Četvorni kilometar

Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.

1 km2 je:

1 km2
Ilustracija jednog četvornog kilometara

Vidi još

Antigva i Barbuda

Antigva i Barbuda je otočna država na granici Karipskog mora i Atlantskog oceana. Pripada skupini Malih Antila. Okružena je otocima Gvadalupa na jugu, Montserrat na jugozapadu, Sveti Kristofor i Nevis na zapadu i Sveti Bartolomej na sjeverozapadu.

Po društvenom uređenju Antigva i Barbuda je parlamentarna monarhija u sastavu Commonwealtha.

Baranja

Baranja (mađ. Baranya , njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.

Haiti

Haiti zauzima zapadnu trećinu otoka Hispaniola u Karipskom moru, istočno od Kube. Na istoku graniči s Dominikanskom Republikom.

Kao bivša Francuska kolonija, Haiti je druga država zapadne hemisfere, nakon SAD-a, koja je proglasila neovisnost.

Niš

Niš je grad u Srbiji, treći po veličini nakon Beograda i Novog Sada.

Nalazi se na rijeci Nišavi, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima 278.867 stanovnika.

Jedan je od najstarijih gradova na Balkanu.

Novočeboksarsk

Novočeboksarsk (ruski: Новочебоксарск, čuvaški: Çěнě Шупашкар) je grad u Čuvaškoj, Rusija. Nalazi se 7 km od čuvaškog glavnog grada Čeboksarija, na južnoj obali rijeke Volge, na 56°7′N, 47°30′E.

Broj stanovnika: 125.857 (2002).

Površina: 36.7 km².

Novočeboksarsk se sastoji od 3 stambena područja: istočno, južno i zapadno.

Pretvorba mjernih jedinica

Pretvorba mjernih jedinica na SI osnovne jedinice.

Rat na Pacifiku

Rat na Pacifiku počeo je u Aziji izbijanjem Drugog kinesko-japanskog rata, 7. srpnja 1937. Iako se okvirno može gledati kao sukob u sukobu, rat na Pacifiku imao je važan utjecaj na poslijeratno stanje ne samo na prostoru Pacifika nego i čitavog svijeta. Okončan je 1945. godine, bacanjem atomskih bombi na japanske gradove bez gospodarskog ili vojnog značaja te smrću velikog broja civila u veoma kratkom roku.

Staro Petrovo Selo

Staro Petrovo Selo je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji.

Teheran

Teheran (perz. تهران; Tehrān, IPA: [teɦˈrɔːn]) je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.

Smješten je na južnim obroncima gorja Alborz, dok je na jugoistoku izložen pustinji Dašt-e Kavir. Klima u gradu je polusuha (stepska) i kontinentalna, a prosječna godišnja temperatura je 17,3°C. Iako se nalazi na istoj zemljopisnoj širini kao i sjever Sahare, njegova nadmorska visina od 1000-1800 m i utjecaj sjevernih planina zimi rezultiraju dvomjesečnim zadržavanjem snijega. U odnosu na druge svjetske gradove slične veličine Teheran je vrlo zelen grad s obzirom da se u njemu nalazi između 700-800 dobro održavanih parkova.

Teheran je multikulturalan grad u kojem osim većinskih Perzijanaca žive i na stotine tisuća pripadnika etničkih manjina poput Azara, Kurda, Mazanderana, Paštunaca, Beludža, Turkmena, Armenaca, Asiraca, Arapa i Židova, a u gradu se nalazi i 37 crkava, 29 sinagoga i pet zoroastrijskih hramova vatre. Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2006. godine Teheran je imao 7,088.287 žitelja, no njegova anglomeracija koja uključuje velegrad Karadž i brojna naselja izvan njegove administrativne zone (865 km²) ima oko 12 milijuna ljudi.

Povijest Teherana kao grada relativno je kratka s obzirom da je tisućama godina bio maleno naselje, no usko je vezana uz Raj koji je kontinuirano naseljen od oko 6000. pr. Kr. i s kojim je neprekidno bio u bliskoj interakciji. Stanovnici ovog grada naselili su teheranske plodne vrtove nakon razarajuće mongolske invazije u 13. stoljeću, a danas je Raj sastavni dio teheranskog gradskog područja. Teheran se kao grad prvi put pojavljuje u tekstovima arapskih i europskih putopisaca iz kasnog srednjeg vijeka, a razvijao se kao važna strateška točka tijekom vladavine safavidske i zandijske dinastije. Nakon uspona dinastije Kadžara, odlukom Muhamed-hana iz 1786. godine Teheran postaje (38. po redu) glavnim gradom Irana.

Danas je Teheran daleko najvažnije političko, gospodarsko, obrazovno, prometno i kulturno središte Irana. U njegovoj okolici nalazi se 50% iranskih industrijskih postrojenja, a odlikuje se i kvalitetnom gradskom odnosno razvijenom izvangradskom prometnom mrežom. Zahvaljujući malim stopama poreza, niskim cijenama energenata i relativno visokim plaćama, troškovi života u Teheranu vrlo su niski i prema zapadnim procjenama najjeftinija je metropola svijeta. Teheransko sveučilište najstarije je u Iranu, a uz njega aktivno je i 50-ak drugih većih sveučilišta i fakulteta. Uz ostale visoke škole, akademije i razne institute, Teheran ima više od 300 visokoobrazovnih ustanova. Grad također obiluje i brojnim kulturnim objektima poput palača iz kadžarske i pahlavijske epohe, odnosno 60-ak raznih muzeja.

