Ćirilica

Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji. Ćirilicu koriste sljedeći slavenski jezici (neki isključivo, a neki ravnopravno uz latinicu):

Ćirilicu rabe i mnogi neslavenski jezici na području bivšeg Sovjetskog Saveza (kazaški, kirgiski, tatarski, baškirski, čečenski) i njegovih satelitskih država (Mongolija). Do 1860. godine ćirilica se rabila i u Rumunjskoj, a do 1990. i u Moldaviji. Na latinicu su prešli i neki drugi jezici država koje su nastale raspadom Sovjetskog Saveza, npr. azerski, turkmenski i uzbečki.

Ulaskom Bugarske u EU 1. siječnja 2007., ćirilica postaje treće službeno pismo EU, uz latinicu i grčko pismo.[1] Prema podatcima iz 2011. godine 252 milijuna ljudi u Euroaziji rabi ćirilicu kao službeno pismo za svoj narodni jezik.

Ćirilica je pismo koje se pojavilo nakon glagoljice, slavenskog pisma koje su u 9. st. razvili Ćiril i Metod, da bi približili Sveto Pismo slavenskim narodima na balkanskom poluotoku. Glagoljica je bila dosta složena, pa su učenici Ćirila i Metoda stvorili novo pismo koristeći grčki alfabet, dok su slova tipična za slavenske jezike i koja ne postoje u grčkom pismu ostala u izvornom obliku iz glagoljice. U 12. st. ćirilica je glavno pismo u pravoslavnih Slavena, a uporaba glagoljice zadržala se uglavnom kod Hrvata u nekim djelovima Hrvatske i Slovenije.[2] Kod Hrvata se javlja posebna hrvatska redakcija ćirilice koja je bila u uporabi do polovice 19. stoljeća, a u nekim krajevima u lokalnoj komunikaciji i u 20. stoljeću. Svojim imenom ćirilica odaje počast sv. Ćirilu koji je stvorio glagoljicu, a time posredno i ćirilicu. Ćirilicu je prema jednom mišljenju izmislio Kliment Ohridski, Ćirilov i Metodov učenik, ali ova tvrdnja je sporna.

Cyrillic alphabet world distribution
Zastupljenost ćirilice u svijetu
Povijest alfabeta

srednje brončano doba 19.–15. st. pr. Kr.

  • Kanaansko-feničko 14. st. pr. Kr.
    • paleohebrejsko 10. st. pr. Kr.
    • aramejsko 9. st. pr. Kr.
      • Brahmi i indijska 6. st. pr. Kr.
        • tibetansko 7. st.
        • kmersko/javansko 9. st.
      • hebrejsko 3. st. pr. Kr.
      • sirsko 2. st. pr. Kr.
        • nabatejsko 2. st. pr. Kr.
      • avestijsko 4. - 6. st.
    • grčko 9. st. pr. Kr.
    • samaritansko 6. st. pr. Kr.
    • iberska 6. st. pr. Kr.
  • južnoarapsko 9. st. pr. Kr.
    • etiopsko 5. –6. st. pr. Kr.
meroitičko 3. st. pr. Kr.
Genealogija

Slova ćirilice

Kao i abeceda, i ćirilična abeceda (azbuka) ima 30 slova, ali slova azbuke su poredana drugim redoslijedom.

Азбука
  • Azbuka:
  1. А, а - A, a
  2. Б, б - B, b
  3. В, в - V, v
  4. Г, г - G, g
  5. Д, д - D, d
  6. Ђ, ђ - Đ, đ
  7. Е, е - E, e
  8. Ж, ж - Ž, ž
  9. З, з - Z, z
  10. И, и - I, i
  11. Ј, ј - J, j
  12. К, к - K, k
  13. Л, л - L, l
  14. Љ, љ - Lj, lj
  15. М, м - M, m
  16. Н, н - N, n
  17. Њ, њ - Nj, nj
  18. О, о - O, o
  19. П, п - P, p
  20. Р, р - R, r
  21. С, с - S, s
  22. Т, т - T, t
  23. Ћ, ћ - Ć, ć
  24. У, у - U, u
  25. Ф, ф - F, f
  26. Х, х - H, h
  27. Ц, ц - C, c
  28. Ч, ч - Č, č
  29. Џ, џ - Dž, dž
  30. Ш, ш - Š, š

Slova navedena u tablici se odnose najviše na srpsku ćirilicu.


