Zlato

Zlato (latinski: aurum) jeste hemijski element označen simbolom Au i ima atomski broj 79. Spada u prelazne metale i u periodnom sistemu stoji u 1. sporednoj grupi (11. grupa), odnosno grupi bakra i šestoj periodi, među takozvanim novčanim metalima. Zlato se ubraja u plemenite metale, a pored bakra je jedan od rijetkih metala živih boja. Zlato se koristi već hiljadama godina za pravljenje nakita i ritualnih predmeta, a prema nekim izvorima[6] od 6. vijeka p.n.e. počelo je korištenje zlata u obliku kovanica kao sredstvo plaćanja. Kao prehrambeni aditiv, zlato se označava E-brojem E175.

Zlato,  79Au
Gold-crystals
Zlato u periodnom sistemu
Hemijski element, Simbol, Atomski broj Zlato, Au, 79
Serija Prelazni metali
Grupa, Perioda, Blok 11, 6, d
Izgled metalno žut
Zastupljenost 4 · 10-7[1] %
Atomske osobine
Atomska masa 196,966569[2] u
Atomski radijus (izračunat) 135 (174) pm
Kovalentni radijus 136 pm
Van der Waalsov radijus 166 pm
Elektronska konfiguracija [Xe] 4f145d106s1
Broj elektrona u energetskom nivou 2, 8, 18, 32, 18, 1
Izlazni rad 5,1[3] eV
1. energija ionizacije 890,1 kJ/mol
2. energija ionizacije 1980 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanje čvrsto
Mohsova skala tvrdoće 2,5 - 3
Kristalna struktura kubična plošno centrirana
Gustoća 19320[4] kg/m3
Magnetizam dijamagnetično
Tačka topljenja 1337,33 K (1064,18 °C)
Tačka ključanja 3243[5] K (2970 °C)
Molarni volumen 10,21 · 10-6 m3/mol
Toplota isparavanja 342[5] kJ/mol
Toplota topljenja 12,55 kJ/mol
Pritisak pare 2,37 · 10-3 Pa pri 1337 K
Brzina zvuka 2030 m/s pri 293,15 K
Specifična toplota 128 J/(kg · K)
Specifična električna provodljivost 45,5 · 106 S/m
Toplotna provodljivost 320 W/(m · K)
Hemijske osobine
Oksidacioni broj -1, 0, +1, +2, +3, +5
Oksid Au2O3
Elektrodni potencijal 1,52 V (Au3+ + 3e- → Au)
Elektronegativnost 2,54 (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
195Au

sin

186,10 d ε 0,227 195Pt
196Au

sin

6,1830 d ε 1,506 196Pt
β 0,686 196Hg
197Au

100 %

Stabilan
198Au

sin

2,69517 d β 1,372 198Hg
199Au

sin

3,169 d β 0,453 199Hg
Sigurnosno obavještenje

Oznake upozorenja

Simbol nepoznat
Obavještenja o riziku i sigurnosti R: nema oznaka upozorenja R
S: nema oznake upozorenja S
Ukoliko je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci su podaci dobiveni mjerenjima u normalnim uslovima.

Historija

Native gold nuggets
Samorodno zlato

Zlato se ubraja u prve metale koje je čovjek počeo obrađivati. Sa svojom uočljivom sjajnom žutom bojom, vrlo rano je pronađeno samorodno u prirodi. Ono se može vrlo lahko mehanički obrađivati i ne korodira. Zbog svoje otpornosti, rijetkosti, postojanosti njegove boje i posebno velike gustoće, u mnogim kulturama tokom ljudske historije se koristilo najvećim dijelom za posebne ritualne predmete i nakit.

Kopanje zlata se dokazano vršilo u ranom bakarnom dobu. Lahko legiranje sa mnogim drugim metalima, umjerena tačka topljenja i povoljne osobine legura učinilo je da zlato postane veoma atraktivna sirovina.

Najstariji dosad otkriveni prahistorijski predmeti od zlata izrađeni ljudskom rukom su zlatni objekti pronađeni kod Varne u Bugarskoj u grobnicama koje datiraju između 4600 - 4300 p.n.e. Ukupno je pronađeno oko 3.000 takvih predmeta.[7] Osim njih, poznato je oko 7.000 zlatnih objekata koji datiraju iz 4. milenija p.n.e. pronađenih u grobnicama istočnoevropske Maikopske kulture.[8] Najraniji dokaz u Srednjoj Evropi nalazi se u vidu dvije zlatne pločice nađene kod Stollhofa u Donjoj Austriji, a koje također datiraju iz 4. milenija p.n.e. Od tog doba zlato je uvezeno pojedinačno u obliku nakita iz južne Evrope.

