Svjetsko prvenstvo u nogometu

Svjetsko prvenstvo u nogometu (FIFA World Cup) je takmičenje koje se održava svake četvrte godine. Prema važećem sistemu takmičenja, na SP 2014 u Brazilu učestvuje 32 nacionalna tima, od kojih su najbrojnije ekipe sa Evropskog kontinenta (13), zatim iz Afrike (5), Azije (4,5), Južne Amerike (4,5 + domaćin), sjeverne/centralne Amerike sa Karibima (3,5) i iz Australije i Okeanije (0,5). Definitivan broj učesnika sa nekih od ovih kontinenta se dobija kroz razigravanje, tzv. baraž.

Prvo Svjetsko prvenstvo održano je 1930. godine u Urugvaju, a pobjedila je domaća ekipa porazivši u finalnoj utakmici Argentinu sa 4:2. Osoba koja je najzaslužnija za pokretanje SP u nogometu je francuz Jules Rimet (Žil Rime). Po njemu je 1950. godine nazvana titula koja se tada dodijeljivala pobjedniku; Jules Rimet Cup - zlatni pehar težine 1.8 kilograma, izrađen u čistom zlatu. Godine 1970 Brazil je kao trostruki osvajač dobio taj trofej u trajno vlasništvo ali su ga imali samo do 1983. godine kada je ukraden, i do danas nije pronađen[1]. Godine 1971, predstavljen je novi i spektakularniji pehar, nazvan FIFA World Cup. Napravljen od 18 karatnog zlata, ovaj pehar visine 36 cm i težine od 5kg, djelo italijanskog dizajnera Silvia Gazzaninija, procijenjen je na preko 10 miliona dolara vrijednosti. Pobjednik svakog SP dobija u trajno vlasništvo identičnu, pozlaćenu, repliku, čija izrada košta oko 50.000 dolara.

Svjetsko prvenstvo u nogometu
FIFA Logo (2010)
Osnovano 1930.
Broj ekipa 32
Trenutni šampioni  Francuska (2. titula)
Najuspješniji klub Brazil Brazil (5 titula)
Internet stranica Zvanična veb-stranica
Soccerball current event.svg SP 2018.
Prvenstva
World cup countries best results and hosts blank
Države učesnice SP i njihovi najbolji rezultati

Pobjednici SP kroz historiju

Pobjednici SP
Godina Domaćin Finale Utakmica za Treće mjesto Broj ekipa
Pobjednik Rezultat Finalista Treće mjesto Rezultat Četvrto mjesto
1930.
Opširnije
Flag of Uruguay.svg
Urugvaj
Flag of Uruguay.svg
Urugvaj
4–2 Flag of Argentina.svg
Argentina
Flag of the United States (1912-1959).svg
SAD
[a] Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg
Kraljevina Jugoslavija
13
1934.
Opširnije
Flag of Italy (1861–1946).svg
Italija
Flag of Italy (1861–1946).svg
Italija
2–1
(produžeci)
Flag of the Czech Republic.svg
Čehoslovačka
Flag of the German Reich (1933–1935).svg
Njemačka
3–2 Flag of Austria.svg
Austrija
16
1938.
Opširnije
Flag of France.svg
Francuska
Flag of Italy (1861–1946).svg
Italija
4–2 Flag of Hungary (1915-1918, 1919-1946; 3-2 aspect ratio).svg
Mađarska
Flag of Brazil (1889–1960).svg
Brazil
4–2 Flag of Sweden.svg
Švedska
16/15

[b]

1950.
Opširnije
Flag of Brazil (1889–1960).svg
Brazil
Flag of Uruguay.svg
Urugvaj
[c] Flag of Brazil (1889–1960).svg
Brazil
Flag of Sweden.svg
Švedska
[c] Flag of Spain (1945–1977).svg
Španija
16/13

[d]

