Ujedinjene nacije

Ujedinjene nacije ili Ujedinjeni narodi jest međunarodna organizacija osnovana 24. oktobra 1945. godine sa ciljem unapređenja međunarodne saradnje. Formirana je nakon 2. svjetskog rata a zamijenila je neefikasnu Ligu naroda. Na dan svog osnivanja, organizacija je imala 51 članicu, dok se trenutno pod okriljem UN-a nalaze 193 članice. Sjedište UN-a se nalazi na međunarodnom području, u New Yorku, dok se glavni uredi ove organizacije nalaze i u Ženevi, Najrobiju i Beču. Organizacija se finansira od dobrovoljnih priloga svojih članica. Glavni ciljevi UN-a između ostalog uključuju i održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, promovisanje ljudskih prava, jačanje društvenog i ekonomskog razvoja, zaštita životne sredine, te pružanju visokih standarda humanitarne pomoći u slučajevima gladi, prirodnih katastrofa i oružanih sukoba.

Ujedinjene nacije
Ujedinjeni narodi
Zastava Grb
Zastava Grb
Položaj Ujedinjenih Naroda na karti
Položaj Ujedinjenih Naroda
Glavno sjedište New York City
(međunarodna teritorija)
Službeni jezik
Broj zemalja članica 193 članice
2 posmatrača
Lideri  
 -  Generalni sekretar António Guterres
 -  Zamjenski Generalni sekretar Amina J. Mohammed
 -  Predsjednik Generalne skupštine Peter Thomson
 -  Predsjednik ekonomsko-socijalnog vijeća Frederick Musiiwa
 -  Predsjednik vijeća sigurnosti Román Oyarzun Marchesi
Datum osnivanja 26. juni 1945. (potpisana Povelja)
24. oktobar 1945.
(Povelja stupila na snagu)
Web stranica www.un.org

Historija

Najraniji plan za osnivanjem jedne nove svjetske organizacije javio se pod okriljem američkog State Departmenta 1939. Predsjednik SAD-a Franklin D. Roosevelt prvi je upotrijebio termin "Ujedinje nacije" a označavao je savezničke države. Izraz je prvi put u službenoj upotrebi od 1. januara 1942. godine kada je 26 vlada potpisalo Atlantsku Povelju. 25. aprila 1945. godine u San Francisku je započela Konferencija UN-a o međunarodnoj organizaciji a kojoj je prisustvovalo 50 vlada i veliki broj nevladinih organizacija uključenih u izradu Povelje Ujedinjenih naroda. Kao datum osnivanja UN-a smatra 24. oktobar 1945. godine kada je službeno ratifikovana Povelja od strane pet stalnih članica Vijeća sigurnosti: Francuske, Kine, SSSR-a, Velike Britanije i SAD-a i većine drugih 46 potpisnika.[2]

Struktura

Sistem Ujedinjenih naroda se zasniva na pet glavnih organa:

  • Generalna skupština,
  • Vijeće sigurnosti,
  • Ekonomsko-socijalnog vijeća (ECOSOC),
  • Sekretarijat i
  • Međunarodni sud pravde[3]

dok je šesti organ, Vijeće za povjerenstvo svoj rad obustavilo 1994. godine nakon sticanja nezavisnosti Palau, kao zadnjeg povjerenika ovog vijeća.[4] Četiri od pet glavnih organa svoje sjedište imaju u glavnom sjedištu UN-a u New Yorku.[5] Međunarodni sud pravde nalazi se u Hagu, dok su druge velike agencije sa sjedištem u uredima UN-a u Ženevi,[6] u Beču,[7] i Nairobiju.[8] Ostale institucije UN-a nalaze se širom svijetu. Šest službenih jezika Ujedinjenih naroda koji se koriste u međuvladinim sastancima i koji su zastupljeni u dokumentima UN-a su: arapski, engleski, francuski, kineski, ruski i španski jezik.[8] Na osnovu Konvencije o privilegijama i imunitetima Ujedinjenih naroda, UN i njegove agencije su imune na zakone zemalja u kojima djeluju, a obavezuju se i na nepristrasnost UN-a u odnosu na državu u kojoj djeluju i države članice.[9]