Ruska ćirilica ima dodatna slova, koja su nastala iz staroslavenskih glasova, najviše slova "jat". To su:

  1. Ё, ё - "jo"
  2. Й, й - kratko "i" (čita se slično kao "j")
  3. Щ, щ - "šć"
  4. Ъ, ъ - tvrdi znak
  5. Ы, ы - jeri (tvrdo "i")
  6. Ь, ь - meki znak
  7. Э, э - E, e
  8. Ю, ю - "ju"
  9. Я, я - "ja"


Dodatna ukrajinska slova:

  1. Ї, ї - "ji"
  2. Є, є - "je"
  3. Ґ, ґ - G, g
  4. І, і - I, i


Dodatna bjeloruska slova:

  1. Ў, ў - kratko "у"


Dodatna makedonska slova:

  1. Ѓ, ѓ - ´G, ´g
  2. Ѕ, ѕ - Dz, dz
  3. Ќ, ќ - Ć, ć


Crnogorska ćirilica ima dodatna dva slova - Ć i З́, čiji su latinični ekvivalenti Ś i Ź.

Pretvorbe

Ćirilica se najčešće može pretvoriti u latinicu automatiziranim računalnim alatima. Uvjet je postojanje teksta u digitaliziranom obliku. Neki oblici ćirilice se mogu čak pretvoriti skoro 1:1, to jest svako slovo, ali poneka posebna slova ne postoje u drugim pismima (posebno latinici) najčešće izvedena iz staroslavenskog slova "jat"-a.

Izvori

  1. Cyrillic, the third official alphabet of the EU, was created by a truly multilingual European (engleski) (24. svibnja 2007.) pristupljeno 5. travnja 2015.
  2. Juri Žakan (25. siječnja 2019.) pristupljeno 25. siječnja 2019.


Beta uc lc.svg Nedovršeni članak Ćirilica koji govori o pismu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Azbuka

Azbuka (az i buki – naziv prva dva slova u poretku) je glagoljička i stara ćirilična abeceda. Nazivi slova predstavljaju riječi koje tvore dugu mnemotehničku rečenicu azъ buky vĕdĕ glagoljǫ dobrĕ jestъ živĕtĕ... – "ja slova znajući govorim dobro je živjeti...".

Glagoljica i ćirilica su usko povezane – dijele nazive slova i uglavnom poredak. Neka slova su imala i brojčanu vrijednost, koja se malo razlikuje između ta dva pisma.

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte. Nalazi se na ušću Save u Dunav, na mjestu razgraničenja jugoistočne i srednje Europe. Jedan je od najstarijih bizantskih gradova. Prema službenom popisu stanovnika iz 2011. godine urbano područje grada ima oko 1.250.000 stanovnika, dok područje utjecaja ima oko 1.700.000 stanovnika.

Prva naselja na području današnjeg Beograda datiraju iz prapovijesne Vinče, oko 4.800 godina pr. Krista. Sam Beograd osnovali su Kelti, u 3. stoljeću prije pr. Krista. Kasnije je postao rimsko naselje Singidunum. Prvi put je postao srpska prijestolnica 1403. godine. Prijestolnicom moderne Srbije postao je 1841., iako su utvrđeni dio grada Turci napustili tek 1867., a turska zastava skinuta 1878.. Tijekom 20. stoljeća bio je prijestolnica nekoliko različitih južnoslavenskih država. Danas je Beograd po broju stanovnika četvrti grad u jugoistočnoj Europi, nakon Istanbula, Atene i Bukurešta.

Stari hrvatski izvori ga zovu Biograd na Dunavu. Isto su ga ranije tako zvali i Srbi ijekavci.

