Temperatura

Temperatura je fizikalna veličina kojom se izražava toplotno stanje neke materije. Ona ovisi o tome koliko toplote sadrži neko tijelo određene mase i pritiska. Temperatura ne može prelaziti s tijela na tijelo, nego prelazi toplota, a temperature se izjednačavaju. Jedinica za mjerenje temperature u SI jeste kelvin (K), a postoji i još nekoliko jedinica koje ne pripadaju SI: stepen Celzija (°C), stepen Fahrenheita (°F). Najniža teoretski moguća temperatura je 0 K (-273,15 °C). Naziva se apsolutnom nulom.

Apsolutna termodinamička temperatura

Ova definicija temperature polazi od rada reverzibilne toplotne mašine, za koji je omjer temperatura toplog i hladnog rezervoara jednak omjeru količine topline predane iz toplog i primljene u hladni rezervoar:

Ovo je univerzalna definicija temperature stoga što je nezavisna o materijalu (tvari) i načinu rada toplotne mašine dokle god je toplotna mašina reverzibilna.

Također pogledajte


Nuvola apps kalzium.svg Nedovršeni članak Temperatura koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Balkana

Turističko rekreativni centar Balkana je dio gornjosansko-plivske turističke zone, a nalazi se pored nekadašnjeg “Puta AVNOJ-a” (Jajce – Mrkonjić Grad – Bihać). Udaljen je 4 kilometra od Mrkonjić Grada, Bosna i Hercegovina i najatraktivnije je izletište u ovom kraju.

Balkanu čine dva ovalna vještačka jezera: Veliko i Malo, ukupne površine 56.000 m2. Smještena su u dolini planine Lisina. Izgrađena su 50-ih godina 20. vijeka. Napajaju se iz planinskih potoka Cjepalo i Skakavac i

iz sublakustrijskih izvora ispod Velikog jezera. Jedina otoka je Crna Rijeka, koja teče u pravcu jug-sjever i nakon 17 km se ulijeva u Vrbas. Omeđena su pašnjacima, te gustim hrastovim i četinarskim šumama. Manji dio jezera uređen je kao kupalište, a veći je bogat pastrmkom.

U julu i avgustu temperatura vode u Malom jezeru dostiže 20° C, pa je tada pogodna za kupanje. Tokom zime se njegova površina često zaledi pa je moguće upražnjavanje i zimskih sportova. Veliko jezero je bogato raznim vrstama ribe: amur, linjak, pastrmka i dr.

Turistička infrastruktura s restoranom i bungalovima namijenjena je ljetnoj i zimskoj rekreaciji.

Pored jezera nalaze se tereni za košarku, mali nogomet, rukomet, odbojku na pijesku, parking, uređena i obilježena mjesta za roštilj i kampovanje, trim staza i dr.

Plivanje, sunčanje, ribolov ljeti, skijanje i planinarenje zimi daju Balkani obilježje jednog kompletnog turističko-rekreativnog centra.

Chicago

Chicago (fonol.:Čikago) je najveći grad u sjeveroistočnom dijelu države Illinois u središnjem/sjevernom dijelu SAD-a. Kolokvijalno se naziva i "Vjetroviti grad" (Windy City) Chicago je treći grad po veličini u SAD-u nakon New Yorka i Los Angelesa te najveći grad u kontinentalnom dijelu zemlje. Grad se nalazi na obali jezera Michigan i sjedište je Cook općine. Uključujući svoja predgrađa i okolne općine koje sačinjavaju Chicago metropolitan, grad ima 9 miliona stanovnika.

Jedan od najuticajnijih gradova na svijetu Chicago je centar financija, transporta i kulture kontinentalnih SAD-a.

Jadransko more

Jadransko more ili Jadran je veći rukavac Sredozemnog mora, kojeg odvaja Otrantski moreuz ili Otrantska vrata. Površine je 138.595 km2, najveće dubine 1330 m. Srednja julska temperatura vode je 23,2 stepena, a prosječna godišnja temperatura je 17,5 stepeni. Najplići dio Jadrana je oko Istre gdje dubina ne prelazi 50 m. Od Pule dubina se blago povećava i čini dugu usku udolinu koja se proteže na potezu od Žirja prema Italiji, a naziva se Jabučka kotlina. Prema jugu dubina dna se povećava rapidno prema Južnojadranskoj dolini gdje je najveća izmjerena dubina 1.300 m. Od Jabučke kotline prema grebenu Palagruža dno se izdiže na dubinu do 130 m.