Generalna skupština

Generalna skupština je glavni organ Ujedinjenih naroda. Sastoji se od svih zemalja članica. Skupština se sastaje u redovnim godišnjim sjednicama s tim da se po potrebi mogu organizovati i hitne sjednice generalne skupštine. Skupštinu predvodi predsjednik, koji se bira među državama članicama po rotirajućoj regionalnoj osnovi, i 21 potpredsjednik. Prva sjednica ove skupštine sazvana je 10. januara 1946. godine u Methodist Central Hall Westminsteru u Londonu a prisustvovali su joj predstavnici 51 članice. Kada generalna skupština glasa o važnim pitanjima, za izglasavanje odluke je potrebna dvotrećinska većina onih koji su prisutni i glasaju. O svim drugim pitanjima odlučuje se prostom većinom glasova. Svaka država članica ima jedan glas. Osim pitanja usvajanja budžeta, ostale rezolucije nisu obavezujuće za članove skupštine. Skupština može dati preporuke o bilo kom pitanju u okviru UN-a, osim pitanja mira i sigurnosti koje se razmatra i koje je u nadležnosti Vijeća sigurnosti.

Vijeće sigurnosti

Vijeće sigurnosti je zaduženo za održavanje mira i sigurnosti među zemljama članicama. Dok drugi organi Ujedinjenih naroda mogu donijeti samo preporuke, Vijeće sigurnosti ima moć da donosi obavezujuće odluke koje države članice dogovorile su se dva obavljaju, pod uslovima Povelje člana 25. Odluke ovog Vijeća su poznate kao rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Vijeće sigurnosti se sastoji od 15 država članica, od čega su njih pet stalne članice a to su Kina, Francuska, Rusija, Velike Britanija i SAD a preostalih 10 su nestalne članica. Pet stalnih članica ovog vijeća imaju pravo veta na rezolucije UN-a. Bosna i Hercegovina je u periodu od 1. januara 2010. godine do 31. decembra 2011. godine bila nestalna članica vijeća sigurosti.[10] U toku ovog uspješnog dvogodišnjeg mandata, BiH je predsjedavala Komitetom za sankcije Liberiji i Neformalnom radnom grupom Vijeća sigurnosti za dokumentaciju te potpredsjedavala Komitetima za sankcije Libiji, Sijera Leoneu i Sudanu.

Sekretarijat

Sekretarijat UN-a na čelu sa generalnim sekretarom, pruža pomoć osoblju međunarodnih državnih službenika širom svijeta. Ovo tijelo osigurava studije, informacije i ostale potrebe za sastanke različitim tijelima UN-a.[11] Također vrši poslove po nalogu Vijeća sigurnosti, Generalne skupštine, Ekonomsko-socijalnog vijeća i drugih tijela UN-a.[12] Generalni sekretar ovog UN-ovog tijela je Ban Ki Mun a zamijenio je Kofi Annana i obavlja drugi mandat na ovom položaju. Položaj generalnog sekretara je definisan u Povelji UN a djeluje kao glasnogovornik i vođa UN-a.[13] Imenuje ga Generalna skupština, nakon što je preporučen od strane Vijeća sigurnosti, pri čemu stalne članice vijeća imaju pravo veta.[13]

Specijalizovane agencije

Povelja UN-a predviđa da svaki primarni organ UN-a može osnovati različite specijalizirane agencije sa ciljem potpunog ispunjavanja svoje uloge. Neke od najpoznatijih agencija UN-a su: Međunarodna agencija za atomsku energiju, UNESCO, Svjetska banka i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Većinu svog humanitarnog rada UN obavlja posredstvom ovih agencija. Kao primjeri djelovanja ovih agencija mogu se navesti: masovni programi cijepljenja (preko WHO-a), sprječavanje gladi i pothranjenosti (posredstvom WFP-a) i zaštita ugroženih i raseljenih osoba (od strane UNHCR-a).[14]

Neke od najpoznatijih organizacija i specijalizovanih agencija UN-a su date u slijedećoj tabeli.