Grad Valjevo

Grad Valjevo (ćirilica: Град Ваљево) je grad (bivša općina) u Kolubarskom okrugu u Središnjoj Srbiji. Središte upravne jedinice je naselje Valjevo.

Hrvatska ćirilica

Hrvatska ćirilica (arvatica, bosančica, hrvatkica) je hrvatska redakcija ćirilice. Morfološka je, grafijska i ortografijska inačica ćiriličnog pisma.

Jeri

Jeri (ili jery; stsl. jery) je naziv za dvoslov (ligaturu) glagoljice i stare ćirilice.

Koristio se za zapis glasa /y/, tzv. stražnjeg i. Za razliku od /i/ taj glas nije uzrokovao palatalizaciju.

U glagoljici i staroj ćirilici je dvoslov bio sastavljen od jor iza kojeg je slijedilo iže:

(glagoljica) (stara ćirilica)

U kajkavskom, čakavskom i štokavskom, kao i u slovenskom, je /y/ prešao rano u /i/. U nekim drugim slavenskim jezicima, /y/ je ostao kao poseban glas, tako da se npr. u ruskom označava posebnim slovom: ы. U češkom se po tradiciji i dalje koristi poseban znak y iako se izgovara kao i.

KK Partizan Beograd

Košarkaški klub Partizan (srp. ćirilica: Кошаркашки клуб Партизан) je srpski košarkaški klub iz Beograda. Partizan trenutačno nastupa u Jadranskoj ligi, Euroligi i Košarkaškoj ligi Srbije.

Karaimski jezik

Karaimski jezik (turski karaitski, karaitski; ISO 639-3: kdr), altajski jezik zapadnoturkijske skupine, kojim govori nešto preko 1.000 ljudi (2006 A. Goraianov) na području poluotoka Krima u Ukrajini.

Karaimski je nacionalni jezik Karaima (sing. Karai), turskog naroda koji je prihvatio karaizam. Ima tri dijalekta: karaim, trakai (trakay) i halych (galits). U Litvi ga govori svega 120 ljudi

Pismo, ćirilica na Krimu, latinica u Litvi. Nije isto što i krimčak [jct].

Kumički jezik

Kumički jezik (kumuk, kumuklar, kumyki; ISO 639-3: kum), altajski jezik zapadnoturkijske skupine, kojim govori 422.000 ljudi u Rusiji (2002 popis) i nekoliko sela na azijskom dijelu Turske.

U Rusiji se govori na sjevernim i istočnim ravnicama Dagestana. Ima nekoliko dijalekata: khasavyurt, buinaksk, khaitag, podgorniy i terek. Uz još tri jezika pripada pontsko-kaspijskoj podskupini. Ne smije se brkati sa Lakskim [lbe] dijalektom kumux. Pismo: ćirilica.

Lajkovac (općina)

Općina Lajkovac (ćirilica: Општина Лајковац) je općina u Kolubarskom okrugu u Središnjoj Srbiji. Središte općine je grad Lajkovac.

Ljig (općina)

Općina Ljig (ćirilica: Општина Љиг) je općina u Kolubarskom okrugu u Središnjoj Srbiji. Središte općine je grad Ljig.

Makedonski jezik

Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944.

godine. Makedonsko je pismo ćirilica. Govori ga oko 2 113 170 ljudi, poglavito u Makedoniji (1 390 000; 1986.) i nadalje, prema neslužbenim podacima: Albanija (150 000), Bugarska (150 000), Grčka (250 000; Boskov, 2007.).

Mionica (općina)

Općina Mionica (ćirilica: Општина Мионица) je općina u Kolubarskom okrugu u Središnjoj Srbiji. Središte općine je grad Mionica.

Nikola Peković

Nikola Peković (cg. ćirilica: Никола Пековић; Bijelo Polje, 3. siječnja 1986.) je crnogorski profesionalni košarkaš. Igra na poziciji centra, a trenutačno je član NBA sastava Minnesote Timberwolvesa.

