Čokolada

Čokolada je poslastica koja se dobiva miješanjem kakaove mase s većom ili manjom količinom šećera. Najčešće na tržište dolazi u obliku pločica. Ime potječe iz vremena kada se čokolada više pila kao napitak iz riječi Xocóatl ili chocolatl (xoco što znači gorko i atl voda), od čega se dalje proširila po drugim indoeuropskim jezicima, pa je ušla u engleski kao chocolate, njemački Schokolade, španjolski chocolate, francuski chocolat. U današnjem nahuatlu zove se xocolātl.

Plod drveta kakaovca (lat. Theobroma cacao ili hrana bogova) daje osnovnu sirovinu u proizvodnji čokolade, to je kakao (u astečkom cacaotl), neugledna je biljka što raste u tropskoj šumi od južnog Meksika do bazena Amazone.

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Čokolada. Za druga značenja, pogledajte Čokolada (razdvojba).
Chocolate
Čokolada s raznim udjelima kakaa i kakaovog maslaca

Povijest čokolade

Pretpostavlja se da su Olmeci još prije 2.600 godina kuhali čokoladnu smjesu. Visoko razvijena civilizacija Maja u travnju je priređivala slavlja u čast boga kakaa Ek Chuaha, tijekom kojega bi se prinosile životinjske žrtve i dijelili pokloni, a zrna kakaovca bila su prihvaćena kao sredstvo plaćanja. U Meksiku su potvrđena slična slavlja.

Sa svojih putovanja po Južnoj Americi Kristofor Kolumbo donio je na španjolski dvor i sjeme kakaovca, ali nije pobudilo nikakvo zanimanje. Tek će španjolski konkvistador Hernán Cortés kada krene u osvajanje Južne Amerike i uništavanje tamošnjih civilizacija probati Xocolatl, toplu kakaovu tekućinu koju mu je ponudio astečki vladar Montezuma u golemim zlatnim peharima.

Asteci su čokoladni napitak pili zagrijan i bez trunke slatkoće, ali su dodavali začine poput vanilije i čilija, a tek će Europljani od čokolade napraviti slatkiš. Španjolski redovnici su prvi u Europi pripravljali čokoladu, još uvijek tekuću, počeli su dodavati šećer i cimet, ali tajnu nisu mogli dugo skrivati.

Čokolada kakvu poznajemo danas je novijeg nadnevka i to zahvaljujući Nizozemcu Conradu J. van Houtenu, koji je 1828. g. patentirao hidrauličnu prešu koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah. Englezi (Joseph Fry) su 1847. g. otkrili kako taj prah miješati sa šećerom i rastopljenim kakao maslacem te je takva nova čokolada postala ubrzo omiljena i bila je to prva čokolada za jelo. Švicarac Daniel Peter je eksperimentirao s mlijekom kao sastojkom u čokoladi i uspio je proizvesti prvu mliječnu čokoladu 1875. g.

Dalje su Švicarci usavršavali proizvodnju čokolade i godine 1879. Rudolf Lindt (Lindt je danas jedna od najpoznatijih tvornica čokolade) napravio je čokoladu koja se topila u ustima (poznata i po nazivu "chocolat fondant").

Chocolat broyeuse
Proizvodnja čokolade

Najvažniji sastojci u 100 g čokolade

Čokolada osim toga sadrži:

  • Triptofan, esencijalnu aminokiselinu koja sudjeluje u proizvodnji neuroprijenosnika serotonina, a lagano topljenje čokolade na jeziku potiče lučenje endorfina (prirodnih hormona sreće), koje tijelo prirodno proizvodi i za vrijeme vođenja ljubavi.
  • Anandamid, prirodni opijat, ali u malim količinama
  • Feniletilamin, tvar koja se nalazi u mozgu, posebno kod zaljubljenih osoba, a pretvara se u dopamin u centrima za zadovoljstvo, dijelu mozga gdje se inače doživljava i orgazam.
  • Visoke količine antioksidansa, koje pridonose smanjenju rizika od narazličitijih bolesti pa i raka. Tako flavonoidi koji se nalaze u svim biljnim proizvodima, daju trpak okus i onemogućavaju oksidaciju masnih tvari u krvotoku i arterosklerozu (začepljenje arterija).