Organizacije i specijalizovane agencije UN-a
Br. Skraćenica Agencija Sjedište Osnovana
1. FAO Organizacija za hranu i poljoprivredu Italija Rim, Italija 1945.
2. IAEA Međunarodna agencija za atomsku energiju Austrija Beč, Austrija 1957.
3. ICAO Organizacija međunarodne civilne avijacije Kanada Montréal, Québec, Kanada 1947.
4. IFAD Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj Italija Rim, Italija 1977.
5. ILO Međunarodna organizacija rada Švicarska Ženeva, Švicarska 1946. (1919)
6. IMO Međunarodna pomorska organizacija Ujedinjeno Kraljevstvo London, Engleska, UK 1948.
7. IMF Međunarodni monetarni fond Sjedinjene Američke Države Washington, D.C., SAD 1945. (1944)
8. ITU Međunarodna telekomunikaciona unija Švicarska Ženeva, Švicarska 1947. (1865)
9. UNESCO UNESCO Francuska Pariz, Francuska 1946.
10. UNIDO Organizacije za industrijski razvoj Ujedinjenih naroda Austrija Beč, Austrija 1967.
11. UNWTO Svjetska turistička organizacija Španija Madrid, Španija 1974.
12. UPU Svjetska poštanska unija Švicarska Bern, Švicarska 1947. (1874)
13. WBG Svjetska grupa banaka Sjedinjene Američke Države Washington D.C., SAD 1945. (1944)
14. WFP Svjetski program za hranu Italija Rim, Italija 1963.
15. WHO Svjetska zdravstvena organizacija Švicarska Ženeva, Švicarska 1948.
16. WIPO Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo Švicarska Ženeva, Švicarska 1974.
17. WMO Svjetska meteorološka organizacija Švicarska Ženeva, Švicarska 1950. (1873)

Ekonomsko-socijalno vijeće

Ekonomsko-socijalno vijeće (ECOSOC) pruža podršku Generalnoj skupštini u promociji međunarodne ekonomske i socijalne saradnje i razvoja. Broji 54 člana koje bira Generalna skupština na mandat od tri godine dok se predsjednik vijeća bira na mandat od jedne godine. Vijeće održava godišnji sastanak u julu, u New Yorku ili u Ženevi. Posmatrano nezavisno od Specijaliziranih tijala UN-a, ovo vijeća koordinira funkcije ECOSOC-a a koje uključuju prikupljanje informacija, savjetovanje država članica kao i davanja preporuka.[15][16] Upravo zbog svog širokog mandata za koordinaciju mnogih agencija, ovo vijeće je ponekad izloženo kritiziranju kao nefokusiranog ili nevažnog tijela UN-a.[15][17]

Međunarodni sud pravde

Međunarodni sud pravde (International Court of Justice - ICJ), je primarni sudski organ UN-a osnovan 1945. godine na osnovu Povelje UN-a. Sud se nalazi u holandskom Hagu a sa radom je započeo 1946. godine kao nasljednik Stalnog suda međunarodne pravde. Sastoji se od 15 sudija izabranih od strane Generalne skupštine na mandat od devet godina s tim sa svaki sudija mora biti iz različitog naroda. Smješten je u Palati mira a dijeli prostor zajedno sa Haškom Akademijom za međunarodno pravo, privatnim centrom za studije međunarodnog prava. Primarna svrha Suda je u donošenju presuda u slučajevima spora između država. Sud se bavi predmetima iz oblasti ratnog zločina, nezakonitog uplitanja države, etničkog čišćenja i drugih pitanja. Sud također može biti pozvan od strane drugih organa UN-a u cilju davanja savjetodavnog mišljenja.

Povelja Ujedinjenih naroda

Tekst Povelje usvojene na konferenciji predstavnika pedeset zemalja u San Francisku 1945. godine: U uvodnom dijelu tog dokumenta između ostalog se kaže:

Mi, ujedinjeni narodi, odlučni smo sačuvati buduća pokoljenja od užasa rata, koji je dva puta u toku našeg života donio čovječanstvu neopisive patnje, i potvrditi vjeru u osnovna prava čovjeka, u dostojanstvo i vrijednost ljudske ličnosti, u ravnopravnost muškarca i žene, velikih i malih naroda. Odlučni smo stvoriti uvjete pod kojima bi se održali prava i poštivanje obveza što nastaju iz ugovora i drugih izvora međunarodnog prava te raditi na postizanju društvenog napretka i boljih životnih uvjeta u sve većoj slobodi.

Povelja je promovisala osnovne ciljeve Ujedinjenih naroda: održanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa na temelju poštovanja ravnopravnosti i samoodređenja naroda te saradnju u rješavanju ekonomskih, socijalnih, kulturnih i humanitarnih teškoća. Ujedinjeni narodi će usklađivati djelatnost različitih naroda u ostvarivanju tih ciljeva. Ujedinjeni narodi su od Drugog svjetskog rata, bez obzira na svoju nesavršenost i neuspjehe mnogih pothvata, opravdali svoje postojanje i pokazali se nezamjenjivom inistitucijom međunarodne saradnje, očuvanja svjetskog mira i sigurnosti. Vijeće sigurnosti UN-a je najvažnije tijelo Ujedinjenih naroda.