Na južnom Jadranu salinitet iznosi do 38,32 promila, providnost vode uz obalu je do pet, na pučini i do 45 metara. Morska voda se kreće u vidu valova, plime i oseka i morskih struja, međutim, Jadran se smatra mirnijim morem, jer više od 75% valova čine oni manji od 0,5 metara. Plimni val iznosi 30–48 cm. Valovi su u Jadranu posljedica vjetrova.

Izlaz na Jadransko more imaju Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Albanija.

Krapinsko-zagorska županija

Krapinsko-zagorska županija se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru srednje Hrvatske.

Ličko-senjska županija

Ličko-senjska županija je u Hrvatskoj.

Oslo

Oslo je glavni grad Norveške. Ima preko 630.000 stanovnika i prostire se na površini od 454 km2. Nalazi na obali istoimenog fjorda - Oslo.Ekonomski je, finansijski, obrazovni i kulturni centar Norveške. Oslo ima jedan od najvećih bruto društvenih proizvoda (GDP-a) u Evropi – dvostruko viši od EU prosjeka.

Grad je bio domaćin VI zimskih olimpijskih igara održanih 1952. godine.

U novije vreme Norveška i Oslo su postali privlačni za imigrante, tako da su danas četrvtina stanovništva Osla stranci. Pridošlica ima iz nekoliko zemalja – od susjedne Švedske, pa preko Poljske do Balkana kao i Turske, Maroka sve do Tajlanda i Filipina. Pakistanci čine najveću etničku skupinu u ovom gradu.

Pale

Pale su naseljeno mjesto i središte istoimene općine oko 17 km istočno od grada Sarajeva. Oštra planinska klima osjeti se i tokom ljetnih mjeseci, kad temperatura zraka rijetko prelazi 25°C.

Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, Pale su bile ratna prijestolnica Republike Srpske. Prema popisu iz 1991. godine, općina je brojala 16.355 stanovnika u omjeru oko 68,99% Srba i 26,68% Bošnjaka, od toga 7.384 u gradu Pale. Približna nacionalna struktura je bila i u samom sjedištu općine, naselju Pale-Koran. Naseljavanjem izbjeglica, Pale su udvostručene i danas su grad sa četiri fakulteta: ekonomskim, filozofskim, pravnim i fakultetom za fizičku kulturu.

Plin

Plin ili gas je agregatno stanje tvari, sastavljene od čestica bez određenog oblika ili zapremine koje su manje ili više u nepravilnom kretanju. U takvom stanju, molekule tvari imaju dovoljnu unutrašnju energiju da se oslobode iz stabilne strukture. Temperatura pri kojoj tvar prelazi u plinovito stanje naziva se vrelište. Osnovna osobina supstance u plinovitom agregatnom stanju je slobodno kretanje čestica supstance (atomi, molekule) u prostoru koji supstanca zauzima. Taj prostor ima mnogo veću zapreminu nego što je ukupna zapremina čestica plina, zbog čega plinovi pokazuju osobinu stišljivosti - lakog smanjenja zapremine. Slobodno kretanje čestica gasa ukazuje na odsustvo privlačnih sila među česticama plina. Sudari čestica gasa sa zidovima prostora u kojem se gas nalazi stvaraju pritisak plina.

Riga

Riga (letonskim pravopisom: Rīga) glavni je grad Letonije, nalazi se na Baltičkom moru na obali rijeke Daugave. Riga je najveći grad u Baltičkim zemljama s oko 750.000 stanovnika i služi kao glavni kulturni, obrazovni, politički, finansijski, komercijalni i industrijski centar Baltika. Stari grad Rige nalazi se na UNESCO-voj listi svjetske baštine jer ima najveću kolekciju građevina u stilu secesije (jugendstila) u Evropi.