1954.
Opširnije
Flag of Switzerland.svg
Švicarska
Flag of Germany.svg
Zapadna Njemačka
3–2 Flag of Hungary (1949-1956).svg
Mađarska
Flag of Austria.svg
Austrija
3–1 Flag of Uruguay.svg
Urugvaj
16
1958.
Opširnije
Flag of Sweden.svg
Švedska
Flag of Brazil (1889–1960).svg
Brazil
5–2 Flag of Sweden.svg
Švedska
Flag of France.svg
Francuska
6–3 Flag of Germany.svg
Zapadna Njemačka
16
1962.
Opširnije
Flag of Chile.svg
Čile
Flag of Brazil (1960–1968).svg
Brazil
3–1 Flag of the Czech Republic.svg
Čehoslovačka
Flag of Chile.svg
Čile
1–0 Flag of Yugoslavia (1946-1992).svg
Jugoslavija
16
1966.
Opširnije
Flag of England.svg
Engleska
Flag of England.svg
Engleska
4–2
(produžeci)
Flag of Germany.svg
Zapadna Njemačka
Flag of Portugal.svg
Portugal
2–1 Flag of the Soviet Union (dark version).svg
Sovjetski Savez
16
1970.
Opširnije
Flag of Mexico.svg
Meksiko
Flag of Brazil (1968–1992).svg
Brazil
4–1 Flag of Italy.svg
Italija
Flag of Germany.svg
Zapadna Njemačka
1–0 Flag of Uruguay.svg
Urugvaj
16
1974.
Opširnije
Flag of Germany.svg
Zapadna Njemačka
Flag of Germany.svg
Zapadna Njemačka
2–1 Flag of the Netherlands.svg
Holandija
Flag of Poland.svg
Poljska
1–0 Flag of Brazil (1968–1992).svg
Brazil
16
1978.
Opširnije
Flag of Argentina.svg
Argentina
Flag of Argentina.svg
Argentina
3–1
(produžeci)
Flag of the Netherlands.svg
Holandija
Flag of Brazil (1968–1992).svg
Brazil
2–1 Flag of Italy.svg
Italija
16
1982.
Opširnije
Flag of Spain.svg
Španija
Flag of Italy.svg
Italija
3–1 Flag of Germany.svg
Zapadna Njemačka
Flag of Poland.svg
Poljska
3–2 Flag of France.svg
Francuska
24
1986.
Opširnije
Flag of Mexico.svg
Meksiko
Flag of Argentina.svg
Argentina
3–2 Flag of Germany.svg
Zapadna Njemačka
Flag of France.svg
Francuska
4–2
(produžeci)
Flag of Belgium.svg
Belgija
24
1990.
Opširnije
Flag of Italy.svg
Italija
Flag of Germany.svg
Zapadna Njemačka
1–0 Flag of Argentina.svg
Argentina
Flag of Italy.svg
Italija
2–1 Flag of England.svg
Engleska
24
1994.
Opširnije
Flag of the United States.svg
SAD
Flag of Brazil.svg
Brazil
0–0
(3–2 pen.)
Flag of Italy.svg
Italija
Flag of Sweden.svg
Švedska
4–0 Flag of Bulgaria.svg
Bugarska
24
1998.
Opširnije
Flag of France.svg
Francuska
Flag of France.svg
Francuska
3–0 Flag of Brazil.svg
Brazil
Flag of Croatia.svg
Hrvatska
2–1 Flag of the Netherlands.svg
Holandija
32
2002.
Opširnije
Flag of South Korea.svg
J. Koreja
& Flag of Japan.svg
Japan
Flag of Brazil.svg
Brazil
2–0 Flag of Germany.svg
Njemačka
Flag of Turkey.svg
Turska
3–2 Flag of South Korea.svg
Južna Koreja
32
2006.
Opširnije
Flag of Germany.svg
Njemačka
Flag of Italy.svg
Italija
1–1
(5–3 pen.)
Flag of France.svg
Francuska
Flag of Germany.svg
Njemačka
3–1 Flag of Portugal.svg
Portugal
32
2010.
Opširnije
Flag of South Africa.svg
Južnoafrička Republika
Flag of Spain.svg
Španija
1–0
(produžeci)
Flag of the Netherlands.svg
Holandija
Flag of Germany.svg
Njemačka
3–2 Flag of Uruguay.svg
Urugvaj
32
2014.
Opširnije
Flag of Brazil.svg
Brazil
Flag of Germany.svg
Njemačka
1–0
(produžeci)
Flag of Argentina.svg
Argentina
Flag of the Netherlands.svg
Holandija
3–0 Flag of Brazil.svg
Brazil
32
2018.