Također pogledajte

Reference

  1. ^ UN official languages, www.un.org. Pristupljeno 11. 7. 2014.
  2. ^ http://www.un.org/en/aboutun/history/1941-1950.shtml
  3. ^ Fasulo, str. 3–4
  4. ^ Fasulo, str. 8
  5. ^ "United Nations Visitors Centre". United Nations. 2011. Pristupljeno 25. 8. 2011.
  6. ^ "United Nations Office at Geneva". United Nations Office at Geneva. Pristupljeno 6. 11. 2013.
  7. ^ "Welcome to the United Nations Office at Vienna!". United Nations Office at Vienna. Pristupljeno 6. 11. 2013.
  8. ^ a b "Welcome to the United Nations Office at Nairobi". United Nations Office at Nairobi. Arhivirano s originala, 25 Februar 2011. Pristupljeno 6. 11. 2013. Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)
  9. ^ "Jerusalem Court: No Immunity for UN Employee for Private Acts—Diplomatic/Consular Law and Sovereign Immunity in Israel". Diplomaticlaw.com. 23. 3. 2009. Arhivirano s originala, 28 Juni 2012. Pristupljeno 27. 4. 2010. Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)
  10. ^ "Završen 31. decembra / Uspješan mandat BiH u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda". Klix.ba. Pristupljeno 23. 4. 2016.
  11. ^ Fasulo, str. 21
  12. ^ Fomerand, str. 285
  13. ^ a b "United Nations Charter: Chapter XV". United Nations. Pristupljeno 18. 11. 2013.
  14. ^ Fasulo, str. 171–77
  15. ^ a b Fomerand, str. 103–04
  16. ^ "About ECOSOC". ECOSOC. Pristupljeno 5. 11. 2013.
  17. ^ Fasulo, str. 153–55

Vanjski linkovi

Države članice Ujedinjenih nacija

Zemlje članice Ujedinjenih nacija jesu one nezavisne države koje su stupile u organizaciju Ujedinjenih nacija. Članstvo trenutno (od pristupa Južnog Sudana 2011. godine) broji 193 države. Preduslov za članstvo jeste odobrenje Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Ovo za posljedicu ima to da određen broj de facto nezavisnih, ali od strane stalnih članova SBUN nepriznatih država ostaje nepriznata od strane UN-a.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija

Generalna skupština Ujedinjenih naroda (UNGS) je jedna od pet glavnih organa Ujedinjenih naroda. Čine je sve zemlje članice Ujedinjenih nacija i sastaju se na redovnim godišnjim zasjedanjima koje saziva predsjednik izabran od većine predstavnika.

Kao jedino tijelo UN-a u kome sve zemlje članice imaju predstavnike, Skupština služi kao forum članicama na kojima raspravljaju o pitanjima međunarodnog prava i donose odluke o daljem funkcionisanju organizacije.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija je čelna ličnost Sekretarijata, jednog od glavnih organa Ujedinjenih nacija. Prema Povelji Ujedinjenih nacija, Generalni sekretar se imenuje na zasjedanju Generalne skupštine uz preporuku Savjeta bezbjednosti. Opće mišljenje je da je ovo najuticajnija funkcija u Ujedinjenim nacijama.

Glad na Rogu Afrike 2011.

Stanje gladi se dešava u nekoliko regiona na Rogu Afrike kao rezultat teške suše koja pogađa cijeli region Istočne Afrike. Trenutna suša "najgora u zadnjih 60 godina" je uzrokovala strašnu krizu u snabdijevanju hranom u Somaliji, Etiopiji i Keniji, i ugrožava 12 miliona ljudi. Veliki broj izbjeglica koji su iz južne Somalije je prešao u susjedne Keniju i Etiopiju, je u stanju nagomilanosti, veoma slabe ishrane i nehigijenskih uslova, što je dovelo do velikog broja smrtnih slučajeva. Druge zemlje u okruženju Roga Afrike, uključujući Džibuti, Sudan, Južni Sudan i dijelove Ugande, su također pogođeni krizom hrane.

20. jula su Ujedinjene Nacije službeno proglasile stanje gladi u dva regiona južne Somalije, što zanči da je to prvi put u zadnjih 30 godina da su UN proglasile glad. Vjeruje se da je na desetine hiljada ljudi već umrlo od gladi, prije nego što je samo stanje gladi i proglašeno.

3. augusta, UN su proglasile stanje gladi u tri druga regiona južne Somalije.