Napoleonbecher
Zlatni Napoleonov pehar u gradskom muzeju Simeonstift Trier

Pohlepa za zlatom bila je jedan od odlučujućih faktora za ratove i osvajačke pohode novog vremena u kojima su se za nadmoć borile tadašnje evropske pomorske sile poput Španije, Portugala, Engleske i Italije. Posebno velika bogatstva u zlatu domorodačkog stanovništva Srednje i Južne Amerike privuklo je nakon otkrića Amerike 1492. godine evropske, a naročito španske, osvajače (konkvistadore) koji su zlato dovozili brodovima u Evropu. Dugo vremena Španija je bila jedna od najbogatijih nacija Evrope, upravo zbog zlata dovezenog iz Novog Svijeta. Pronalasci zlata na udaljenim mjestima i područjima oduvijek su privlačili istraživače željne pustolovina. U 19. vijeku na gotovo svim kontinentima dolazilo je do masovnih naseljavanja zbog takozvane zlatne groznice u područjima gdje su otkrivena bogata nalazišta zlata. Primjer za to je kalifornijska zlatna groznica 1849. godine i zlatna groznica na rijeci Kondike na Aljasci 1897. godine. Osim njih, do zlatnih groznica je dolazilo i nakon otkrića nalazišta zlata u Australiji i Južnoj Africi.

Čak i danas cijena zlata na svjetskom tržištu varira i često može dovesti do značajnih socijalnih promjena. Tako je pad cijena zlata doveo do velike gladi i siromaštva u Južnoafričkoj Republici čiji rudnici zlata predstavljaju vrlo važnu stavku u ekonomiji. Također i u brazilskom području Amazona nelegalno kopanje i traženje zlata (takozvani Garimpeiros) je često povezano sa socijalnim i ekološkim problemima.

Osobine

Fizičke

Zlato se sastoji isključivo iz jednog stabilnog izotopa i spada među 22 monoizotopna elementa. Kada nije legiran, ovaj teški metal je mehak kao kalaj. Zlato se može vrlo lahko kovati do vrlo tankih listića zbog svoje duktilnosti. Moguće je načiniti posebno tanke zlatne folije debljine samo 2000 slojeva atoma. Iz tog razloga Ernest Rutherford je koristio zlatnu foliju za svoj eksperiment o raspršavanju. Obična bijela svjetlost poprima zelenkasti odsjaj kroz zlatnu foliju. Osim toga, zlato se vrlo lahko može legirati sa mnogim metalima. Neke neobične osobine zlata poput zlatno-žute boje i velike duktilnosti mogle bi se, prema novim proračunima, objasniti relativističkim efektom.

U hemiji površina, koriste se različite površine sastavljene iz monokristala zlata, između ostalog u rasterskoj tunelskoj mikroskopiji.[9] Specifična toplota isparavanja (entalpija) ΔHv zlata koja iznosi 1,70 kJ/g i znatno je niža od naprimjer vode (sa 2,26 kJ/g) ili željeza (6,26 kJ/g, mjereno sve na temperaturama ključanja). Kod pregrijanog istopljenog zlata stoga se mogu pojaviti (kao i kod drugih manipulacija kod topljenja u naprimjer industriji čelika) značajni gubici u vidu isparavanja i para zlata, osim ako se u procesu topljenja zlata ne koristi zgrušnjavanje ili sakupljanje korištenjem aktivnog uglja.[10]

U elementarnom stanju je plemenit metal žute boje i jakog sjaja, mehak, vrlo rastezljiv, težak (relativna gustoća 19,3). Tačka topljenja zlata je 1064,76 °C, jedna je od fiksnih tačaka za baždarenje termometara.

Hemijske

Zlato ne napadaju obične mineralne kiseline. Jedino snažno oksidirajuće kiseline mogu otopiti zlato, kao što su zlatotopka (aqua regia ili kraljevska vodica) ili selenska kiselina. U zlatotopci zlato daje tetrahlorid zlatnu kiselinu:

Halogeni elementi hlor, brom i jod su u mogućnosti da rastvore zlato, jod čak i u alkoholnom rastvoru. U vodenim cijanidnim rastvorima zlato se lahko rastvara oksidacijom kisikom kao kalij-dicijanidoaurat(I). U vrelim, kiselim hidrotermalnim rastvorima, zlato je relativno dobro fizički rastvorljivo. Stoga se ono može često naći u kvarcnim stijenama. Također postoje zapažanja da određene huminske kiseline mogu rastvoriti zlato.

