Češka kruna

Češka kruna (češki: koruna česká, Kč) je valuta u Češkoj Republici. Po standardu ISO 4217 njezina oznaka je CZK. Manja vrijednost su haleri (nisu u optjecaju). Češka kruna uvedena je 8. veljače 1993.

U optjecaju su kovanice od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 kruna i novčanice od 100, 200, 500, 1 000, 2 000 i 5 000 kruna.
CZK izdaje Češka narodna banka.

Vanjske poveznice

Yahoo! Finance: AUD CAD CHF EUR GBP HKD JPY USD
XE.com: AUD CAD CHF EUR GBP HKD JPY USD
Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Europska unija formalno je uspostavljena 1. studenoga 1993. godine stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta). Europska Unija je jedina organizacija ove vrste na svijetu, i zbog toga ju je ponekad teško definirati. To je organizacija koja stalno mijenja i nadograđuje politike u kojima djeluje. Trenutno se može definirati kao federacija u monetarnim odnosima, poljoprivredi, trgovini i zaštiti okoliša; konfederacija u društvenoj i gospodarskoj politici, zaštiti potrošača, unutarnjoj politici; i kao međunarodna organizacija u vanjskoj politici.

Europska unija danas ima 28 država članica. Prostire se na 4.381.324 km2, a ima oko 508 milijuna stanovnika.

Prva država koja će vjerojatno izaći iz Europske unije je Ujedinjeno Kraljevstvo čija vlada je 29. ožujka 2017., nakon referenduma održanog u lipnju 2016., podnijela zahtjev za razdruživanje Ujedinjenog Kraljevstva od Europske unije.

Gospodarstvo Češke

Češka i Moravska, regije s jakom industrijom još u doba Habsburškog Carstva, bile su najrazvijenija područja još u komunističkom bloku, što se osobito odnosi na sekundarni privredni sektor. Prijelaz na slobodno tržište, započet 1990., dovršen je mnogo brže nego u ostalim zemljama toga područja zahvaljujući krupnim stranim ulaganjima.

Češko je poljodjelstvo intezivno i iskorištava visoki stupanj mehanizacije u proizvođačkim sustavima. Na više od polovine obradivih površina proizvode sve žitarice; obilata je i proizvodnja krumpira, povrća, duhana i šećerne repe, dok se na kraju oko Plzena, u Češkoj, uzgaja hmelj, sirovina za proizvodnju piva.

Vinogradarstvo je rasprostranjeno na moravskim brežuljcima. Stočarstvo, a osobito govedarstvo i svinjogojstvo, jako je razvijeno i značajan je izvor prihoda. U Moravskoj je rasprostranjeno i ovčarstvo.

Češko je tlo bogato kamenim ugljenom; najviše nalazišta ima u Moravskoj, u okolini Ostrave; od ostalih rudača tu su lignit, cink, olovo i uran.

Iako su ležišta nafte gotovo iscrpljena, u zemlji rade velika postrojenja za njezinu preradu; Ostravom prolazi ruski naftovod dug čak 4 500 km. Energetskim potrebama udovoljavaju brojne termoelektrane, hidroelektrane i nuklearne centrale. Obilje sirovina omogućilo je razvoj teške i lake metalurgije u blizini rudarskih područja.

Strojograđevna industrija poznata je po proizvodnji automobila; Škoda, koja je ušla u grupaciju Volkswagen, može se pohvaliti stogodišnjom tradicijom (od kraja 19. stoljeća). Vojna industrija u fazi je prenamjene.

U ostravskom je području dobro razvijena kemijska i naftnokemijska industrija, dok su tekstilna, obućarska (s tvornicama poput Bate) i prehrambena industrija rasute cijelom zemljom.

Grad Plzen poznat je po proizvodnji piva Pilsen koje se izvozi u cijeli svijet. Češko staklarstvo ima dugu tradiciju, a osobito je cijenjen češki kristal; od obrtničke proizvodnje valja spomenuti porculan, glazbala, precizne uređaje i olovke (Koh-i-Noor).

Vanjska trgovina, koja se nekad zasnivala na razmjeni s državama sovjetskoga bloka, danas se obavlja sa zemljama središnje Europe. Tercijarne djelatnosti su u razvoju.

Uspješni turizam znatno pridonosi državnim prihodima. Češka jedna je od najtraženijih turističkih destinacija, zahvaljujući u prvom redu privlačnosti glavnoga grada koji vrvi dragocjenim kulturnim i povijesnim spomenicima. Dobro je posjećeno i termalno lječilište Karlovy Vary, poznato od 19. stoljeća.

Karlštejn

Karlštejn (češ. Karlštejn) je gotički dvorac, kojega je sagradio Karlo IV. u 14. stoljeću. Dvorac je služio za čuvanje krune, relikvija i drugih vrijednosti vladarske obitelji. Nalazi se 20 km jugozapadno od Praga, u gradiću Karlštejn i jedan je od najpoznatijih i najposjećenijih dvoraca u Češkoj.

Kruna (valuta)

Kruna je bivše i sadašnje službeno sredstvo plaćanja u više europskih zemalja. Naziv kruna poteče od prikaza kraljevske krune na kovanicama.

Današnja kruna potječe iz 1873. kada su se Danska i Švedska ujedinile u monetarnu uniju i za zajedničku valutu izabrali krunu. Uniji su kasnije pristupili Norveška, Island i Estonija. Nakon ukidanja monetarne unije, sve su te zemlje zadržale krunu kao svoju nacionalnu valutu.Austro-Ugarska monarhija je 1892. uvela krunu kao jedinstvenu valutu na svom području. Nakon raspada Austro-Ugarske, krunu je za svoju nacionalnu valutu izabrala Čehoslovačka (i kasnije Češka i Slovačka), Slobodna Država Rijeka je koristila CF krunu (Cita’ di Fiume), a krune su privremeno korištene i u Kraljevstvu Srba, Slovenaca i Hrvata.

Godine 1991. odlučeno je da će buduća hrvatska valuta biti hrvatska kruna, s podjelom na sto banica, te su 1992. izabrani i prijedlozi dizajna novčanica hrvatske krune.

Popis valuta po državama

Ovo je popis valuta po državama i nesamostalnim područjima.

Napomena: U prvom su stupcu nazivi država i drugih nesamostalnih područja (entiteta) prema njihovom uobičajnom nazivu u hrvatskom jeziku. U drugom su stupcu većinom nazivi valuta prema Uputi Hrvatske narodne banke. U trećem stupcu je uobičajna kratica/oznaka valute. U četvrtom stupcu su troslovne oznake valute prema ISO 4217. U petom stupcu su nazivi manjih dijelova valute (ako postoje), dok u šestom stupcu su naznačeni brojevi manjih dijelova valute (npr. 1 kn = 100 lp).

Češka

Češka (češ. Česko), službeno Češka Republika (češ. Česká republika) je država u Srednjoj Europi koja graniči s Poljskom na sjeveroistoku, Slovačkom na jugoistoku, Austrijom na jugu i Njemačkom na zapadu i sjeverozapadu. Glavni grad Češke je Prag.

Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke crkve, a mahom vodili njemački carevi.

Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe.Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka.

Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji.

Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Europske valute

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.