Opširnije

Flag of Russia.svgRusija Flag of France.svg
Francuska
4–2 Flag of Croatia.svg
Hrvatska
Flag of Belgium.svg
Belgija
2–0 Flag of England.svg
Engleska
32

Napomene

  1. ^ Na Svjetskom prvenstvu 1930. nije igrana utakmica za treće mjesto; Sjedinjene Američke Države i Jugoslavija su izgubili u polufinalu. FIFA je treće mjesto dodijelila Sjedinjenim Američkim Državama uzimajući u obzir sveukupne rezultate na Svjetskom prvenstvu 1930.[2]
  2. ^ Austrija se povukla sa SP 1938. kao rezultat ujedinjenja sa Njemačkom: neki austrijski nogometaši su se naknadno pridružili njemačkom timu, ostavljajući turnir sa 15 timova.
  3. ^ a b Na SP 1950. nije bilo igrano službeno finale. Konačan poredak osvajača medalja na SP 1950. odlučilo je takmičenje u grupi koje je sačinjavalo četiri ekipe (Urugvaj, Brazil, Švedska i Španija) igrajući mini turnir gdje je svaka reprezentacija igrala sa ostale tri reprezentacije. Sasvim slučajno, pitanje pobjednika SP 1950. odlučeno je u posljednjem kolu gdje su se susreli Urugvaj i Brazil te se de facto ta utakmica smatra finalnom utakmicom SP 1950. Isti primjer je bio i u utakmici za treće mjesto gdje je pobjeda Švedske nad Španijom donijela bronzanu medalju.[3][4]
  4. ^ Samo 13 ekipa je igralo na SP 1950.[4] 16 ekipa je bilo kvalificiranih za SP 1950. Turska i Škotska su se povukle sa SP 1950. prije izvlačenja grupa. Francuska je pozvana kao zamjena. Međutim, nakon izvlačenja takmičarskih grupa Francuska i Indija su se povukle sa SP 1950.

Statistike Svjetskih prvenstava

Gledaoci

SP Ukupno gledaoca[5] Odigrano utakmica Prosjek gledaoca
 
Urugvaj 1930. 590,549 18 32,808
Italija 1934. 363,000 17 21,353
Francuska 1938. 375,700 18 20,872
Brazil 1950. 1,045,246 22 47,511
Švicarska 1954. 768,607 26 29,562
Švedska 1958. 819,810 35 23,423
Čile 1962. 893,172 32 27,912
Engleska 1966. 1,563,135 32 48,848
Meksiko 1970. 1,603,975 32 50,124
Njemačka 1974. 1,865,753 38 49,099
Argentina 1978. 1,545,791 38 40,679
Španija 1982. 2,109,723 52 40,572
Meksiko 1986. 2,394,031 52 46,039
Italija 1990. 2,516,215 52 48,389
Sjedinjene Američke Države 1994. 3,587,538 52 68,991
Francuska 1998. 2,785,100 64 43,517
Južna Koreja Japan 2002. 2,705,197 64 42,269
Njemačka 2006. 3,359,439 64 52,491
Južnoafrička Republika 2010. 3,178,856 64 49,670
Brazil 2014. 3,429,873 64 53,592
Rusija 2018. 3,031,768 64 47,371

Rang reprezentacija po broju osvojenih SP

Rang Reprezentacija Broj osvojenih
prvenstava
1  Brazil (1958, 1962, 1970, 1994, 2002.) 5
2  Italija (1934, 1938, 1982, 2006.) 4
 Njemačka (1954, 1974, 1990, 2014.)
4  Argentina (1978, 1986.) 2
 Francuska (1998, 2018.)
 Urugvaj (1930, 1950.)
6  Engleska (1966.) 1
 Španija (2010.)