Zlato se vrlo teško oksidira. Oksidacija zlata do stepena oksidacije (+1) se može provesti u prisustvu liganda (npr. cijanid ion), koji sa zlatom Au(I) daju stabilne komplekse. Oksidacija zlata do stepena oksidacije (+3) je lakša, a može se izvršiti sa spojevima koji sa zlatom Au(III) daju stabilan kompleks (npr. hlorid ion). Zbog toga se zlato rastvara u smjesi hlorovodične i dušične kiseline u omjeru 3:1, koja se naziva zlatotopka. Dušična kiselina je oksidacijsko sredstvo, a hloridni ion kompleksiranjem pomiče ravnotežu u desnu stranu u reakciji:[11]

Au (s) + 4 H+ + NO3- + 4Cl- → AuCl4- + NO (g) + 2H2O

Rasprostranjenost

Udio zlata u kontinentalnoj Zemljinoj kori iznosi 0,004 ppm;[1] što je otprilike četiri grama u 1.000 tona stijena. Udio značajno varira u zavisnosti od regije i nalazišta. U nekim bogatim nalazištima, udio zlata može iznositi i više grama u samo jednoj toni stijena. Godišnja svjetska proizvodnja zlata u 2008. godini iznosila je 2.260 tona, a u 2011. godini 2.700 tona, što je približno stotinu puta više nego u 19. vijeku. Procjenjuje se da se prosječno za dvije godine iskopa i pronađe više zlata nego što je dokumentirano u cijelom mileniju tokom Srednjeg vijeka.

Zlato na Zemlji se nalazi gotovo isključivo kao samorodni metal, bilo da se radi o primarnim nalazištima sirovine u vidu zlate rude (odnosno stijena koje sadržavaju zlato) ili u sekundarnim nalazištima.

Danas oko 40% svjetske rudničke proizvodnje zlata se iskopa u Južnoafričkoj Republici, SAD, Australiji i Rusiji. Među najdublje rudnike zlata u svijetu ubrajaju se rudnici u Južnoafričkoj Republici. Tamo se u nekim rudnicima zlato vadi sa dubine od gotovo 4.000 metara ispod površine. Početkom 2011. godine rudnička kompanija AngloGold Ashanti planirala je početi sa kopanjem rudnika na dubini do 5.000 metara.[12]

Vrlo značajne količine zlata dobiju se rafiniranjem drugih metala poput bakra, nikla ili drugih plemenitih metala, tako da u zavisnosti od okolnosti tek dobijanje ovih nečistoća pruža ekonomsku isplativost za iskorištavanje nekog nalazišta zlata. Zabilježen je jedan spektakularan slučajan pronalazak u augustu 2007. godine, kada su dvije Šveđanke pronašle u blizini Överturingena, 500 kilometara sjeverno od Stockholma, stijenu sa udjelom zlata od 23,3 grama po toni.[13]

U Bosni i Hercegovini su u prošlosti postojali brojni rudnici zlata. Jedan od najpoznatijih rudnika zlata bio je u Bakovićima kod Fojnice koji je radio sve do 1939. godine. Čak i danas postoji određeno zanimanje za ovaj lokalitet za obnavljanje traženja i kopanja ovog metala.[14][15]

Gotovo sve evropske rijeke nose sa sobom zlato u tragovima. Prije nego što je dospjelo u rijeku, ovo zlato je bilo u formi malehnih, tankih listića uklopljenih u stijene. Djelovanjem erozije i drugih procesa oslobođeno je iz okolnih stijena i dospjelo u rijeke i vodotoke, te se tamo taložilo u riječnom mulju. Takvi depoziti zlata su zapravo sekundarna nalazišta, i jednim dijelom pomažu pri otkrivanju primarnih nalazišta. Jedno od tih sekundarnih depozita zlata, poput onog u njemačkoj rijeci Rajni iskorištava se ispiranjem proteklih nekoliko stotina godina sve do danas, sa manjim prinosima. Jedini zvanični proizvođač zlata u Njemačkoj od 2008. godine je grupa Holcim,[16], kojoj pripada kamenolom kod Rheinzaberna, a također i iskorištava ovo nalazište.[17]

Kao mineral

Zlato se u prirodi javlja samorodno, pa je stoga priznato kao mineral. Međunarodna mineraloška organizacija (IMA) vodi zlato u sistematici minerala po Strunzu (9. izdanje) pod sistemskim brojem „1.AA.05“ (Elementi - metali i međumetalni spojevi - porodica bakra i kupalita)[18] (odnosno po starijoj sistematici po Strunzu (8. izdanje) pod brojem I/A.01-40). Na engleskom govornom području gdje se koristi sistematika minerala po Danau zlato-mineral se vodi pod sistemskim brojem „1.1.1.1“.

Zlato se kristalizira u kubičnom kristalnom sistemu. Ima tvrdoću po Mohsovoj skali od 2,5 do 3, metalno-tamnožute boje, koja se kolokvijalno i naziva zlatna boja. Kada se isitni u vidu zlatnog pijeska ili praha, u zavisnosti od veličine zrna, ima žučkastu, oker-smeđu do ljubičastu boju, što se često naziva i zlatno-purpurna boja. Pri povišenoj temperaturi, fino zlato gubi na intenzitetu boja te postoje svijetlo žuto, usijano, prije nego što se počne topiti. Istopljeni metal je limun-žute boje, sa blagim zelenim nijansama, a svoju intenzivnu narandžasto-žutu boju vraća tek kada se potpuno ohladi.

