Umjetnik

Umjetnik se može definirati kao osoba koja, baveći se jednom ili više aktivnosti iz širokog spektra ljudskog djelovanja, potaknut umjetničkim nadahnućem, uz talenat i osjećaj za lijepo (estetska vrijednost), stvara umjetnička djela kojim izražava svoju kreativnost, misli i osjećanja i na taj način komunicira sa svijetom. U svakodnevnom i akademskom životu pojam umjetnik se najčešće odnosi na osobu koja stvara djela iz likovne umjetnosti. Međutim, umjetnicima možemo smatrati i one koje stvaraju lijepu muziku, književna djela i druge vrste umjetnosti.

Čovjek je jedino biće koje teži ka ljepoti i lijepom i koje može stvarati i doživljavati lijepo.

Lav Nikolajevič Tolstoj (1828-1910) je u djelu Šta je umjetnost? (ruski: Что такое искусство? 1897.) pokušao definirati umjetnost koristeći se pojmovima dobro, istinito i lijepo. Između ostalog, napisao je: "Kad čovjek u sebi oživi osjećanje koje je sam doživio, i oživivši ga u sebi, pomoću pokreta, linija, boja, tonova ili formi izraženih riječima, tako ga prenese da i drugi ljudi dožive isto osjećanje - tako umjetnost djeluje".

Tradicionalno, spisak umjetnosti navodi ih šest; s pojavom filma nastala je sedma umjetnost, a pojavom stripa i deveta. Sa razvojem društva, nauke i tehnologije nastaju i nove mogućnosti za umjetničko izražavanje.

Vrste umjetnosti
Accessories-text-editor.svg
Applications-graphics
Video-x-generic.svg
Članak iz kategorije:
Umjetnost
Podkategorije

Arhitektura · Dizajn
Film · Fotografija
Književnost · Muzika
Scenska umjetnost
Slikarstvo · Skulptura
Pozorište · Kiparstvo

Srodne kategorije

Kultura

Također pogledajte

Izvori i vanjski linkovi

10. juli

10. juli / srpanj (10. 7) jest 191. dan godine po gregorijanskom kalendaru (192. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 174 dana.

10. mart

10. mart / ožujak (10. 3) jest 69. dan godine po gregorijanskom kalendaru (70. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 296 dana.

2004.

2004 je:

Međunarodna godina Tehnologije

Međunarodna godina riže

Međunarodna godina obrazovanja sportom

Međunarodna godina komemoracije borbe protiv ropstva

22. decembar

22. decembar / prosinac (22. 12) jest 356. dan godine po gregorijanskom kalendaru (357. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 9 dana.

27. oktobar

27. oktobar / listopad (27. 10) jest 300. dan godine po gregorijanskom kalendaru (301. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 65 dana.

84. dodjela "Oscara"

84. dodjela nagrade Oscara, koju je organizirala američka Akademija filmskih umjetnosti i nauka (AMPAS), odala je počast glumcima, tehničkim dostignućima i filmovima za 2012. godinu i održana je 26. februara 2012. u pozorištu Dolby Theatre u Hollywoodu, Los Angelesu. Tokom svečanosti, Akademija filmskih umjetnosti i nauka uručila je nagrade za 24 kategorije. Ceremoniju je prenosila američka tv-stanica ABC, u produkciji Briana Grazera i Dona Mischera; Mischer je također bio i režiser. Glumac Billy Crystal je bio domaćin ceremonije po deveti put. Prvi put je bio domaćin na 62. ceremoniji održanoj 1990. godine a posljednji put na 76. ceremoniji održanoj 2004. godine. 14. juna 2011. godine, predsjednik Akademije Tom Sherak objavio je na konferenciji za novinare da je Akademija, u pokušaju da dodatno revitalizira interes za nagrade, odlučila da ubuduće nominira između pet i deset kandidata za Oscara za najbolji film zavisno o rezultatima glasanja, za razliku od prijašnjeg fiksnog broja kandidata. Akademija je održala svoju treću godišnju svečanost dodjele Počasnih Oscara u dvorani Hollywood and Highland Center 12. novembra 2011. godine. 11. februara 2012. godine, na svečanosti održanoj u hotelu Beverly Wilshire Hotel na Beverly Hillsu, Kalifornija, dodijeljene su nagrade Oskara za tehničko dostignuće koje je predstavila glumica Milla Jovovich. Film Umjetnik osvojio je pet nagrada, uključujući i one za najboljeg glumca za Jeana Dujardina, za najbolju režiju za Hazanaviciusa i najbolji film, što je bio prvi nijemi film koji je osvojio Oscara za najbolji film još od 1. dodjele "Oscara" 1929. na kojoj je film Krila bio pobjednik. Ostali dobitnici su Hugo sa pet nagrada, Željezna dama sa dvije nagrade. Filmovi koji su osvojili po jednu nagradu su Početnici, Nasljednici, Fantastične knjige o letenju g. Morrisa Lessmorea, Muškarci koji mrze žene, Služavke, Ponoć u Parizu, Mapetovci, Rango, Saving Face (dokumentarni), Nader i Simin se rastaju, The Shore (kratki film), i Undefeated. Televizijski prijenos je privukao više od 39 miliona gledalaca u Sjevernoj Americi.