Grb Francuske

Grb Francuske je simbol republike od 1953. godine, iako nema nikakav pravni status kao službeni grb. Pojavljuje se na pasošu Francuske i prvobitno je 1912. godine i usvojen od strane Ministarstva vanjskih poslova Francuske za diplomatsku upotrebu. Ujedinjene nacije su 1953. godine zahtijevale od Francuske da dostavi svoj grb kako bi bio prikazan uz grbove drugih zemalja, a posebna komisija je odlučila da se verzija ovog grba iz 1912. godine pošalje kao grb Francuske. Pritom mu nije dat nikakav službeni status. Tehnički govoreći, ovo je amblem, jer ne poštuje heraldička pravila. Razlog je u tome što je heraldika u Francuskoj bila smatrana kao aristokratska umjetnost, povezana sa starim, kraljevskim režimom.

Indeks ljudskog razvoja

Indeks ljudskog razvoja, skraćeno HDI, (engleski: The UN Human Development Index (HDI)), je formula kojom se mjeri siromaštvo, pismenost, obrazovanje, životni vijek, i drugi faktori za zemlje svijeta. Mnogi preko ove formule svrstavaju zemlje u razvijene (zemlje prvog reda), u razvoju (zemlje drugog reda) i treće zemlje svijeta. Do ove formule je došao pakistanski ekonomista Mahbub al Hak, a Program Ujedinjenih nacija za razvoj je koristi od 1993. godine u svom godišnjem izvještaju o razvoju.

HDI mjeri prosječna dostignuća u zemljama po tri osnovne stvari u ljudskom razvoju:

O dugom i zdravom životu, mjereno prema životnom vijeku od rođenja.

Znanju, mjereno prema pismenosti. Također se uzima u obzir osnovno i srednje obrazovanje, kao i postotak upisa.

Pristojnom standardu života, mjereno prema BDP-u po stanovniku, prema PPP-u u američkim dolarima.Svake godine, zemlje članice UN-a se rangiraju prema ovoj formuli. Zemlje koje su na vrhu liste to često naglašavaju, kako bi privukli obrazovane migrante. Kao alternativno mjerenje, koristi se Indeks siromašnih zemalja.

Ljudska prava

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 10. decembra 1948. donijela i proglasila "Opću deklaraciju o pravima čovjeka". Poslije ovog istorijskog čina Skupština je pozvala sve države članice da objave tekst Deklaracije i da pomognu da se on rasprostrani, prikaže, čita i objašnjava naročito u školama i drugim vaspitnim ustanovama, u svim zemljama ili teritorijama bez razlike na njihov politički status.

Zvanični tekst Deklaracije može se dobiti na šest zvaničnih jezika Ujedinjenih nacija: arapskom, engleskom, francuskom, kineskom, ruskom i španskom.

Međunarodna godina pustinja i dezertifikacije

Ujedinjeni narodi proglasili su 2006. godinu Međunarodnom godinom pustinja i dezertifikacije.

Izbor je pao na tu godinu zato, jer se 2006. obilježava deseta godišnjica stupanja na snagu "Sporazuma Ujedinjenih naroda o borbi protiv dezertifikacije".

Cilj je skretanje pažnje svjetske javnosti na pustinjska područja, a naročito na uznapredovalu dezertifikaciju u raznim područjima Zemlje.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ, engleski: International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia - ICTY, također: Haški tribunal) jest skraćeni naziv za Međunarodni krivični sud za progon osoba odgovornih za ozbiljne povrede humanitarnog prava na teritorijima bivše Jugoslavije od 1991. godine, tijelo Ujedinjenih nacija ovlašteno da vodi sudske postupke za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije. Sud djeluje kao ad hoc tijelo i ima sjedište u Den Haagu. Osnovan Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti UN 25. maja 1993. godine. Najteža moguća kazna koju može izreći jest doživotni zatvor.

Pred sudom je optuženo ukupno 161 osoba, zadnja optužnica je podignuta u decembru 2004. godine a zadnja potvrđena i otpečaćena u proljeće 2005. Zadnji bjegunac Suda Goran Hadžić uhapšen je 20. jula 2011. Zadnja presuda je donešena 29. novembra 2017. a Sud je formalno prestao postojati 31. decembra 2017.