Primjese bakra daju zlatu ružičastu ili crvenkastu boju, a takve smjese imaju manju tačku topljenja od čistog zlata, mnogo su veće čvrstoće, tvrdoće i lakše se poliraju. Ukoliko u zlatu ima primjesa srebra, ono također mijenja boju preko svijetlo žute prema svijetlo zelenoj i na kraju gotovo bijelo. Takve smjese nemaju veće razlike u tvrdoći i tački topljenja od čistog zlata. Većina metala, također i poznati platinski metali, živa i metali poput željeza, ukoliko se javljaju kao primjesa u zlatu, povećanjem udjela u zlatu smanjuju prirodnu obojenost zlata prema prljavo sivo-žutoj boji do sivo-bijelih nijansi legura. Tako naprimjer boja zlata sa primjesama paladija (porpecit) varira od tamno crveno-smeđe do svijetlo smeđe.[19]

Pošto je zlato relativno nereaktivan, inertan element, obično uvijek zadržava svoj sjaj i boju pa se u prirodi vrlo lahko prepoznaje. Često se može naći povezan sa kvarcom u hidrotermalnim izvorima, kao i sa rudama bakra. Erozija i uticaj vremenskih prilika na stijene koje sadrže zlato dovodi često do taloženja relativno teškog metala na dno tekućih voda. Takvo taloženje može dovesti i do značajnih i vrlo prostranih nalazišta zlata, koja mogu poticati iz gotovo u svih geoloških perioda.

Osim navedenog, zlato je i sastavni dio mnogih minerala. Primjeri minerala zlata su kalaverit, krenerit i silvanit.

Upotreba

Aupcb
Pozlaćeni kontakti na provodničkoj ploči
XLR-microphone
Priključno mjesto XLR studijskog mikrofona sa pozlaćenim kontaktnim iglicama

Danas se od zlata koje se u svijetu iskopa oko 85% preradi u nakit, dok se oko 12% potroši u industrijske svrhe (elektronika, medicina, optika i dr.)[20] Ostalih 3% zlata završi deponovano u trezorima banaka.[21]

Kao novac

Danas zlato služi uglavnom u obliku sredstva za finansijske investicije (kao prigodne zlatne kovanice ili zlato u polugama). Služi i kao sredstvo za plaćanje, a mnoge centralne banke u svijetu ga koriste kao pokriće nacionalne valute (valutne rezerve), mada se većina svjetskih valuta danas ne veže za zlatne rezerve. Također privatna i pravna lica i investitori često investiraju u zlato i vrijednosne papire na bazi zlata, a koji čine kurs zlata na tržištu.

U kriznim vremenima (naprimjer inflacije ili privredne krize) zlato se, između ostalih, smatra vrlo stabilnom investicijom, koje se može posmatrati relativnim rastom vrijednosti u odnosu na druga sredstva investiranja. Unutrašnja vrijednost zlata se, u ekonomskoj teoriji, posmatra kroz njegovu relativnu rijetkost i kroz prosječno potrebni napor i rad koje njegovo kopanje i prerada zahtijeva. Zbog toga kod zlata ne postoji rizik od propadanja (bankrota) kao kod drugih vrijednosnih papira, gdje stopa povrata ulaganja zavisi od pretpostavljenog rizika od propadanja učesnika na tržištu. Ako se na ovaj način razmatra, cijena zlata na tržištu tokom vremena podliježe velikim varijacijama.

U elektronici

U elektroničkoj industriji zlato se upotrebljava, između ostalog, za ostvarenje dobrih električnih kontakata, zbog otpornosti na koroziju i mogućnosti lahke obrade:

  • Veze:
    • Žice za povezivanje (žičice za povezivanje između čipova i priključaka integriranih kola) kao i povezujućih iglica i provodnih struktura koji se jednim dijelom izrađuju od čistog zlata. Jedan gram zlata može se razvući u vezivnu žicu dugu 2,4 kilometra.[22] Iz ekonomskih razloga i visokih troškova, danas se sve više koriste žice od aluminija ili bakra.
    • Sklop (veze čipova) mikroelektronskih čipova i čipova laserskih dioda se radi na pozlaćenim površinama.
  • Provodničke ploče (njihove provodničke utore od bakra i mjesta kontakata) sa direktnim povezivanjem ubadanjem često se pozlate radi boljeg povezivanja.
  • Kontakti na prekidačima za signalne prekidače i releje
  • Pozlata iglica na utičnicama i kontaktnim površinama („površinska pozlata“ tj. slojevi debljine do 1 µm)

U medicini

Zbog otpornosti na koroziju ali i estetskih kvaliteta, zlato se koristi kao ispuna zuba u stomatološkoj tehnici, kao i zamjenski metarijal za oštećene ili nedostajuće zube. Neke soli zlata imaju određene protivreumatske osobine pa se one koriste u terapeutske svrhe.