Službeno je postala grad 1201. Podijeljena je na 6 administrativnih jedinica: Centar, Kurzeme, Ziemelju, Latgale, Vidzeme i Zemgale. Nalazi se na obali Baltičkog mora u južnom dijelu Riškog zaljeva na obalskoj visoravni Rigava. Povijesno središte Rige nalazi se na desnoj obali Zapadne Dvine (Daugave) oko 10 km od njenog ušća u more.

Klima je pod uticajem blizine mora. Samim tim ona je blaga i vlažna. Ljeta su prohladna i oblačna. Zime su tople i prosječna januarska temperatura je −4,7 °C. U prosjeku godišnje oko 40% dana je oblačno.

Sunce

Sunce je središnja zvijezda našeg planetarnog sistema - Sunčevog sistema. Osim Zemlje i drugih planeta, oko Sunca kruže i asteroidi, komete, meteori, transneptunski objekti u Kuiperovom pojasu i čestice prašine.

Sunce je gotovo savršena kugla (razlika između ekvatora i pola je samo 10 km) i sastoji se od plinovite vruće plazme, koja je isprepletena s magnetnim poljima. Prečnik mu iznosi oko 1.392.000 km, što je za 109 puta više od Zemlje, a ima masu od oko 2×1030 kilograma, što je za 330.000 puta više od Zemlje, a to predstavlja 99,86 % mase cijelog Sunčevog sistema. Po hemijskom sastavu ¾ mase Sunca čini vodik, dok je ostatak uglavnom helij, a manje od 2 % čine teži elementi kao što su kisik, ugljik, neon, željezo i drugi.

Prema spektralnoj klasi, Sunce spada u klasu G2V odnosno klasu žutog patuljka, zato što je vidljiva svjetlost najizraženija u žutozelenom dijelu spektra, iako je ukupno svjetlost sa Sunca bijela, zbog raspršenja svjetlosti u Zemljinoj atmosferi izgleda žuto na plavoj podlozi neba. Spektralna oznaka G2 pokazuje površinsku temperaturu, koja iznosi 5.778 K (5.505 °C), dok oznaka V pokazuje da je Sunce, kao i većina drugih zvijezda, u glavnom nizu (Hertzsprung-Russellov dijagram) i da stvara energiju nuklearnom fuzijom, pretvarajući hidrogen u helij. U jezgri Sunca, svake sekunde izgori 4,3 milijarde kg vodika, pretvarajući se u helij. Iako su nekada astronomi smatrali da je Sunce mala i beznačajna zvijezda, ispostavilo se da je Sunce svjetlije od 85 % zvijezda u Mliječnom putu, a većina zvijezda spada u crvene patuljke. Apsolutna magnituda ove zvijezde je +4,83, ali s obzirom da nam je Sunce puno bliže od ostalih zvijezda, vidimo ga kao najsjajnije nebesko tijelo s prividnom magnitudom -26,74. Vanjski dio Sunčeve atmosfere, koji zovemo korona, stalno ispušta dio plazme u svemir u obliku Sunčevog vjetra, kao struju električki nabijenih čestica koja se širi do otprilike 100 astronomskih jedinica (AJ – udaljenost od Zemlje do Sunca). Balon međuzvjezdane materije koju stvara Sunčev vjetar naziva se heliosfera: to je najveća neprekidna struktura u Sunčevom sistemu. Osim Zemlje i drugih planeta, oko Sunca kruže i asteroidi, komete, meteoroidi, trans-neptunski objekti u Kuiperovom pojasu i čestice prašine.

Talište

Talište (tačka topljenja) supstance u čvrstom agregatnom stanju je temperatura na kojoj dotična supstanca prelazi u tečnost. Temperatura na kojoj tečnost prelazi u čvrsto stanje naziva se ledište, i jednaka je talištu za sve čiste tvari.

Organski polimer agar se topi iznad 85 °C, a ledi se već od 40 °C, taj fenomen zovemo histereza.

Tačka ključanja

Tačka ključanja ili vrelište je temperatura pri kojoj je pritisak para tečnosti jednak vanjskom pritisku. Kada je vanjski pritisak 1 atmosfera, tačka ključanja se naziva normalna tačka ključanja. Ako je vanjski pritisak 1 bar (1 bar = 0.987 atm) koristi se izraz standardna tačka ključanja. Npr. normalna tačka ključanja za vodu je 100°C, a standardna tačka ključanja je 99.6°C.