Alphonse de Lamartine

Alphonse-Marie-Louis de Prat de Lamartine (Mâcon, 21. oktobra 1790 - Pariz, 28. februara 1869) je bio francuski pisac, pjesnik i političar.

Rođen je u Mâconu i puno je putovao a u Turskoj se 1820. oženio engleskinjom Mariom Birch.

Poznat je po autobiografskoj poemi "Jezero", koja retrospektivno opisuje ljubav jednog para gledana kroz oči propalog čovjeka. Lamartine je bio umjetnik u francuskoj poetičkoj formi. Bio je jedan od rijetkih francuza kji je svoj književni dar kombinirao sa politikom. Odgojen u ortodokson kršćanstvu postao je veliki vjernik, te je napisao Jocelyn i La Chute d'un ange. Napisao je Historija žirondinaca 1847. koja opisuje žirondince.

Radio je za fracusku ambasaciju u Italiji od 1825 do 1828. Član Académie française postao je 1829.Bio je Ministar vanjskih poslova od 24. februara 1848 do 11. maja 1848.

Preminuo je u Parizu završivši svoju karijeru literernim slomom.

David Lynch

David Keith Lynch (rođen 20. januara 1946) je američki filmski režiser i vizualni umjetnik. Lynch je dobio 3 nominacije za nagradu akademije za najboljeg režisera u Čovjek-slon (1980), Plavi baršun (1986), i Mulholland Drive (2001).

Tokom duge karijere, Lynch je koristio neobičan prilaz naraciji stvaranja filma što je postalo prepoznatljivo širokoj publici i kritičarima širom svijeta. Lynchovi filmovi su pepoznatljivi po nadrealnosti, sanjivim i košmarnim prikazima i precizno stvorenoj muzičkoj konstrukciji. Njegov rad se često bavi slikom malog američkog gradića kao u filmovima Plavi baršun i Twin Peaks ili kalifornijskog metropolisa kao u Lost Highway, Mulholland Drive i Inland Empire. Počeo je sa svojom eksperimentalnom filmskom školom sa filmom Eraserhead, očuvao je kultni status uprkos komercijanim uspjesima nekih njegovi filmova.

Diego Velázquez

Diego Rodríguez de Silva y Velázquez bio je španski slikar i vodeći umjetnik na dvoru kralja Filipa IV. Bio je najvažniji portretist baroka i slikar scena od historijskog i kulturnog značaja. Slikao je portrete španske kraljevske porodice, značajne osobe iz cijele Evrope, ali i obično stanovništvo.

Od prve polovine 19. vijeka Velázquezova djela primjer su za realističke i impresionističke slikare, naročito za Édouarda Maneta. Otad sve više modernih umjetnika, kao Španci Pablo Picasso i Salvador Dalí, ali i irski slikar Francis Bacon odaju počast slikajući prema Velázquezovim djelima.

Grb Grenlanda

Grb Grenlanda je plavi štit na kojem se nalazi polarni medvjed. Ovaj simbol prvi put je uveden 1666. na grb Danske. Još uvijek se nalazi na grbu tamošnje kraljevske porodice. Uspravan položaj medvjeda propisan je 1819. godine.

Trenutnu verziju grenlandskog grba dizajnirao je umjetnik Jens Rosing i 1. maja 1989. priznat je u parlamentu Landstigu. Bijeli medvjed simbolizira faunu Grenlanda, a plava boja Atlantski okean i Artički okean.

Medvjed ima podignutu lijevu šapu nasuprot danskoj tradiciji, jer je drevno eskimsko vjerovanje da su polarni medvjedi ljevoruki. Kada danska vlast na Grenlandu koristi grb, medvjed ima podignutu desnu šapu i ovjenčan je danskom kraljevskom krunom.

Pobornici potpune nezavisnosti Grenlanda koriste grb sa zelenom pozadinom.

Hieronymus Bosch

Hieronymus Bosch (rođen oko 1452. godine, umro 1516. godine) najpoznatiji holandski slikar na prelazu renesanse u manirizam. Najčuveniji umjetnik fantastičnih prizora u zapadnoevropskoj umjetnosti.