Soli zlata, naročito natrij auro tiomalat i auranofin se upotrebljavaju kao osnovna terapija protiv reumatoidnog artritisa (hroničnog poliartritisa). U novije vrijeme njega polahko potiskuju jeftiniji medikamenti. Međutim, spojevi zlata koji se primjenjuju u medicini imaju i određena neželjena djelovanja. Između ostalog, može doći do određenih alergijskih reakcija, a pri neadekvatnoj primjeni do oštećenja jetre, krvi i bubrega. Oko 50% terapija solima zlata je prekinuto zbog neželjenih djelovanja. Takve terapije se nastavljaju tek nakon nekoliko mjeseci.

Proizvođač lijekova Madaus je 1913. godine patentirao homeopatski preparat Essentia Aurea (zlatne kapi), pod markom Herzgold te ga je prodavao u svrhu poboljšanja rada srca i opće slabosti.[23] Spojevi zlata mogu biti otrovni, ali samo zbog otrovnosti drugih elemenata i spojeva sa kojima je u vezi. Bezbojni zlato-cijanid i limun žuta tetrahlor zlatna kiselina su neki od tih spojeva.

Reference

  1. ^ a b David R. Lide (ur.). "Geophysics, Astronomy, and Acoustics; Abundance of Elements in the Earth’s Crust and in the Sea". CRC Handbook of Chemistry and Physics (90 iz.). Boca Raton, FL: CRC Press/Taylor and Francis. str. 14–18.
  2. ^ IUPAC, Standard Atomic Weights Revised v2
  3. ^ Ludwig Bergmann, Clemens Schaefer, Rainer Kassing (2005). Lehrbuch der Experimentalphysik, Band 6: Festkörper (2 iz.). Walter de Gruyter. str. 361. ISBN 978-3-11-017485-4.
  4. ^ N. N. Greenwood, A. Earnshaw (1988). Chemie der Elemente (1 iz.). Weinheim: VCH. str. 1509. ISBN 3-527-26169-9.
  5. ^ a b Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang: Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks. u: Journal of Chemical & Engineering Data. 56, 2011, str. 328–337, doi:10.1021/je1011086
  6. ^ A Case for the World's Oldest Coin: Lydian Lion
  7. ^ Tom Higham et al. (2007). "New perspectives on the Varna cemetery (Bulgaria) – AMS dates and social implications" 81 (313). York: Antiquity Journal. str. 640–654. doi:10.1017/S0003598X00095636.
  8. ^ Svend Hansen: Gold und Silber in der Maikop-Kultur. u: Metalle der Macht – Frühes Gold und Silber. Sažeci 6. srednjenjemačkih arheoloških dana, 17. do 19. oktobra 2013. (PDF)
  9. ^ J. V. Barth, H. Brune, G. Ertl, R. J. Behm (1990). "Scanning tunneling microscopy observations on the reconstructed Au(111) surface: Atomic structure, long-range superstructure, rotational domains, and surface defects". Phys. Rev. B 42: 9307–9318. doi:10.1103/PhysRevB.42.9307.
  10. ^ Lebensministerium.at, (pdf) Archived 7 March 2014[Date mismatch] at the Wayback Machine., str. 4
  11. ^ Filipović, I, Lipanović, S. (1973). Opća i anorganska hemija. Zagreb: Školska knjiga.
  12. ^ Goldsuche extrem: Südafrikaner wollen 5.000 Meter runter (de)
  13. ^ Schwedinnen finden Gold statt Beeren (de)
  14. ^ Sarajevski BBM dobio koncesiju za istraživanje zlata u Fojnici
  15. ^ Rudnik zlata i ispiranje zlata u Fojnici
  16. ^ Holcim Kies und Beton GmbH erwirbt neue Kieswerke und ein Trockensandwerk Archived 28 June 2012[Date mismatch] at the Wayback Machine.. Saopćenje za štampu Holcim-Süd. 1. april 2008.
  17. ^ Christoph Seidler: Schatzsucher heben das Rheingold. Spiegel Online
  18. ^ IMA/CNMNC List of Mineral Names – Gold (engl., PDF, str. 109).
  19. ^ Mindat: Porpezite.
  20. ^ "Gold und neidische Hunde". 29.5.2008.
  21. ^ "Goldgewinnung – Cyanidlaugerei" (PDF).
  22. ^ Andrew Fones: Is platinum more ductile than gold?, Johnson Matthey Technology Centre, Sonning Common, UK, pristupljeno 16. aprila 2017.
  23. ^ Auszug aus dem DPMA-Register (stanje: 10.3.2014)

