanci i uglavnom vrlo složeni hibridi. Glavni proizvod koji se dobija od šećerne trske je saharoza ili bijeli šećer, a uglavnom se nalazi u stabljici šećerne trske. Saharoza ili bijeli šećer se proizvodi u šećeranama i vrlo je važan prehrambeni proizvod. Osim prehrane, šećer se može iskoristiti za dobivanje etanola (ili bioetanola) vrenjem (fermentacija). Šećerna trska se kao usjev najviše proizvodi u svijetu od svih drugih poljoprivrednih kultura. U 2010. FAO (Organizacija za prehranu i poljoprivredu) je procijenio da se šećerna trska uzgaja na 23,8 milijuna hektara, u više od 90 država svijeta, a godišnje se ubere oko 1,69 milijarde tona širom svijeta. Najveći svjetski proizvođač šećerne trske je Brazil, a iza njega slijede Indija, Kina, Tajland, Pakistan i Meksiko. 80% proizvodnje šećera u svijetu potječe od šećerne trske, a ostatak se uglavnom odnosi na šećernu repu. Šećerna trska se uglavnom uzgaja u tropskim područjima, dok šećerna repa raste u hladnijim krajevima. Osim šećera, od šećerne trske se dobiva melasa, slatki sirup ili falarnum, rum, alkoholno piće cachaça (posebno u Brazilu), bagasa (otpaci u preradi šećerne trske) i etanol (ili bioetanol). U nekim krajevima se od šećerne trske rade olovke, otirači, pregrade za zgrade ili krovovi. Mladi cvjetovi (još nerazvijeni) se jedu sirovi, ali isto pečeni ili kuhani na pari, u nekim dijelovima Indonezije. Šećerna trska se počela koristiti u Indiji negdje između 6 i 4. stoljeća pr. Kr., a kasnije su je nastavili koristiti Perzijanci i stari Grci („trska koja daje med bez pčela“). Nakon toga arapski trgovci je prodaju kao začin, a sve do 18. stoljeća šećerna trska se uzgajala jedino u Indiji. Od 18. stoljeća šećerna trska se raširila po cijelom svijetu, slično kao i pamuk, uzrokujući ogromne selidbe ljudi koji su obrađivali te nasade, etničko mješanje ljudi, političke sukobe i kulturne promjene, pogotovo na Karibima, Južnoj Americi, te otocima Indijskog i Tihog oceana.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.