Trebinje

Trebinje je grad, naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine na krajnjem jugu Bosne i Hercegovine, u Hercegovini. Smješten je na rijeci Trebišnjici.

Tuzla

Tuzla je službeni grad, općina i naseljeno mjesto te sjedište Tuzlanskog kantona u Bosni i Hercegovini.

Vels

Vels (engleski: Wales, vel. Cymru) je jedna od četiri države koje čine Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske. Nalazi se na jugozapadu Britanskog ostrva i ima izlaz na Irsko more.

Zemlja (planeta)

Zemlja je planeta na kojoj živi mnogo biljnih i životinjskih vrsta a među njima i čovjek i jedina je nama poznata planeta na kojoj postoji život. Ona je treća planeta po udaljenosti od Sunca i najveća terestrijalna planeta u Sunčevom sistemu. Planeta Zemlja ima jedan prirodni satelit, Mjesec.

Smatra se da je Zemlja nastala prije otprilike 4,5 milijardi godina.

Zemljina atmosfera

Atmosfera je plinoviti omotač oko Zemlje.

Zvjezdana klasifikacija

Zvjezdana ili spektralna klasifikacija određuje tip zvijezde na osnovu njenog spektra elektromagnetnog zračenja.

Šatorsko jezero

Šatorsko jezero je ledničko jezero na nadmorskoj visini od 1488 m. Nalazi se na zapadu Bosne i Hercegovine, ispod istoimene planine, koja spada u planinski lanac Dinarida. Jedno je od najljepših planinskih jezera u Bosni i Hercegovini. Usvojena je odluka od strane Skupštine Kantona 10 o proglašenju pećine Ledenica i Šatorskog jezera Eko zonama od posebnog interesa za Kanton. Napravljena i usvojena je Stručna studija od strane općine Bosansko Grahovo, koja će se baviti zaštitom i preporukama o očuvanju Šatorskog jezera i pećine Ledenica.

Jezero je opkoljeno sa sjeverne, istočne i južne strane padinama i vrhovima Velikog i Malog Šatora i Babine Grede. Te se impresivne klisure dižu od samog jezera sa visinskom razlikom od preko 400 metara. Naročitu sliku pružaju takozvani Vražji Vrtovi na Babinoj Gredi. Sve ove padine obrasle su klekovinom bora, a na sjevernim ekspozicijama nalazi se vrlo rijetka i zaštićena vrsta Runolist (Leontopodinum alpinum).

Na jugozapadnoj strani jezera, nekoliko metara od njegove obale nalazi se Šatorsko vrelo (izvor), dijagonalno, na sjeveroistočnoj strani nalazi se „sifon ili odljev“, tako da jezero uvijek zadržava isti nivo vode.

Široko je 120, dugo 280, a najveća dubina iznosi 6 m. Ljetna temperatura vode kreće se oko 17 °C, dok izvor na obali, koji jezeru daje vodu, ima temperaturu 6 °C. Zaleđeno je od decembra do aprila pri čemu debljina leda dostiže i do 70 cm.

Temperatura vode u ljetnim mjesecima kreće se i do 20°C , pa mnogim izletnicima i planinarima omogućava ugodno kupanje.

Na dnu jezera su biljke potamogeton i zbog njih providnost vode iznosi i do 4 metra, skoro do dna, osim u najdubljim dijelovima. Boja vode je zelena zbog trave i biljki koje rastu na dnu jezera a uzdižu se do površine vode i stvaraju čitavu podjezersku šumu.

Od životinja u njemu žive žaba i vodeni gušter.

Nekoliko stotina metara sjeverno od jezera nalazi se Bulino vrelo, za koje lokalno stanovništvo vjeruje da ima ljekovita svojstva.

Iz Šatorskog jezera izvire Mlinski potok, koji se kasnije spaja sa Šatorskim potokom i tako nastaje rijeka Unac. Pristup jezeru je sa ceste Bosansko Grahovo - Livno iz mjesta Gornje Peulje

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.