Reprezentacije učesnice SP

# Reprezentacija Br. nastupa na SP
1  Brazil 20
2  Italija ,  Njemačka 18
3  Argentina 16
4  Meksiko 15
5  Engleska ,  Francuska ,  Španija 14
6  Belgija ,  Urugvaj 12
7  Švedska 11
8  Holandija ,  Švicarska ,  Sjedinjene Američke Države 10
9  Mađarska ,  Južna Koreja ,  Čile 9
10  Paragvaj ,  Škotska ,  Jugoslavija ,  Čehoslovačka 8
11  Austrija ,  Sovjetski Savez ,  Bugarska ,  Poljska ,  Rumunija ,  Kamerun 7
12  Portugal 6
13  Japan ,  Kolumbija ,  Nigerija 5
14  Australija ,  Danska ,  Hrvatska ,  Kostarika ,  Iran ,  Maroko ,  Peru ,  Saudijska Arabija ,  Tunis ,  Alžir 4
15  Bolivija ,  Norveška ,  Irska ,  Južnoafrička Republika ,  Rusija ,  Sjeverna Irska ,  Obala Slonovače ,  Gana ,  Ekvador ,  Honduras ,  Grčka 3
16  Egipat ,  Novi Zeland ,  Sjeverna Koreja ,  El Salvador ,  Srbija i Crna Gora ,  Slovenija ,  Turska ,  Srbija 2
17  Kuba (1938),  Indonezija (1938),  Vels (1958),  Izrael (1970),  DR Kongo (1974),  Istočna Njemačka (1974),  Haiti (1974),  Kuvajt (1982),  Kanada (1986),  Irak (1986),  Ujedinjeni Arapski Emirati (1990),  Jamajka (1998),  Kina (2002),  Senegal (2002),  Angola (2006),  Togo (2006),  Trinidad i Tobago (2006),  Ukrajina (2006),  Češka (2006),  Slovačka (2010),  Bosna i Hercegovina (2014) 1

Lista strijelaca

Rang Rep. Nogometaš Dati golovi[6][7][8][9] Odigrao utakmica Prosjek golova Nastupi na SP
1 Njemačka Miroslav Klose 16 24 0.67 2002, 2006, 2010, 2014.
2 Brazil Ronaldo 15 19 0.79 1998, 2002, 2006.
3 Njemačka Gerd Müller 14 13 1.08 1970, 1974.
4 Francuska Just Fontaine 13 6 2.17 1958.
5 Brazil Pelé 12 14 0.86 1958, 1962, 1966, 1970.
6 Mađarska Sandor Kocsis 11 5 2.20 1954.
Njemačka Juergen Klinsmann 11 17 0.65 1990, 1994, 1998.
8 Njemačka Helmut Rahn 10 10 1.00 1954, 1958.
Argentina Gabriel Batistuta 10 12 0.83 1994, 1998, 2002.
Engleska Gary Lineker 10 12 0.83 1986, 1990.
Njemačka Thomas Müller 10 13 0.77 2010, 2014.
Peru Teofilo Cubillas 10 13 0.77 1970, 1978, 1982.
Poljska Grzegorz Lato 10 20 0.50 1974, 1978, 1982.
9 golova
  • Brazil Jairzinho
  • Brazil Vavá
  • Njemačka Karl-Heinz Rummenigge
  • Njemačka Uwe Seeler
  • Italija Roberto Baggio
  • Italija Paolo Rossi
  • Italija Christian Vieri
  • Portugal Eusébio
  • Španija David Villa
8 golova
  • Brazil Ademir
  • Argentina Diego Maradona
  • Argentina Guillermo Stábile
  • Brazil Leônidas
  • Brazil Rivaldo
  • Njemačka Rudi Völler
  • Urugvaj Oscar Míguez
7 golova
  • Brazil Careca
  • Čehoslovačka Oldřich Nejedlý
  • Njemačka Hans Schäfer
  • Mađarska Lajos Tichy
  • Holandija Johnny Rep
  • Poljska Andrzej Szarmach
6 golova
5 golova
  • Argentina Gonzalo Higuaín
  • Argentina Lionel Messi
  • Australija Tim Cahill
  • Austrija Hans Krankl
  • Belgija Marc Wilmots
  • Brazil Garrincha
  • Brazil Romário
  • Brazil Zico
  • Kamerun Roger Milla
  • Čehoslovačka Tomáš Skuhravý
  • Danska Jon Dahl Tomasson
  • Engleska Geoff Hurst
  • Francuska Michel Platini
  • Francuska Zinedine Zidane
  • Njemačka Franz Beckenbauer
  • Njemačka Lukas Podolski
  • Mađarska Gyula Zsengellér
  • Italija Alessandro Altobelli
  • Italija Silvio Piola
  • Holandija Johan Neeskens
  • Sjeverna Irska Peter McParland
  • Sovjetski Savez Valentin Ivanov
  • Španija Emilio Butragueño
  • Španija Raúl González
  • Španija Fernando Hierro
  • Španija Fernando Morientes
  • Švedska Kennet Andersson
  • Švedska Henrik Larsson
  • Sjedinjene Američke Države Landon Donovan
  • Urugvaj Pedro Cea
  • Urugvaj Juan Alberto Schiaffino
  • Urugvaj Luis Suárez