Madrid

Madrid je glavni i najveći grad Španije. Nalazi se u centralnom dijelu zemlje (40°25′ N 3°45′ W). Prema podacima iz 2015. godine, u užem dijelu grada živi oko 3,2 miliona stanovnika (Madrileni, prema špan. "madrileños") dok u široj regiji, unutar metropolitanskog područja grada živi oko 6,5 miliona stanovnika. Time je Madrid nakon Londona i Berlina treći najveći grad Evropske unije. Također je glavni grad provincije i istoimene autonomne regije.

Madrid je važan nacionalni i internacionalni trgovački i finansijski centar, čija se ekonomska snaga ogleda u njegovim širokim i prostranim avenijama i bulevarima. Grad je osim toga političko, upravno i kulturno središte Španije, u kojem je sjedište španske vlade, a ovdje rezidiraju i španski kralj, te katolički biskup. Madrid je i važan akademski centar sa šest univerziteta, brojnim naučnim institutima, visokim i višim školama, te akademijama, a ovdje se nalaze i brojni muzeji (npr. Muzej Prado), teatri i ostale kulturne nacionalne i internacionalne institucije.

Michelangelo Buonarroti

Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni bio je italijanski renesansni slikar, skulptor, arhitekt i pjesnik.

Sama količina umjetničkih djela na svakom polju umjetničkog stvaralaštva za vrijeme njegovog dugog života je zadivljujuća. Kada se uzme u obzir količina prepiske, skica i preživjelih sjećanja on je najbolje dokumentovani umjetnik iz 16. vijeka. Dva njegova najpoznatija djela, "Pietà" i "David" su izvajana u njegovim kasnim dvadesetim u ranim tridesetim godinama.

Michelangelo je također stvorio dva najuticajnija fresko slikarska djela u historiji zapadne umjetnosti: scene iz "Postanka" na stropu Sikstinske kapele u Vatikanu u Rimu i Posljednji sud na oltarskom zidu kapele. Kasnije u životu, dizajnirao je kupolu bazilike Svetog Petra u Vatikanu i doveo do revolucije u klasičnoj arhitekturi sa svojim izumom džinovskog reda pilastrima.

Za života, Michelangela su često nazivali

"Il Divino" ("božanstveni"), odgovarajući nadimak koji je dobio zbog intenzivne duhovnosti u njegovim djelima.

Minimalizam

Minimalizam ili minimalna umjetnost (1960-1975) jeste umjetnički pokret koji u umjetnosti odbacuje komentarisanje društva, lični izraz umjetnika, narativne elemente ili aluzije na historiju, politiku ili religiju. Zasniva se na stvaranju predmeta, slika i skulptura čija je vrijednost isključivo estetskog karaktera.

Minimalisti su ograničili svoje djelovanje na manipulaciju elemenata kao što su boja, tonovi, oblici, linije i tekstura. Prvi koji je koristio pojam minimalizam bio je kritičar David Burlyuk u izložbenom katalogu umjetnika Johna Grahama na izložbi slika koja je održana u Dudensing galeriji u New Yorku, 1929. godine. Kasnije, 1960-ih godina, to ime je dobio cijeli jedan pokret. Još neki nazivi za minimalizam su: ABC umjetnost i reduktivizam. Ovaj pokret je rezultat reakcije na pretencioznost apstraktnog ekspresionizma i vuče korijene iz pop umjetnosti, kubizma i konceptualne umjetnosti, a glavna inspiracija mu je ruska avangarda ili konkretnije, suprematizam Kazimira Maljeviča.

Minimalizam je nastao u SAD-a, a glavni pokretač je umjetnik Frank Stella. Njegova izložba pod nazivom "Crne slike" (engleski: Black Paintings), održana 1959. godine u Muzeju moderne umjetnosti grada New Yorka (MoMA), je bila nadahnuće mnogim umjetnicima koji su počeli napuštati apstraktni ekspresionizam. Glavni historijski događaj pokreta bila je izložba, održana 1966. godine u New Yorku, pod nazivom Osnovne strukture ("Primary Structures").

Preciznost zajedno sa geometrijom i ponavljajućim dekorativnim šemama, ravnim i jednolično obojenim površinama sa čistim i nemiješanim bojama, glavne su odlike minimalizma. Osnova su geometrijske, racionalne šeme, a industrijski materijali se koriste za uklanjanje dokaza "ručnog rada" umjetnika. Vanjski izgled predmeta je glavni estetski kvalitet minimalizma.