Osečina (općina)

Općina Osečina (ćirilica: Општина Осечина) je općina u Kolubarskom okrugu u Središnjoj Srbiji. Središte općine je naselje Osečina.

Tadija Dragićević

Tadija Dragićević (Srp. ćirilica: Тадија Драгићевић; Čačak, 28. siječnja 1986.) je srpski profesionalni košarkaš. Igra na poziciji krilnog centra, a trenutačno je član KK Crvene zvezde

Turkmenski jezik

Turkmenski jezik (turkmen, trukhmen, trukhmeny, turkmani, turkmanian, turkmenler, turkomans; түркмен; ISO 639-3: tuk), turkijski jezik uže južnoturkijske skupine unutar koje čini posebnu turkemnsku podskupinu. Njime govori oko 6,562,810 ljudi, od čega 3,430,000 Turkmenistanu (1995), 2,000,000 u Iranu (1997), 500,000 u Afganistanu (1995), te nekoloko stotina ljudi u turskoj u provinciji Tokat.

Turkmenski je jezik Turkmena (Turkomani). Ima više dijalekata kojima govore različite plemenske skupine po kojima nose ime, to su: nokhurli, anauli, khasarli, nerezim, yomud, teke (tekke), goklen, salyr, saryq, ersari, cawdur. Sedam je glavnih i 24 manja plemena.

U Turkmenistanu je nacionalni jezik. Pisma: arapsko, latinica, ćirilica.

Ukrajinski jezik

Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва - ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika. Njime se zna služiti između 47 i 60 milijuna ljudi širom svijeta. Ukrajinski jezik je službeni jezik Ukrajine i često se njime može sporazumjeti u svim postsovjetskim državama i istočnoj Poljskoj.

Govoreći o istočnoslavenskim jezicima, potrebno je naglasiti da se standardni ukrajinski i bjeloruski jezik nešto više razlikuju od ruskog jezika (posebno u izgovoru), prije svega jer pripadaju starijoj Rutenskoj grupi istočnoslavenskih jezika, grupi koja je bila karakteristična za središnji prostor srednjovjekovne Kijevske Rusi. Ukrajinski jezik ima prepoznatljiv i jasan slavenski izgovor.

Stručna istraživanja iz 1934. godine, u Parizu su predstavila ukrajinski jezik kao drugi najljepši u svijetu sudeći prema njegovoj melodičnosti, odmah iz talijanskog. Kada je u pitanju njegova fonetika, vokabular, frazeologija i znanstvena struktura, spada u treći najljepši jezik na svijetu, odmah iza francuskog i perzijskog jezika.

Čuvaški jezik

Čuvaški jezik (ISO 639-3: chv), jedini član bolgarske skupine turkijskih jezika, kojim govori oko 1.640.000 ljudi (2002 popis) u Rusiji.

Čuvaškim govore Čuvaši, narod naseljen u Čuvaškoj republici u Rusiji. Postoje dva glavna dijalekta kojim se služe njihove lokalne skupine Brdski Čuvaši (Вирьял, Тури; Virjal), koji govore virjalskim dijalektom; Livadski Čuvaši (анат енчи; anat jenči); i Anatri (Анатри), koji govore anatrijskim dijalektom (анатри).

200.000 ljudi govori ga kao drugim jezikom. Na njemu izlaze novine, radio-program; pismo: ćirilica

Šorski jezik

Šorski jezik (Шор тили, Тадар тили; aba, kuznecki tatarski, shortsy, tom-kuznecki tatarski; ISO 639-3: cjs), sjevernoturkijski jezik u oblasti Kemerovo i Altajskom kraju, Rusija, kojim govore Šori ili Šorci, narod uz rijeku Tom, pritoka Oba. Ima dva dijalekata mrassa (mrasu) i kondoma. Ne smije se brjati se šorskim dijalektom hakaskog [kjh] jezika.

Pismo: ćirilica. Preko 6.000 govornika od nekih 14.000 etničkih

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.