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Historijat Svjetskih prvenstava, avaz.ba; pristupljeno: 31. 5. 2014.
  2. ^ Svjetsko prvenstvo 1930, FIFA.com; pristupljeno: 1. 6. 2014.
  3. ^ FIFA World Cup™ Finals since 1930, FIFA.com; pristupljeno: 1. 6. 2014.
  4. ^ a b Uruguay triumph brings heartbreak for Brazil, FIFA.com; pristupljeno: 1. 6. 2014.
  5. ^ FIFA World Cup™ competition records , FIFA.com; pristupljeno: 1. 6. 2014.
  6. ^ World Cup List of Top Goal Scorers, topendsports.com; pristupljeno: 1. 6. 2014.
  7. ^ World Cup Top Scorers, worldsoccer.about.com; pristupljeno: 1. 6. 2014.
  8. ^ The World Cup's top 100 footballers: by nationality, goals scored and votes, theguardian.com; pristupljeno: 1. 6. 2014.
  9. ^ With the World Cup just 10 weeks away, Goal.com runs down the Top 10 finals goalscorers of all time…, goal.com; pristupljeno: 1. 6. 2014.

Vanjski linkovi

FIFA

FIFA ili Fédération Internationale de Football Association je svjetska nogometna organizacija. Osnovana je 21. maja 1904. u Parizu.

Prvo svjetsko prvenstvo u nogometu, organizovano od strane ove organizacije, je održano 1930. godine u Montevideu, glavnom gradu Urugvaja.

Nogometni savez Bosne i Hercegovine je član ove asocijacije od 1996. godine.Sa sjedištem u švicarskom gradu Zürichu, u svom okrilju okuplja 209 nacionalnih nogometnih saveza.

FIFA je organizator sljedećih takmičenja:

Svjetsko prvenstvo u nogometu,

FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo,

Svjetsko prvenstvo u nogometu za žene,

Nogomet na Olimpijskim igrama.

Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.

Za Svjetsko prvenstvo u Južnoafričkoj Republici 2010. godine prijavljeno je ukupno 200 reprezentacija i to:

53 ekipe iz Evrope,

52 ekipe iz Afrike,

43 ekipe iz Azije,

10 ekipa iz Južne Amerike,

35 ekipa iz Sjeverne i Srednje Amerike,

7 ekipa iz Okeanije.

Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.