Vanjski linkovi

Aljaska

Aljaska, (engleski: Alaska, AK) je savezna država Sjedinjenih Američkih Država i nalazi se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu SAD. Glavni grad je Juneau. Najveća je po površini, 1.518.775 km2 sa populacijom od oko 500.000 stanovnika. Aljaska je savezna država od 1959. godine. Prekrivena je planinama sa aktivnim vulkanima i lednicima. Tu se nalazi i najviši vrh Sjeverne Amerike (planina Mount McKinley) visok 6.149 m. Klima Aljaske je hladna i subpolarna, te u primorju umjerena kontinentalna i vlažna. Najveća rijeka je Jukon, a država ima i mnogobrojna jezera. Rudna bogatstva Aljaske su zlato, srebro, bakar, platina, olovo, ugalj, uranij i dr. Glavni stanovnici (Eskimi, Aleuti, Indijanci, bjelci, te crnci). Ribolov je također rasprostranjen na losose, kitove i druge vrste. Prvo naselje osnovali su Rusi koji kontrolišu ovaj teritorij do 9 aprila 1867., kada ga za $7.200,000 (2005 godine ista suma novca je imala vrijednost $90,750,000) odlučuju prodati SAD-u. Uslijed finansijskih poteškoća nastalih u Rusiji, te bojazni da bi Britanci mogli preuzeti kontrolu nad teritorijom, i sve lošijeg profita ostvarivanog trgovinom sa naseljenicima, Rusi se odlučuju na prodaju Aljaske.

Američki dolar

Dolar (The United States Dollar) je prema Ustavu Sjedinjenih Američkih Država zvanična valuta Sjedinjenih Američkih Država od 1792. godine, a rasprostranjen je kao rezervna valuta u nekim drugim zemljama u svijetu. Trenutno izdavanje dolara kontrolišu Federalne Rezerve (eng. Federal Reserve Banking system). Simbol koji je najčešće u upotrebi za američki dolar je znak dolara ($). ISO 4217 kod za američki dolar je USD; američki dolar je također označen kao US $ od strane Međunarodnog monetarnog fonda.

Novčanice u opticaju se sastoje od bankovnih nota Federalnih rezervi koje su denominirane u američkim dolarima.

Od suspenzije konvertibilnosti papirne američke valute u bilo koji plemeniti metal 1971. godine, američki dolar je de facto fiat novac.

Sjedinjene Države su jedna od nekoliko zemalja koje koriste naziv dolar za svoju valutu. Nekoliko zemalja koriste američki dolar kao svoju zvaničnu valutu, a u mnogima se dolar upotrebljava kao dozvoljeno sredstvo plaćanja.

Od 27. juna 2018. godine u opticaju je oko 1,67 triliona dolara, od čega 1,62 triliona dolara u notama Federalnih rezervi (preostalih 50 milijardi je u obliku kovanica).

Bistrička rika

Bistrička rika je rijeka u Bosni i Hercegovini, desna pritoka rijeke Vrbasa, sa ukupnom dužinom od oko 11 kilometara.

Izvire ispod planine Goletice, na nadmorskoj visini od 879 metara, a ulijeva se u Vrbas u naselju Trnovača kod Gornjeg Vakufa, na nadmorskoj visini od 640 metara. Iz zlatonosnog pijeska rijeke ispiralo se zlato joṧ od doba Rimljana pa sve do Srednjeg Vijeka. Čak i danas postoje tragovi tih eksploatacija. Na samom izvoru rijeke postoji veliki ribnjak. Pritoke Bistričke rike su: Kauš, Klapavice, Poniri, te Veliki i Mali Gusar.

Pored Bistričke rike proteže se regionalni put R-439 Gornji Vakuf-Uskoplje - Novi Travnik.

Burundi

Republika Burundi je kontinentalna država u istočnoj Africi. Smješten je u regiji afričkih velikih jezera, Burundi graniči s Ruandom na sjeveru, Tanzanijom na istoku i jugu i Demokratskom Republikom Kongom na zapadu.

Površina 27.834 km2, približno osam miliona stanovnika. Glavni grad je Gitega. Reljef je uglavnom planinski. Klima je ekvatorijalna, ali na planinama je umjerena. Gustina naseljenosti iznosi približno 163 st/km2. Jezici: glavni su francuski, kikindu, bantu. Slabo razvijena država s ostastkom kolonizacije. Najviše je zaposleno u poljoprivredi. Poljoprivreda; kukuruz, kikiriki, kafa, čaj, krompir, duhan. Industrija; obuća, prehrambena, farmaceutska. Rude: nikl, zlato, kalaj. Teritorijalna podjela: osam okruga, vrijeme UTC+2.