Vrste čokolade

Bijela čokolada u 100 g sadrži:

  • kakao maslac 28 g
  • mlijeko u prahu 26 g
  • šećer 46 g

Mliječna čokolada u 100 g sadrži:

  • kakao 12 g
  • mlijeko u prahu 22 g
  • šećer 48 g
  • kakao maslac 18 g

Gorka čokolada u 100 g sadrži:

  • kakao 48 g
  • kakao maslac 4 g
  • šećer 48 g

Zablude o čokoladi

  • "Uzrokuje karijes" - Nedostatak higijene uzrokuje propadanje zuba i bilo koja hrana koja sadrži fermentirajuće ugljikohidrate, a zapravo neke tvari u čokoladi usporavaju kvarenje zuba.
  • "Uzrokuje akne" - Niz istraživanja dokazao je da se jedenjem čokolade ne povećava broj akni.
  • "Deblja" - Kao i svaka hrana u pretjeranim količinama i čokolada deblja, ali kockica-dvije sprečava prejedanje u krizama i zadovoljava želju, bitna je umjerenost.
  • "Ima puno kofeina" - U kockici čokolade znatno je manje kofeina nego u šalici kave, čaju ili kola napitcima.
  • "Povećava razinu kolesterola" - Kakao maslac, tj. masnoća iz zrna kakaa, unatoč visoko zasićenim masnoćama ne podiže razinu kolesterola u krvi. Stearinska kiselina, jedna od glavnih masnih kiselina u kakao maslacu, drugačije se iskorištava u tijelu i može sniziti razine kolesterola u krvi.
  • "Izaziva ovisnost" - To nije točno, iako neki ljudi imaju jače izražen apetit za čokoladu od drugih. Često konzumiranje čokolade može postati navika koja osigurava užitak i mnogo energije, ali samo jedenje čokolade ne može postati ovisnost.

Potrošnja čokolade po državama

Potrošnja čokolade po glavi i po kilogramu za 2003. godinu

Vidi i:

Vanjske poveznice

Arginin

Arginin (Arg, R) (2-amino-5-gvanidinovalerijanska kiselina) uvjetno esencijalna aminokiselina (ljudski organizam je može sintetitizirati ovisno o stupnju razvoja i zdravstvenom statusu pojedinca).

Arginin je prvi izolirao švicarski kemičar Ernst Schulze, 1886.g.

Arginin nalazimo u mnogim prehrambenim namirnicama: čokolada, meso (svinjetina, teletina, divljač, morska hrana, perad), mliječni proizvodi i sjemenke (suncokret, sezam, bundeva).

Arginin ima važnu ulogu u diobi stanica, cijeljenju rana, izlučivanju amonijaka iz tijela, otpuštanju hormona i imunološku ulogu.

Bambina (pjesma)

"Bambina" je pjesma sa trećeg singla srbijanskog novovalnog sastava Idoli. To je bio jedini objavljeni singl s albuma Čokolada.

Davor Radolfi

Davor Radolfi (Zagreb, 1. svibnja 1956.) hrvatski glazbenik, pjevač, skladatelj

Nastupa zajedno s glazbenim sastavom Ritmo loco, koji je ujedno i osnovao, od 1988. godine. Najpoznatije pjesme: "Bomba", "S ribama je najbolje", "Kad uistinu voliš ženu", "Na bačvama vina", "Jedna romantična", "Vino me opilo", "Ja više neznam što mi je", "Noćas oko tri", "Palim se na tebe", "Neka živim kako živim", "Da života imam dva", "Vruća čokolada", "Sara, Sara" i "Je'n, dva, tri, Maria".

Ferrero Rocher

Ferrero Rocher je kuglasta čokoladna poslastica tvrtke Ferrero SpA.