Minimalizam kao pokret želi da posmatrač uživa umjetničko djelo bez ometanja kompozicije, tema i ostalih elemenata iz tradicionalne umjetnosti. Materijali i način na koji je djelo predstavljeno su ujedno i sama njegova stvarnost ili tematika i također razlog samog postojanja. Minimalizam ne predstavlja nikakvu drugu simboliku osim onoga što se može vidjeti u samom djelu. Boja se ne koristi za izražavanje osjećanja nego za ograničavanje prostora. Apstraktni odnosi između različitih elemenata trebaju da navedu gledaoca na razmišljanje i ujedno su i sama srž tematike. Odbacuje se ideja iz tradicionalne umjetnosti da umjetnost treba biti lični izraz umjetnika. Iako postoji dosta toga emotivnog i podsvjesnog u minimalizmu, umjetnik minimalista odbacuje osjećanja kao princip stvaralaštva umjetničkog djela i smatra da je reakcija na djelo od strane gledalaca od glavne važnosti.

Minimalizam ispituje prirodu umjetnosti i njeno mjesto u društvu. Iako su neki kritičari smatrali da je minimalizam umjetnost koja će slabo utjecati na daljnji razvoj savremene umjetnosti, ne mogu se negirati posljedice i utjecaji koje je ostavila na teoriju i praksu postmodernizma.

Renesansa

Renesansa je intelektualni i umjetnički procvat koji je započeo u Italiji u 14. vijeku, kulminirao je tamo u 16. vijeku, a imao je veliki uticaj i u drugim dijelovima Evrope. Renesansa je francuska riječ za preporod i odnosi se na oživljavanje vrijednosti klasičnih svjetova, a interes za latinske klasike počeo je još u 12. vijeku.

Koncept je korišten još u 15. vijeku, a razvio ga je u 16. vijeku umjetnik i pisac Giorgio Vasari.

On je smatrao da je razvoj umjetnosti bila u opadanju tokom srednjeg vijeka, ali ju je na pravi put postavio Giotto, umjetnik koji je raskinuo s ikonografskom tradicijom koristeći sjenčenje za stvaranje dubine u svojim slikama, i da je umjetnost dostigla svoje najveće visine s Michelangelom. Ideal renesansnog čovjeka (ital. uomo universale) je nastao iz koncepta po kojem je čovjek neograničen u svojim kapacitetima za razvoj bilo u fizičkom, društvenom ili umjetničkom smislu. Renesansa je era koja je naglašavala studije, učenje, i poboljšanje samoga sebe.

Njeni mislioci, pisci i umjetnici bili su ponosni sa "ponovnim otkrivanjem" klasične književnosti Grka i Rimljana koja je bila ignorisana ili zaboravljena u Srednjem vijeku.

Ali, nadareni pojedinci iz vremena renesanse su stvorili originalne radove u književnosti, umjetnosti i arhitekturi položivši temelje modernoj nauci.

U renesansi se ruše okviri skolastike i izgrađuje se nova filozofska slika svijeta. Tada se rađa smisao za ljepotu prirode, a također se budi interes za čovjeka i nauku. U tom periodu društvene okolnosti su burne, ruši se feudalizam, a rađa se kapitalizam.

To je i period novih otkrića- 1492. godine Kolumbo otkriva "Novi Svijet", a Magellan putuje oko svijeta. Početke renesanse nalazimo u djelima Dantea i Bokaccia koja su pisana na narodnom jeziku.

Tuzla

Tuzla je službeni grad, općina i naseljeno mjesto te sjedište Tuzlanskog kantona u Bosni i Hercegovini.

Umjetnik (film)

Umjetnik je francuska romantična komedija snimljena 2011. u stilu crno-bijelog nijemog filma. Film je napisao i režirao Michel Hazanavicius a glavne uloge tumače Jean Dujardin i Bérénice Bejo. Radnja se odvija u Hollywoodu, između 1927. i 1932, te se fokusira na odnos između starije zvijezde nijemog filma i nove mlade glumice, dok nijemi film izlazi iz mode i zamjenjuje ga "zvučni film". Umjetnik je dobio mnoge pohvale od kritičara i osvojio je brojne nagrade. Imao je ukupno 10 nominacija za Oscara a osvojio ih je 5, uključujući i onaj za najbolji film. Dujardin je osvojio nagradu za najboljeg glumca na filmskom festivalu u Cannesu 2011, gdje je film premijerno prikazan. Bio je nominiran za 6 Zlatnih globusa, najviše od bilo kog drugog filma iz 2011, a osvojio ih je ukupno 3: najbolji film - komedija ili mjuzikl, najbolja originalna muzika, i najbolji glumac - komedija ili mjuzikl za Dujardina. U januaru 2012. film je bio nominiran za 12 BAFTA-i, također najviše od bilo kojeg filma iz 2011, a osvojio ih je ukupno 7, uključujući i one za najbolji film, najboljeg režisera i najbolji originalni scenarij za Hazanaviciusa i najboljeg glumca za Dujardina.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.