Za Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014. godine prijavljeno je bilo ukupno 207 reprezentacija i to:

53 ekipe iz Evrope,

52 ekipe iz Afrike,

46 ekipe iz Azije,

9 ekipa iz Južne Amerike,

35 ekipa iz Sjeverne i Srednje Amerike,

11 ekipa iz Okeanije.U kvalifikacijama od 2011. do 2013. godine učestvuju 202 reprezentacije, za ukupno 31 mjesto na završnom turniru. Izvlačenje kvalifikacionih grupa bilo je 30. jula 2011. godinu u Rio de Janeiru. Azijski nogometni savez (AFC), je već 30. marta 2011. godine objavio parove prve kvalifikacione runde.

Nogometne reprezentacije Guama, Butana i Mauritanije odustale su od učestvovanja. Reprezentacija Bruneja, zbog suspenzije od strane FIFA-e od 2009. do 30. maja 2011. nije se mogla prijaviti za kvalifikacije. Mauricijus se povukao iz takmičenja pred početak prve kvalifaikacione runde.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934. bilo je drugo po redu Svjetsko prvenstvo u nogometu a prvo prvenstvo održano u Evropi. Na prvenstvu je učestvovalo 16 reprezentacija. Domaćin Italija u finalnoj utakmici nakon produžetaka bila je uspješnija od Čehoslovačke rezultatom 2–1. Treće mjesto osvojila je Njemačka pobijedivši Austriju.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950. bilo je četvrto po redu Svjetsko prvenstvo u nogometu koje je održano u Brazilu od 24. juna do 16. jula 1950. godine. Šampionsku titulu osvojio je Urugvaj pobijedivši u odlučujućoj utakmici domaćina Brazil. Bronzana medalja pripala je Švedskoj. Prvobitno je bilo 16 ekipa ali su se Turska, Škotska i Indija povukli sa takmičenja. Na prvenstvu je učestvovalo 13 reprezentacija raspoređenih u četiri grupe. Pobjednici sve četiri grupe kvalificirali su se u narednu finalnu grupu takmičenja. Na prvenstvu je odigrano 22 utakmice gdje je postignuto 88 golova što je prosječno iznosilo 4 postignuta gola po utakmici. Najbolji stijelac turnira bio je reprezentativac Brazila Ademir sa 8 postignutih golova.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954. bilo je peto po redu Svjetsko prvenstvo u nogometu koje je održano u Švicarskoj od 16. juna do 4. jula 1954. godine. Šampionsku titulu osvojila je Zapadna Njemačka pobijedivši u finalnoj utakmici Mađarsku. Bronzana medalja pripala je Austriji. Na takmičenju je učestvovalo 16 reprezentacija. Na prvenstvu je odigrano 26 utakmica gdje je postignuto 140 golova što je prosječno iznosilo 5.38 postignutih golova po utakmici. Najbolji stijelac turnira bio je reprezentativac Mađarske Sándor Kocsis sa 11 postignutih golova.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958. bilo je šesto po redu Svjetsko prvenstvo u nogometu koje je održano u Švedskoj od 8. do 29. juna 1958. godine. Šampionsku titulu osvojio je Brazil pobijedivši u finalnoj utakmici domaćina Švedsku. Bronzana medalja pripala je Francuskoj. Na takmičenju je učestvovalo 16 reprezentacija. Na prvenstvu je odigrano 35 utakmica gdje je postignuto 126 golova što je prosječno iznosilo 3.6 postignutih golova po utakmici. Najbolji stijelac turnira bio je reprezentativac Francuske Just Fontaine sa 13 postignutih golova.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962. bilo je sedmo po redu Svjetsko prvenstvo u nogometu koje je održano u Čileu od 30. maja do 17. juna 1962. godine. Šampionsku titulu osvojio je Brazil pobijedivši u finalnoj utakmici Čehoslovačku. Bronzana medalja pripala je Čileu. Na takmičenju je učestvovalo 16 reprezentacija. Na prvenstvu su odigrane 32 utakmice gdje je postignuto 89 golova što je prosječno iznosilo 2.78 postignutih golova po utakmici. Najbolji strijelci turnira po četiri postignuta gola bili su Garrincha, Vavá, Leonel Sánchez, Dražan Jerković, Flórián Albert i Valentin Ivanov.