Sastoji se od cijeloga pečenoga lješnjaka uklopljenog u tanku ljusku od vafla, koja je još iznutra ispunjena nutella/lješnjakovom kremom. Ljuska je izvana prekrivena mliječnom čokoladom u kojoj se nalaze komadići lješnjaka. Svaka kuglica se posebno zamata u papir zlatne boje i sadrži 73 1/3 kaloriju, te 5,3 g masnoća.

Indijanski jezici

Indijanski jezici (eng. Amerindian languages; Port. Línguas ameríndias; Sp.Lenguas amerindias).- Naziv za sve jezike američkih Indijanida koji se govore, ili su se govorili, na području od arktičke Kanade i Aljaske preko duplog američkog kopna ( uključujući i Zapadnoindijske otoke) na jug do Ognjene zemlje i malenih otočića južno od nje.

Hrvatske riječi indijanskog podrijetla su primjerice: Eskim, rakun, tobogan, tomahavk, totem, avokado, kakao, čili, čokolada, kojot, ocelot, tekila, koka, kokain, kondor, ljama, pampa, gvanako, vikunja, iglu, kajak, kasik, kajman, kanu, ajahuaska, kasava, iguana, mangrovi, papaja, hemok, savana, aguti, kapibara, kuguar, jaguar, jaguarundi, manioka, pirana, tapioka, puma, tapir, alpaka, kanibal, sekvoja, tamarin.

Juliette Binoche

Juliette Binoche (9. ožujka 1964.), francuska filmska glumica, dobitnica Oscara za najbolju sporednu glumicu za 1996. godinu.

Rođena je u Parizu, a potječe iz glumačke obitelji. Majka joj je poljskog porijekla, a Juliette ima korijene i u drugim zemljama. Vrlo rano se zainteresirala za glumu. Roditelji su joj se razveli kad je imala četiri godine, pa je sa sestrom poslana u internat, gdje nastavlja obrazovanje. Privlači je kazalište, tako da postaje glumica i redateljica već sa 17 godina. Jedno je vrijeme studirala i na Nacionalnoj dramskoj akademiji.

Binoche glumi na filmu od 1983. godine, a do sada je ostvarila 40-tak uloga. Najpoznatija je po ostvarenjima Engleski pacijent (za kojeg je dobila i Oscara za najbolju sporednu glumicu) i Čokolada (partner Johnny Depp), kao i po umjetničkim filmovima Tri boje: Plavo (nagrada Cesár) i Skriveno. Pokojni Anthony Minghella je s njom surađivao više puta.

Angažirana je u dobrotvornim akcijama; između ostalog, kuma je devetero kambodžanske siročadi. Binoche se nikada nije udavala, a iz četiri duže veze ima sina i kćer.

Kinder Surprise

Kinder Surprise je poslastica namijenjen djeci u obliku čokoladnog jajeta u kojemu se nalazi igračka.

Kinder Suprise je nastao u Italiji 1972. godine. Igračke su se u početku pravile u Produzione Editoriali Aprile, maloj tvrtki iz Torina, Italija, koju su vodili dva brata, Ruggero i Valerio Aprile. Danas ga proizvodi tvrtka Ferrero SpA.

Igračke koje se nalaze u Kinder Suprise nisu pogodne za djecu mlađu od tri godine, jer sadrže male dijelove, te postoji opasnost od gušenja. Prodaju se u cijelom svijetu osim u SAD-u gdje je Komisija za hranu zabranila igračke zbog sigurnosnih razloga. Kinder Suprise se i tamo prodaje, ali bez igračke u njemu.

Marija Šerifović

Marija Šerifović (srp. Марија Шерифовић, Kragujevac, 14. studenog 1984.) srpska je pjevačica zabavne glazbe.

Predstavljala je Srbiju na Eurosongu 2007. s pjesmom Molitva, s kojom je pobijedila i odvela Eurosong u Beograd. Marijina majka je Verica Šerifović, jedna od najpoznatijih pjevačica narodne glazbe. Marija je završila gimnaziju i nižu glazbenu školu u rodnom Kragujevcu.