Međunarodni sud pravde

Međunarodni sud pravde (također znan i kao Svjetski sud ili ICJ engleski: International Court of Justice) je osnovni pravni organ Ujedinjenih Nacija. Sjedište suda je u Palati mira u Hagu, Holandija. Sud je osnovan 1945. godine Poveljom Ujedinjenih Nacija a počeo je sa radom 1946. godine kao nasljednik Stalnog suda za međunarodnu pravdu. Statut Međunarodnog suda pravde, koji je sličan statutu njegovom predhodniku, je osnovni ustavni dokument koji osniva i reguliše sud. Međunarodni sud pravde nije isto što i Međunarodni krivični sud koji također ima globalnu jurisdikciju. Engleski i francuski jezik su dva zvanična jezika suda.

Osnovna svrha suda je da rješava pravne sporove koji su joj predloženi od strane država i da upućuje savjetna mišljenja o pravnim pitanjima koja može dobiti od odobrenih međunarodnih organa.

Sud je u svojih 60 godina postojanja uglavnom bio namjenjen za rješavanje slučajeva između država o pomorskim i graničnim sporovima.

1993. godine Međunarodni sud pravde je i po prvi put u svojoj historiji preuzeo slučaj u kojem se jedna država (Srbija i Crna Gora) tereti za genocid nad stanovništvom druge države (Bosna i Hercegovina). Proces ovog slučaja je započet 27. februara 2006. godine.

Ovo nije i jedini slučaj takve vrste koji se nalazi na ovom sudu. Hrvatska je također pokrenula sličnu tužbu protiv SCG.

Portugal

Portugal, zvanično Republika Portugal (portugalski: República Portuguesa), evropska je država i članica Evropske unije, koja se nalazi na Pirinejskom poluostrvu, u jugozapadnom dijelu Evrope i najzapadnija je tačka evropskog kopna. Jedina država s kojom graniči je Španija. Glavni grad Portugala je Lisabon. Portugal također ima suverenitet nad Atlantskim arhipelagom, Azorska ostrva i Madeira. Obje skupine ostrva su zasebne autonomne regije sa sopstvenom lokalnom upravom.

Područje Portugala je kontinuirano bilo naseljeno još od prehistorijskog vremena. Kelte i Romane su naslijedili Vizigoti i Svevi, koji su kasnije napadnuti od strane Maura. Ovaj muslimanski narod je protjeran za vrijeme Rekonkviste na Iberijskom poluostrvu. Potugal je 1139. uspostavio kraljevstvo, nezavisno od Leonske kraljevine. U 15. i 16. vijeku kao rezultat velikih geografskih otkrića, Portugal je proširio svoj uticaj na Zapad i uspostavio prvo veliko Portugalsko carstvo, koje je u tom periodu imalo jedno od svjetski najvećih ekonomskih, političkih i vojnih utjecaja,

Portugal je izgubio mnogo svog bogatstva i statusa sa razaranjem Lisabona zemljotresom iz 1755. kao i okupacijom tokom Napoleonskih ratova i nezavisnošću Brazila, kao najbogatije portugalske kolonije 1822. Nakon revolucije iz 1910. monarhiju je zamijenila demokratska vlasti uspostavljena je Prva portugalska republika. Demokratija je narušena poslije Portugalskog kolonijalnog rata i Karanfilske revolucije iz 1974. Ubrzo nakon nezavisnosti gotovo svih kolonija, s izuzetkom Makaua, kojim je rukovala Kina od 1999. Ovim je označen kraj dugopostojeće evropske kolonijalne sile, koja je ostavila veliki kulturni i arhitektonski utjecaj širom svijeta i oko 250 miliona govornika portugalskog jezika danas.

Portugal je unitarna predsjednička republika i razvijena država s unapređenom ekonomijom i velikim životnim standardnom, koji ima 18. najviši društveni rast u svijetu, čak ispred nekih zapadnoevropskih država, kao što su Francuska, Španija i Italija. Portugal je članica mnogobrojnih međunarodnih organizacija, uključujući Ujedinjene nacije, Evropsku uniju, Eurozonu, OECD, NATO i Zajednica država portugalskog govornog područja. Portugal je također poznat kao prva država u svijetu koja je u potpunosti legalizovala upotrebu svih droga 2001. godine.

Povelja Ujedinjenih nacija

Povelja Ujedinjenih nacija je ustav Ujedinjenih nacija. Potpisana je na Konferenciji Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji u San Francisku 26. juna 1945. od strane 50 od 51 prvobitnih zemalja članica. Stupila je na snagu 24. oktobra 1945, pošto ju je ratificiralo 5 zemalja osnivača (Republika Kina, Francuska, Sovjetski savez, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države) i većina drugih potpisnica.