Colorado

Colorado je američka savezna država u zapadnom dijelu SAD, na istočnoj strani Stjenovitih planina. Glavni grad je Denver a ostali veći gradovi su: Aspen, Colorado Springs i Pueblo. Klima je planinska, kao alpska, te umjerena na istoku. Bogata je rudama: zlato, olovo, cink, živa, srebro i uranij. Poljoprivreda je razvijena, i uzgajaju se: pšenica, kukuruz, ječam, voće i povrće.

Industrija i energetika: struja se proizvodi u nuklearnim elektranama. Zastupljene su industrije: čelika, prehrambena, hemijska, avionska i svemirska. Naseljena je oko 1850. godine.

U Coloradu se nalaze indijanski rezervati.

Grb

Grb je simbolički znak kao obilježje jedne države, naroda, grada, plemićke porodice ili pojedinca.

Hemijski element

Hemijski element je vrsta čiste hemijske supstance koja se ne može podijeliti na dvije ili više čiste supstance običnim hemijskim metodama. Hemijski elementi se sastoje od samo jedne vrste atoma, koji se razlikuju po svom atomskom broju, tj. broju protona u atomskom jezgru. Elementi se dijele na metale, metaloide i nemetale. Najpoznatiji primjeri hemijskih elemenata su ugljik, dušik, kisik, silicij, arsen, aluminij, željezo, bakar, zlato, živa i olovo.

Najlakši hemijski elementi, među kojima su vodik, helij i manje količine litija, berilija i bora, nastali su različitim kosmičkim procesima tokom Velikog praska i djelovanjem kosmičkih zraka. Nastanak težih elemenata, počev od ugljika do najtežih elemenata, desio se putem nukleosinteze u zvijezdama, a pri nastanku Sunčevog sistema i formiranjem njegovog planetarnog sistema iz planetarnih maglina i supernova, koje su izbacivale ove elemente u svemir.Velika rasprostranjenost kisika, silicija i željeza za Zemlji odaje njihovo zajedničko porijeklo u takvim zvijezdama. Dok je većina elemenata uglavnom stabilno, postoji mali broj prirodnih nuklearnih transformacija iz jednog elementa u drugi, a koje se također dešavaju pri raspadu radioaktivnih elemenata kao i u drugim prirodnim nuklearnim procesima.

Danas je poznato 118 elemenata, od čega se 91 hemijski element može naći u prirodi, a ostali su proizvedeni u laboratoriji. U hemiji, svaki element ima svoj jedinstveni hemijski simbol. On se sastoji iz jednog ili dva slova, obično izvedena iz imena tog elementa. Naprimjer simbol za ugljik (karbon) je C, dok je simbol za aluminij Al. Ponekad su simboli izvedeni iz latinskih imena elemenata ili iz nekog njegovog spoja.

Dijeljenjem tvari (u idealnom slučaju) došli bi do atoma tog hemijskog elementa.

Hemijski simbol

Hemijski simbol je oznaka za odgovarajući hemijski element. Sastoji se od jednog ili dva slova, s tim da je prvo slovo uvijek veliko. Neki od hemijskih simbola potiču od latinskih naziva:

Željezo – Ferrum –Fe

Bakar – Cuprum – Cu

Srebro – Argentum – Ag

Zlato – Aurum – Au

Živa – Hydrargyrum – Hg

Antimon – Stibium – Sb

Kalaj – Stannum – Sn

Olovo – Plumbum – Pb

Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1984.

Istočna Njemačka (Njemačka demokratska republika) takmičila se na Zimskim olimpijskim igrama 1984 u Sarajevu.

Južnoafrička Republika na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.

Južnoafričku Republiku na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017. u Londonu od 4. do 13. augusta 2017. predstavljalo je 29 sportista u 19 disciplina. Ukupno su osvojili šest medalja: tri zlatne, jednu srebrnu i dvije bronzane.

Kenija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.

Keniju je na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017. u Londonu od 4. do 13. augusta 2017. predstavljalo 50 sportista u 20 disciplina. Ukupno su osvojili 11 medalja: 5 zlatnih, 2 srebrne i 4 bronzane.

Kolumbija

Kolumbija (španski: Colombia / izgovor/), službeno Republika Kolumbija (španski: República de Colombia / izgovor/), jest suverena država uglavnom smještena u sjevernom dijelu Južne Amerike, sa manjim dijelom teritorije koja se nalazi u Srednjoj Americi. Nalazi se između Karipskog mora i Tihog okeana, graniči sa Panamom na sjeverozapadu, Venecuelom i Brazilom na istoku i Ekvadorom i Peruom na na jugu. Pomorsku granicu dijeli sa Kostarikom, Nikaragvom, Hondurasom, Jamajkom, Haitijem i Dominikanskom Republikom.