Kaže da je prvi put zapjevala u prvom razredu osnovne škole; iako je u početku pjevala narodnu glazbu, već u četvrtom razredu je na dječjem festivalu u Kragujevcu Deca pevaju hitove zapjevala pjesmu Whitney Houston. Po završetku srednje škole preselila su u Beograd.

Svoj prvi album "Naj, najbolja" snimila je 2003. Marija Šerifović na srpskoj se glazbenoj sceni ističe svojim snažnim i prodornim vokalom, a često se komentira i njen naglašeno opušten stil odijevanja.

Marija Šerifović imala je veći broj uspješnih nastupa na festivalima:

Budvanski festival 2003., Gorka čokolada

Budvanski festival 2004., Bol do ludila, prvo mjesto

Beovizija 2005., Ponuda, sedmo mjesto

Radijski festival 2005., U nedelju, prvo mjesto

Festival u Vrnjačkoj Banji 2006., Dugo, nagrada za interpretaciju

Beovizija 2007., Molitva, prvo mjesto

Eurosong 2007. Molitva, prvo mjestoGodine 2006. objavljuje drugi album Bez ljubavi. 21. veljače 2007. održala je samostalni koncert u beogradskom Sava centru, koji je opisala kao "najsrećniji dan u životu"[1], nakon kojeg planira i nekoliko koncerata u gradovima Srbije i zemljama nekadašnje Jugoslavije. [2]Marija Šerifović snima za City Records. Na Beoviziji 2007. pobijedila je s pjesmom Molitva Vladimira Graića na tekst Saše Miloševića Marea, osvojivši 12 bodova u telefonskom glasanju publike i 10 u glasovima žirija.

Milka (čokolada)

Čokolada Milka žig je poznate vrste mliječne čokolade koji se nalazi u vlasništvu međunarodnog koncerna Kraft Foods.

Philippe Suchard osnovao je tvrtku poslastica u švicarskom mjestu Neuchâtelu. Carl Russ-Suchard je godine 1901. pokrenuo proizvodnju čokolade koristeći ime Milka.

Čokolada je između ostalog prepoznatljiva po ljubičastoj kravi.

Ime vjerojatno potječe od riječi Milch i Kakao (što na njemačkom znači mlijeko i kakao).

Prema drugom mišljenju ime potječe i od poznate hrvatske operne umjetnice Milke Trnine koja je u Suchardovo vrijeme bila vrlo poznata.

Velik dio čokolade Milka proizvodi se u tvornici u Lörrachu. Godišnje se proizvode oko 110.000 tona različitih vrsta čokolade Milka.

Olomouc

Olomouc (njem.: Olmütz; moravski (i Haná dijalekt): Olomóc ili Holomóc) grad je u Češkoj Republici, u Moravskoj regiji. Nalazi se na rijeci Moravi. Grad je biskupijsko središte, a u prošlosti je bio glavno središte Moravske. Na grbu Olomouca nalazi se moravski orao, sa slovima SPQO, koja znače Senatus Populusque Olomuciensis (latinski: Senat i narod Olomouca). Time grb asocira na rimski naslov Senatus Populusque Romanus jer želi naglasiti da i dalje želi biti glavni centar Moravske.

Danas je u gradu značajna prehrambena industrija (čokolada, bomboni) i proizvodnja strojeva.

Slatkiši

Slatkiši su opći naziv za hranu slatkog okusa, koja sadrži šećer ili umjetne zaslađivače. Poznati su i pod nazivom konditorski proizvodi. Slatkiši su posebno popularni među djecom.

Proizvedeni su najčešće industrijski ili rjeđe ručno. Prodaju se u trgovinama mješovite robe ili u specijaliziranim trgovinama slatkiša. Srodno područje je pekarstvo, pogotovo kada se radi o proizvodnji kolača i slastica.

Space twist

Space twist četvrti je i konačni studijski album splitskog pop i rock sastava Đavoli, kojeg 1998. godine objavljuje diskografska kuća Dallas Records.