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966. bilo je osmo po redu Svjetsko prvenstvo u nogometu koje je održano u Engleskoj od 11. do 30. jula 1966. godine. Šampionsku titulu osvojila je Engleska pobijedivši u finalnoj utakmici Zapadnu Njemačku. Bronzana medalja pripala je Portugalu. Na takmičenju je učestvovalo 16 reprezentacija, te odigrane 32 utakmice gdje je postignuto 89 golova što je prosječno iznosilo 2.78 postignutih golova po utakmici. Najbolji strijelac turnira bio je reprezentativac Portugala Eusébio sa 9 postignutih golova.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970. bilo je deveto po redu Svjetsko prvenstvo u nogometu koje je održano u Meksiku od 31. maja do 21. juna 1970. godine. Šampionsku titulu osvojio je Brazil pobijedivši u finalnoj utakmici Italiju. Bronzana medalja pripala je Zapadnoj Njemačkoj. Na takmičenju je učestvovalo 16 reprezentacija, te odigrane 32 utakmice gdje je postignuto 95 golova što je prosječno iznosilo 2.97 postignutih golova po utakmici. Najbolji strijelac turnira bio je reprezentativac Zapadne Njemačke Gerd Müller sa 10 postignutih golova.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978. bilo je 11. po redu Svjetsko prvenstvo u nogometu koje je održano u Argentini od 1. do 25. juna 1978. godine. Šampionsku titulu osvojio je domaćin Argentina pobijedivši u finalnoj utakmici Holandiju. Bronzana medalja pripala je Brazil. Na takmičenju je učestvovalo 16 reprezentacija, te odigrano 38 utakmica gdje je postignuto 102 gola što je prosječno iznosilo 2.68 postignutih golova po utakmici. Najbolji strijelac turnira bio je reprezentativac Argentine Mario Kempes sa šest postignutih golova.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986. bilo je 13. po redu svjetsko prvenstvo koje se održalo u Meksiku od 31. maja do 29. juna 1986. godine. Titulu šampiona osvojila je reprezentacija Argentine, koja je u finalu pobijedila Zapadnu Njemačku rezultatom 3:2.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990. bilo je 14. po redu svjetsko prvenstvo koje se održalo u Italiji od 8. juna do 8. jula 1990. godine. Titulu šampiona osvojila je reprezentacija Zapadne Njemačke koja je u finalu pobijedila Argentinu rezultatom 1:0.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994. bilo je 15. po redu svjetsko prvenstvo koje je održano je u Sjedinjenim Američkim Državama od 17. juna do 17. jula 1994. godine. Titulu šampiona osvojila je reprezentacija Brazila koja je u finalu boljim izvođenjem jedanaesteraca bio uspješniji od Italije.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998. bilo je 16. po redu svjetsko prvenstvo koje je održano je u Francuskoj od 10. juna do 12. jula 1998. godine. Titulu prvaka osvojila je reprezentacija Francuske koja je u finalu rezultatom 3–0 pobijedila Brazil.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002. bilo je 17. po redu svjetsko prvenstvo a održano je u Južnoj Koreji i Japanu od 31. maja do 30. jula 2002. godine. Titulu šampiona osvojila je reprezentacija Brazila koja je u finalu rezultatom 2-0 pobijedila Njemačku.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.

Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006., službenog naziva 2006 FIFA World Cup Germany™, održano je od 9. juna do 9. jula 2006. godine u dvanaest njemačkih gradova. Organizator prvenstva bila je svjetska nogometna federacija FIFA, a ono je bila ukupno 18. završnica Svjetskog prvenstva u nogometu.

U kvalifikacijama za prvenstvo učestvovalo je ukupno 197 reprezentacija , a na samoj završnici prvenstva 32 reprezentacije koje su izborile mjesto u kvalifikacionim grupama. Od svih reprezentacija koje su se kvalificirale na završnicu prvenstva, samo se reprezentacija Njemačke izravno kvalificirala kao reprezentacija zemlje domaćina, a ovo prvenstvo razlikuje se od prijašnjih, po tome što se na njega prvak prethodnog prvenstva, reprezentacija Brazila, nije izravno kvalificirala na završnicu prvenstva već je morala igrati kvalifikacijske utakmice kao i sve ostale reprezentacije. U Njemačkoj su svoj prvi nastup na završnici Svjetskog prvenstva u nogometu ostvarile reprezentacije Angole, Gane, Obale Slonovače, Toga, Trinidada i Tobaga te Ukrajine.

Izvlačenje grupa održano je 9. decembra 2005. u Leipzigu, a prvu utakmicu prvenstva odigrale su reprezentacije Njemačke i Kostarike 9. juna u Münchenu dok se finale odigralo tačno mjesec dana kasnije u Berlinu.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.

Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južna Afrika 2010. je održano u Južnoafričkoj Republici od 11. juna do 11. jula 2010.

Novi svjetski prvak je nogometna reprezentacija Španije, koja je rezultatom 1:0, nakon produžetaka, savladala reprezentaciju Holandije. Ovim je Španija po prvi put postala svjetski prvak.

Ovo je prvi put da se svjetska nogometna smotra održala u jednoj afričkoj državi. Odluka o održavanju 19. svjetskog prvenstva u Južnoafričkoj Republici donesena je 15. maja 2004. godine na zasjednaju FIFA-u u Zürichu. Odluka je donesena po rotacionom principu podjela organizacije takmičenja po kontinentima. Za domaćina prvenstva su bili kandidovani još i Egipat i Maroko. Zajednička kandidatura Libije i Tunisa bila je odbijena, nakon čega se Tunis povukao iz konkurencije. Zbog mogućeg učestvovanja nogometne reprezentacije Izraela i političke netrpeljivosti režima u Libiji prema Izraelu, Libija je također otkazala kandidaturu. U prvom krugu glasanja Južnoafrička Republika dobila je 14 glasova, Maroko 10, dok je Egipat ostao bez glasova, te je apsolutnom većinom glasova pravo domaćina dodijeljeno Južnoafričkoj Republici.

U kvalifikacijama za prvenstvo prijavljeno je 200 nogometnih reprezentacija iz 6 kontinentalnih federacija, dok u samoj završnici učestvuje samo 32 zemlje. Format takmičenja ostat će nepromijenjen - prva faza po grupama sa četiri reprezentacije, te nastavak sa osminom finala, u koje se plasiraju šesnaest reprezentacija koje su zauzele prvo i drugo mjesto iz osam grupa. Odigrati će se ukupno 64 utakmice na 10 stadiona smještenih u 9 gradova.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.

Svjetsko prvenstvo u nogometu - Katar 2022. je 22. izdanje svjetskog nogometnog prvenstva, koje će se 2022. održati u Kataru. FIFA je 2. decembra 2010. objavila rezultate izbora. Ovo će biti prvi put da je arapska država domaćin takmičenja i po prvi put se takmičenje održava na Bliskom istoku. Format prvenstva nije objavljen, ali ako se koriste prethodni formati, učestvovat će 32 nogometne reprezentacije uključujući nogometnu reprezentaciju zemlje domaćina.

Prvenstvo neće biti održano tokom uobičajenih mjeseci, odnosno juna i jula, već će se održati pri kraju novembra. Također će kraće trajati od prethodnih, odnosno svega 28 dana, te će se finale održati 18. decembra 2022. godine, što je ujedno Dan državnosti Katara.Načinjene su optužbe za korupciju povodom izbora Katara za domaćina ovog događaja. FIFA je uradila dužu istragu povodom ovih optužbi te je njen izvještaj zaključio da izbor Katara nema nikakve veze sa korupcijom. Međutim, glavni istražitelj Majkl Garsija je rekao da izvještaj "nedostaje materijala i da je pun grešaka." Švicarski federalni tužioci su, 27. maja 2015. godine, otvorili istragu povodom korupcije i pranja novca koja se odnosi na izbor država domaćina za svjetska prvenstva 2018. i 2022. godine.

Svjetsko prvenstvo u nogometu
Prvenstva
Finala
Kvalifikacije
Sastavi
Statistike

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.