Kolumbija se odlikuje visokim stepenom biodiverziteta i brojnim prirodnim ljepotama. Nakon Brazila i Argentine ima vodeću ulogu u privrednom razvoju regije.

Glavni i najveći grad države je Bogota sa oko 7,2 miliona stanovnika. Ostali veći gradovi su: Medellin, Cali, Cartagena de Indias, Barranquilla, Ibagué, Manizales, Pasto, Cucuta i Bucaramanga. Ima oko 39,3 miliona stanovnika.

Košarkaška reprezentacija Jugoslavije

Jugoslavenska košarkaška reprezentacija je predstavljala državu Jugoslaviju u sportu košarci.

Krovna organizacija: Košarkaški savez Jugoslavije

Krivotvoreni novac

Krivotvoreni ili falsificirani novac, je novac u prometu (novčanice, moneta, valuta), koji je proizveden protivzakonito (ilegalno) da sliči nekim službenim oblicima novca, dovoljno blizu da bi mogao dovesti do zbunjenosti i biti prihvaćen kao pravi novac. Proizvodnja, štampanje, lažnog novca je oblik prevare.

Rimski metalni novac je kovan, umjesto da bude ljevan, tako da su se kalupi pravili radi krivotvorenja.

Krivotvorenje je vjerovatno staro, kao i sam novac. Prije uvođenja papirnog novca, najčešća metoda prevare je bilo miješanje jeftinih metala, kao zamjena za zlato i srebro.

Oblik falsifikovanja je pravljenje dokumenata legitimnim printerima, prateći uputstva za prevaru. Tokom Drugog svjetskog rata, Nacisti su lažirali britanske funte i američke dolare.

Neke od najuspješnije falsificiranih novčanica se zovu superdolari, zbog njihovog visokog kvaliteta, i bliske sličnosti pravim US dolarima.

I novčanice eura su na značajnom udaru krivotvorenja, od njihovog uvođenja, 2002. godine.

Neke od šteta koje se društvu nanose krivotvorenjem su: smanjenje vrijednosti pravog novca; povećanje cijena (inflacije) zbog kruženja više novca u ekonomiji države - neovlašteno vještačko povećanje u snabdijevanju novcem; smanjenje prihvatljivsti papirnog novca; i gubici, jer kompanijama se ne nadoknađuju falsificirane novčanice.

Tradicionalno, mjere protiv falsificiranja uključuju fine detalje koji su urezani kod štampanja novčanica, i koji omogućuju i nestručnim osobama da otkriju prevaru.

Kovanice se pravo tako, da pokažu, da vrijedni metal nije sastrugan.

Novi Zeland

Novi Zeland je ostrvska država koja se nalazi u jugozapadnom dijelu Tihog okeana a čine je sjeverno i južno ostrvo. Članica je Commonwealtha. Površina Novog Zelanda je 268.680 km2 a ima oko 4,1 milion stanovnika. Glavni grad je Wellington iako je najpopularniji grad u državi Auckland. Nalazi se oko 1.500 km istočno od Australije preko Tasmanskog mora i oko 1.000 km južno od pacifičkih ostrva Nove Kaledonije, Fidžija i Tonga. Zbog svoje udaljenosti, Novi Zeland je bila jedna od posljednjih zemalja koju su naselili ljudi. Tokom svoje duge izoliranosti, na Novom Zelandu se razvio bujan životinjski i biljni svijet.

Reljef je uglavnom planinski. Na Novom Zelandu postoje nekoliko aktivnih vulkana. Najviši vrh je Kuk, visok 3.760 metara. Klima je suptropska i umjerena. Jezera su vulkanskog porijekla. Turizam je veoma razvijen. Novi Zeland su prvi naselili Maori, a otkrio ga je Abel Tasman 1641. godine.

Sjedinjene Američke Države na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.

Sjedinjene Američke Države je na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017. u Londonu od 4. do 13. augusta 2017. predstavljalo 136 sportista u 46 disciplina. Ukupno su osvojili 30 medalja: 10 zlatnih, 11 srebrnih i 9 bronzanih.

Zlato Polje

Zlato Polje (njemački: Goldenfeld) je naseljeno mjesto u sastavu općine Lukovica, regija Srednja Slovenija, Slovenija.

Žuta

Žuta boja je osnovna primarna boja (uz plavu i crvenu) i također osnovna komplementarna boja (uz cijan i magentu).

Žute su boje: zlato, puter i zreo limun.Talasna dužina boje u spektru je 570–590 nm. Nastaje aditivnim miješanjem sljedećih boja: crvena i zelena.

Ima oznaku 1000 do 1037 u RALovu sistemu boja.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.