Neke od znamenitosti ovog megalopolisa po kojima se ističe na svjetskoj razini su najveći bazar, jedna od najdužih ulica, jedna od najprometnijih podzemnih željeznica odnosno najviših i najdužih žičara, najveće zbirke kraljevskih dragulja i djela zapadnih umjetnika u Aziji, neka od najposjećenijih šijitskih svetišta, džamija s najvišim minaretima, šesti najviši najviši betonski toranj, četvrti najveći nogometni stadion, najpopularniji azijski nogometni klub, najveće privatno sveučilište, jedno od najkvalitetnijih tehničkih sveučilišta, najveći azijski sajam knjiga, itd.

Vidisha (distrikt)

Vidisha, jedan od najznačajnijih distrikata indijske države Madhya Pradesh, smješten je između 23º21' i 24º22' sjeverne širine i 77º15'30 i 78º18' istočne dužine, na površini od 7,371 četvorni kilometar. Glavno središte je istoimeni grad Vidisha, nekad zvan od muslimana Bhīlsa (Bhelsa), na jugu distrikta istočno od rijeke Betwa. Ostala gradska središta su Leteri, Sironj, Nateran, Gyaraspur, Basoda i Korwai.

Vidisha je turistički raj sa brojnim arheološkim i povjesnim mjestima među kojima se ističu pećine Udaygiri (Udaigiri), udaljene 4 kilometra od Vidishe; izolirani kamena stijena Lohangi Rock, visoka 7 metara sa zaravnatim vrhom oko 10 metara u promjeru, kao i brojni hramovi. Bijamandal ili Vijayamandira je podignut u 11 stoljeću a razoren 1682., i bio je posvećen božici Charchika, čije je drugo ime po svoj prili bilo Vijaya. Na njegovom mjestu muslimani su podignuli džamiju Alamgiri Masjid, služeći se materijalom hrama. Tu su i hramovi Maladevi, Bajramath, Udayeshwara, Dashavatara, Gadarmal i drugi.

Vlaška (pokrajina)

Vlaška je jezgra Rumunjske.

Središnje značenje u prošlosti i sadašnjosti rumunjske države ima Vlaška. Na površini od preko 75 000 četvornih kilometara (oko 30 % površine) živi oko 40 % stanovništva. To je najrazvijeniji dio Rumunjske. Izmjena planina, pobrđa i nizina uzrokovala je pogodnost za ratarstvo, stočarstvo, vinogradarstvo i voćarstvo. Ovdje je težište naseljenosti, poljoprivrede i industrije. Bogatstvo Vlaške je i u prirodnim resursima: nafti, ugljenu, soli, plinu i šumi. Većina rumunjske nafte crpi se iz ovih područja, tu je i najjača kemijska industrija. Nadalje, Vlaška daje polovicu proizvodnje strojeva i električne energije, te oko 40 % prehrambene industrije. Najgušće naseljen i najviše razvijen dio Vlaške je onaj gdje se brdsko-planinski prostor pretvara u nizinski.

Vlaška se može podijeliti na dva dijela: Olteniju (na zapadu) i Munteniju (na istoku).

Oltenija je prostor zapadno od rijeke Otul; omeđen sa Transilvanskim Alpama i Dunavom. Najznačajnije naselje je Craiova, a najvažnija luka je Turnu Severin na Dunavu. Ona je dobila na značenju nakon izgradnje elektrane «Đerdap» s bivšom SFRJ. Pri tome su potopljena brojna naselja i mnogo je ljudi moralo iseliti.

Ovdje su najrazvijeniji rudarstvo i poljoprivreda (napose vinogradarstvo – poznato bijelo vino «Dragosan» [dragošan] – pobrđe Geta).

Muntenija je istočniji i veći dio Vlaške. Slikoviti karpatski krajolik ima predispozicije za znatniji turistički razvoj. Najvažnije je turističko središte Sinaia. Ovdje je i poznata vinogradarska zona Dealu Mare, a pobrđe i doline bogate su rudama i naftom. Ovdje se nalaze prostori s gustoćom naseljenosti i višom od 250 st. na četvorni kilometar.

Najznačajnija su naselja Ploiesti (naftno-rafinerijsko središte), Pitesti (trgovina, industrije obuće, drva, mostnih konstrukcija, automobila «Dacia», tekstila te kemijskih i prehrambenih proizvoda) i naravno Bukurešt, te Brăila, druga najveća luka na Dunavu u Rumunjskoj.

Klima je ovdje suha s vrlo malo padalina i jakim vjetrovima zimi,te vrućim ljetima. Tlo je lesno (črnozjom) i vrlo plodno, pogotovo u Vlaškoj nizini.

Četvorni metar

Četvorni metar ili kvadratni metar, znak m2, mjerna je jedinica za ploštinu (površinu) u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice. Definira se kao površina kvadrata stranica duljine jednog metra:

1 m2 = 1 m·m

Županija Gävleborg

Županija Gävleborg (šved. Gävleborgs län) švedska je županija na obali Baltičkog mora. Graniči sa županijama Uppsala, Västmanland, Dalarna, Jämtland i Västernorrland. Formirana je 1762. godine, a obuhvaća 18 191 četvorni kilometar švedskog teritorija. Glavni grad, administrativno i kulturno središte, je Gävle.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.