Kao povelja predstavlja konstitutivan sporazum i članovi su obavezujući za sve potpisinice. Osim toga, izričito se naglašava da Povelja obezvređuje sve druge sporazumne obaveze. Povelja sadrži 19 poglavlja plus Statut Međunarodnog suda pravde, od čega je najbitnije prvo poglavlje, u kojem su definirani ciljevi (prvi član) i načela organizacije (drugi član).

Ciljevi organizacije UN-a:

očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti te miroljubivo rješavanje međudržavnih sporova u skladu s načelima međunarodnog prava.

razvijanje prijateljskih odnosa među narodima koje se zasniva na načelu jednakosti svih naroda, poticanje međunarodnog ekonomskog, kulturnog i socijalnog djelovanja s ciljem stvaranja zajedničkih interesa, zbog čega će teže dolaziti do konflikata.Većina zemalja u svijetu danas je ratificirala Povelju. Vatikan je stalna zemlja posmatrač i stoga nije puna potpisnica Povelje.

Slonovača

Slonovača je naziv za materijal koji se pravi od zuba, odnosno kljova, određenih životinja kao što su slonovi, nilski konji, morževi, narvali i sl. Najčešće se dobija od slonovih kljova, pa otuda i naziv slonovača.

Slonovača se koristi u pravljenju ukrasnih predmeta ili predmeta za praktičnu upotrebu. Prije korištenja vještačkih materijala (plastika i sl.), slonovača se koristila za pravljenje bilijarskih kugli, tipki za klavir, dugmadi i raznih ukrasa.

Zbog masovnog opadanja populacije životinja koja se koristi za proizvodnju slonovače, uvoz i prodaja je zabranjena. Svjetska zabrana trgovine slonovačom je uslijedila 1989, ali Ujedinjene Nacije su 2002. godine djelimično dozvolili nekim zemljama da izvoze određene količine slonovače. Neke zemlje kao što su Zimbabve, Namibija i Bocvana tvrde da je trgovina slonovačom neophodna radi stimulisanja lokalne ekonomije i smanjenja broja slonova koji navodno štete okolišu. Većina trgovine slonovačom je nelegalna.

Međunarodni fond za dobrobit životinja (IFAW) navodi da se godišnje ubije oko 50,000 slonova zbog njihovih kljova.

Tunis

Tunis (arapski: تونس‎; francuski: Tunisie), službeno Republika Tunis (arapski: الجمهورية التونسية‎; francuski: République tunisienne) je najsjevernija država u Africi koja se prostire na površini od 164.000 km2. Najsjevernija tačka Tunisa, Ras ben Saka, je najsjevernija tačka na Afričkom kontinentu. Graniči se sa Alžirom na zapadu i Libijom na jugoistoku, dok na sjeveru i istoku izlazi na Sredozemno more. Prema popisu stanovništva 2013. godine, u Tunisu živi oko 10,8 miliona stanovnika. Ime je dobio po svom glavnom gradu Tunisu, koji se nalazi na sjeveroistoku zemlje.

Geografski, Tunis se nalazi na istočnom dijelu planine Atlas i sjevernom dijelu pustinje Sahare. Oko 40% teritorije zemlje pokriva pustinja Sahara, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Njegova 1.300 kilometara duga obala stvara vezu Afrike sa Mediteranom jer se nalazi u blizini Sicilijanskog moreuza i Sardinije, pa je zbog toga najbliža tačka Afričkog kopna prema Evropi nakon Gibraltara.

U antička vremena, Tunis su naseljavali berberi. U 12. stoljeću p.n.e. feničanski imigranti su počeli naseljavati Tunis; ovi imigranti su osnovali Kartagu. Kao ljuti rival koji je gotovo potpuno uništio Rim tokom Drugog punskog rata, Kartaga je na kraju poražena od strane Rimske republike tokom opsade Kartage 149. p.n.e., kada dolazi pod njihovu kontrolu. Tunis osvajaju Arapi u prvom stoljeću Islama, a zatim Osmanlije 1534. godine. Osmanlije su vladale Tunisom tri stotine godina, do 1881. godine kada ga osvajaju Francuzi. Tunis je stekao nezavisnost 1957. godine kada se proglasio republikom sa Habibom Bourguilom na čelu. Tokom revolucije 2011. godine, došlo je do svrgavanja predsjednika Zina El Abidina Ben Alija i parlamentarnih izbora.