Polovicom 1998. godine Đavoli su se nanovo okupili s novom postavom, koju su od starih članova činili Neno Belan (vokal), Igor Kmetić (saksofon) i Dragiša Mandić (bas-gitara), a novi su bili Leo Rumora (bubnjevi) i Olja Dešić (klavijature). Na materijalu se između ostalih nalazi i nova obrada skladbe "Diavoli", po kojoj su i dobili ime i demo verzija iz 1984. godine. Skladbu "Jagode i čokolada" skladao je Saša Lošić, a snimila ju je skupina iz Slovenije pod nazivom Rocknband. Belan je napisao novi tekst i uvrstio je na album. Na materijalu se osim skladbe "Daivoli" nalaze još tri obrade "Biondina" R. Granatte (Chuck Berry), "Memphis Tennessee" i "Baby I love you" (Phil Spector).

Stranac u noći (pjesma Idola)

"Stranac u noći" je pjesma sa trećeg singla srbijanskog novovalnog sastava Idoli. To je bio jedini objavljeni singl s albuma Čokolada. Pjesma je balada u kojoj dominira piano a pjevač je Vlada Divljan.

Teobromin

Teobromin (Sastavljeno od grčke riječi teobroma: teos „Bog“ i broma „jelo“) kao kofein spada u grupu metilksantina. Teobromin je 3,7-Dimetilksantin. Nalazimo ga u svim oblicima čokolada.

Vruća čokolada

Vruća čokolada je topli napitak koji se uobičajeno sastoji od čokolade ili kakao-praha, toplog mlijeka ili vode, te šećera. Iako je općeprihvaćeno mišljenje da se vruća čokolada konzumira zbog užitka, posljednja su istraživanja dokazala da vruća čokolada ima i ljekovita svojstva zbog antioksidansa koji se nalaze u kakau. Sve do 19. stoljeća vruća čokolada se u medicini koristila kao lijek za želučane probleme.

Vjeruje se da su prvi čokoladni napitak načinile Maye prije 2000 godina. Napitak je postao popularan u Europi nakon otkrića Novog svijeta, a od tada je postupak pripravljanja tog napitka prošao mnogobrojne izmjene. Danas se vruća čokolada konzumira širom svijeta, a pripravlja se na različite načine. U Italiji se, na primjer, često pripravlja vrlo gusta vruća čokolada zvana cioccolata densa, dok je u SAD uobičajena razrijeđena vruća čokolada.

Čokolada (2000.)

Čokolada (eng. Chocolat) je romantični film iz 2000. godine temeljen na istoimenom romanu autorice Joanne Harris kojeg je režirao Lasse Hallström. Adaptaciju scenarija potpisuje Robert Nelson Jacobs, a priča se vrti oko mlade majke (Juliette Binoche) koja dolazi u izmišljeno, malo francusko selo Lansquenet-sous-Tannes sa svojom šestogodišnjom kćerkom i otvara malu čokoladarnicu imena La Chocolaterie Maya. Njezina čokolada uskoro započne mijenjati živote lokalnog stanovništva.

Film je snimljen u selu Flavigny-sur-Ozerain u Burgundyju (Francuska) te na Rue De L'ancienne Poste u Beynac-et-Cazenac na rijeci Dordogne u Dordogneu. Scene čija se radnja odvija na rijeci snimljene su na jezeru Fonthill u Wilthireu (Engleska), a scene interijera snimljene su u studijima Shepperton u Surreyju.

Film je nominiran u pet kategorija za prestižnu nagradu Oscar, uključujući i onu za najbolji film godine. Također je nominiran i u osam kategorija za britansku nagradu BAFTA te u četiri kategorije za nagradu Zlatni globus.

Čokolada (razdvojba)

Čokolada može značiti:

Čokolada, poslastica koja se dobiva miješanjem kakaove mase s većom ili manjom količinom šećera

Čokolada (roman), roman Joanne Harris

Čokolada (2000.), film snimljen po istoimenom romanu

Švicarska čokolada, čokolada isključivo švicarskih proizvođača

Švicarska čokolada

Švicarska čokolada, uz satove i sir jedan od najpoznatijih nacionalnih brandova, počela se proizvoditi u Švicarskoj tijekom 17. stoljeća.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.