Tunis je jedina demokratska republika arapskog svijeta. Ima veoma visok indeks ljudskog razvoja i članica je Frankofonije, Mediteranske unije, Arapske Magreb unije, Arapske lige, OIC-a, Vijeća arapskog ekonomskog jedinstva, Zajednice Sahel-saharskih država, Afričke unije, Pokreta nesvrstanih i Grupe 77. Pored toga, Tunis je također član i glavnih svjetskih institucija kao što su Ujedinjene nacije i Međunarodni krivični sud. Bliske odnose sa Evropom - posebno sa Francuskom i Italijom - su ostvarene kroz ekonomsku saradnju, privatizaciju i industrijsku modernizaciju.

UNICEF

UNICEF (United Nations International Children’s Emergency Fund) je međunarodni dječji fond za djecu. Skrbi o kvalitetu životnog standarda djece i omladine. Finansira se u cijelosti dobrovoljnim prilozima vlada i fondacija, te firmi i građana.

UNICEF je utemeljen 11. decembra 1946. godine na Osnivačkoj skupštini Ujedinjenih naroda. Iako je 1953. godine ime promijenjeno u Fond Ujedinjenih naroda za djecu (United Nations Children's Fund), zadržan je poznati akronim.

Prvobitna namjera osnivanja fonda je bila pomoć djeci Evrope nakon završenog Drugog svjetskog rata. S godinama UNICEF-ova zadaća se mijenjala. Nakon Evrope, UNICEF je usmjerio svoju pomoć na druge dijelove svijeta, kako bi pomogao djeci u Africi, Aziji, Južnoj Americi. UNICEF-ova pomoć je ponovno usmjerena na Evropu, i to na njen istočni dio nakon pada socijalizma u tom dijelu Evrope.

UNPROFOR

UNPROFOR je akronim za "United Nations PROtection FORces" (Zaštitne Snage Ujedinjenih naroda) osnovane 21. februara 1992, Rezolucijom 743 Vijeća sigurnosti, a raspuštene 31. marta 1995. godine (proces povlačenja trajao je do decembra 1995. godine).

Misija je pokrivala područje "bivše" Jugoslavije (bez Slovenije) a glavnina snaga bila je raspoređena na teritorijama Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Glavni štab misije bio je smješten u Zagrebu.

U martu 1995. godine ukupno je bilo raspoređeno 38.599 pripadnika vojnog osoblja, uključujući 684 vojna posmatrača Ujedinjenih naroda. Osim njih, bilo je 803 pripadnika policije, 2.017 međunarodnog civilnog osoblja i 2.615 domaćeg civilnog osoblja.

Tokom misije poginulo je 213 osoba: 6 vojnih posmatrača, 198 drugih pripadnika vojnog osoblja, 3 pripadnika policije, 3 međunarodna civilna službenika i 3 domaća civilna službenika.

Ukupni troškovi misije iznosili su preko 4.5 milijardi dolara.

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima je deklaracija koju je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija (A/RES/217, 10. decembra 1948. u palati Šalot u Parizu), čime je predstavljeno opće viđenje organizacije vezano za pitanja ljudskih prava garantovanih ljudima.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija

Vijeće sigurnosti najbitnije je tijelo Ujedinjenih naroda kojem, prema 24. članu Povelje UN-a zemlje članice organizacije povjeravaju zadatak očuvanja međunarodnog mira i sigurnosti.

Zastava Ujedinjenih nacija

Zastava Ujedinjenih nacija usvojena je 20. oktobra 1947. Zastava se sastoji od službenog grba Ujedinjenih nacija u bijeloj boji na svijetlo plavoj pozadini. Grb se sastoji od azimutne ekvidistantne projekcije karte svijeta (bez Antarktike) centrirane na Sjevernom polu, okružena dvjema maslinovim grančicama. Grančice simboliziraju mir, a karta svijeta predstavlja sve ljude. Bijela i plava službene su boje Ujedinjenih Nacija.

Prva verzija zastave prvi put je upotrijebljena na Konferenciji 1945., sa razlikama u prikazivanju planeta Zemlje (karta u grbu je bila pomaknuta za 90°).

Dobitnici Nobelove nagrade za mir
1900-te
1910-e
1920-e
1930-e
1940-e
1950-e
1960-e
1970-e
1980-e
1990-e
2000-te
2010-e
Članice
Suspendirani
Zemlje s
posmatračkim statusom
Muslimanske organizacije
s posmatračkim statusom
Međunarodne organizacije
s posmatračkim statusom
Ujedinjene nacije
Sistem Ujedinjenih nacija
Članice/posmatrači

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.