Rukomet

Rukomet je ekipni sport, u kojem igra šest igrača i jedan golman na jednoj strani, protiv isto tako formirane protivničke ekipe. Igra traje dva puta po 30 minuta, a cilj je dati više golova od protivnika. Ovaj ekipni sport se prije igrao na vanjskim, mahom betonskim terenima, da bi vremenom potpuno prešao u zatvorene dvorane sa parketom ili nekom drugom specijalnom podlogom.

Handball
Dimenzije rukometnog terena

Rukometni teren i oprema

Brankar
Rukometni gol, ispred kojeg se nalazi prostor od 6 m

Dimenzije rukometnog terena su dužina 40 metara, a širina 20 m. Tereni su uglavnom u natkrivenim prostorima ili dvoranama, a podloga je tradicionalno bila drveni parket, dok se danas koriste vještački materijali od tvrde gume. Postoje i vanjski tereni, uglavnom od betona ili asfalta, ali se oni uglavnom ne koriste za takmičenja najvišeg nivoa zbog opasnosti od padova i povreda igrača. Na terenu se nalaze linije koje određuju pojedine dijelove terena. Na sredini terena se nalazi linija koja odvaja teren na dvije polovine. Na suprotnim stranama terena, i to na na kraćim stranicama, nalazi se po jedan gol, koji je 2 m visok i 3 m širok. U golu je razapeta mreža. Ispred svakog gola nalazi se polukružni prostor, na prosječnoj udaljenosti 6 m od gola, označen punom linijom. Taj se prostor od 6 m na terenu osim što je označen linijom često i oboji drugom bojom, različitom od boje ostatka terena. Na 9 m od gola nalazi se isprekidana polukružna linija tzv. deveterac. Ispred gola na udaljenosti 7 m nalazi se kratka ravna linija koja označava mjesto izvođenja kaznenog udarca, tzv. sedmerca.

Rukometna lopta je takve veličine da je prosječni igrač može držati u jednoj ruci prstima, s dlanom prema dolje, iako smije loptu držati i s obje ruke. Standardno se kao materijal izrade koristi koža, iako postoje i lopte od vještačkih materijala.

Osnovna pravila rukometa

7m Penalty Handball
Izvođenje sedmerca u rukometu

Cilj igre je loptom pogoditi gol, tj. postići pogodak. Igra se po dva poluvremena od po 30 minuta, i ekipa koja postigne više golova je pobjednik. Igrači smiju rukama dodirivati loptu i dodavati se međusobno, kao i šutirati prema golu. Svaki igrač smije napraviti do tri koraka držeći loptu u ruci, dok za svaki slijedeći korak mora loptu voditi odbijajući je od poda, ili je mora dodati saigraču.

Svi igrači se slobodno kreću po cijelom terenu, osim u prostoru 6 m ispred oba gola. U tom prostoru smije stajati samo po jedan član odbrambene ekipe koji se naziva golman. Ostali igrači smiju iznad prostora od 6 m loptu pokušati uhvatiti ili dodati samo u skoku, dakle za vrijeme leta.

Dvije osnovne faze igre za svaku ekipu su faza napada i faza odbrane. U fazi napada igrači najčešće koriste formaciju sa dva bočna igrača (lijevo i desno krilo), tri beka (lijevi bek, srednji bek i desni bek) i pivot ili centar. U odbrani se koristi nekoliko različitih varijanti, koje označavaju način postavljanja tj. formacije odbrambenih igrača ispred svog prostora od 6 m. Tako se, naprimjer, koriste odbrane 6-0 (šesti igrača u ravnini ispred linije od 6 m), zatim 5-1 (pet igrača u liniji te jedan ispred njih koji pokušava ometati organizatora igre protivničke ekipe), zatim 4-2, a rijeđe se koristi i formacija 3-2-1. Ekipa u napadu, zavisno od formacije odbrane, pokušava naći način da dođe što bliže golu u što povoljniju poziciju za šut na gol.

Odbrambeni igrači smiju do određene mjere ometati napadače u pokušaju dodavanja lopte ili šuta na gol. Ukoliko pri tome koriste udarce ili grubo potezanje protivnika jedan od dvojice sudija će dosuditi prekršaj. Za izrazito grube prekršaje može se dobiti kazna žutog ili crvenog kartona, isključenja na dvije minute ili trajnog isključenja iz igre. Kod isključenja na dvije minute ekipa nema pravo zamjene isključenog igrača za vrijeme trajanja kazne. Prekršaj se izvodi sa mjesta gdje je počinjen osim u dva slučaja:

  • ukoliko je prekršaj napravljen u zoni deveterca a pri tom nije bilo prilike za postizanje gola, dosuđuje se tzv. deveterac, koji se izvodi s isprekidane linije deveterca na mjestu najbliže prekršaju
  • ukoliko je prekršaj bio u zoni oko 6 m i to u trenutku očigledne šanse za postizanje pogotka (već upućen šut ili igrač koji je slobodan u povoljnoj poziciji za šut na gol) dosuđuje se kazneni udarac, sedmerac. Kod izvođenja sedmerca svi odbrambeni igrači moraju stajati iza prostora deveterca, a jedan napadač upućuje direktan udarac na gol sa pozicije sedam metara.

Rukomet se danas igra u muškoj i ženskoj konkurenciji i u različitim dobnim grupama. Rukomet je i standardni olimpijski sport, u programu Igara neprekidno od Olimpijskih igara u Münchenu 1972. godine do danas.

Rukomet u Bosni i Hercegovini

Od 1948. godine u Bosni i Hercegovini postoji rukometni savez koji od tada organizuje sva takmičenja na prostoru Bosne i Hercegovine. Klubovi iz Bosne i Hercegovine bili su veoma uspješni, kako u jugoslavenskim tako i u evropskim takmičenjima. Rukometni klub Borac je najjuspješniji bosanskohercegovački klub u historiji, gdje je bio 7 puta prvak i 10 puta osvajač kupa Jugoslavije, a za najveći uspjeh se uzima osvajanje evropskog kupa 1976. godine. Osim Borca, prvak Jugoslavije je bio i Željezničar 1978. godine. Regionalne uspjehe postizali su Borac, Bosna iz Visokog, Sloboda, Željezničar te Bosna iz Sarajeva.

Rat u Bosni i Hercegovini imao je katastrofalne posljedice na rukometne klubove iz Bosne i Hercegovine, tako da nijedno evropsko takmičenje nije osvojeno, gdje su se teško prolazile i prve faze evropskih takmičenja. U domaćem takmičenju najuspješniji klubovi su Izviđač i Bosna iz Sarajeva. Isto tako uspješni klubovi u domaćem prvenstvu, i koji su učestvovali u evropskim takmičenjima su Bosna iz Visokog, Borac iz Travnika, Sloga, Sloboda i nekadašnji rukometni gigant Borac iz Banja Luke. Trenutno najelitnije takmičenje u Bosni i Hercegovini je Premijer liga.

Takmičenje za reprezentacije

  • Afrički nivo:
    • Afrička rukometna prvenstva za muškarce
    • Afrička rukometna prvenstva za žene
  • Azijski nivo:
    • Azijska rukometna prvenstva za muškarce
    • Azijska rukometna prvenstva za žene
  • Okeanijski nivo:

Okeanijska rukometna prvenstva

  • Američki nivo:
    • Panamerička rukometna prvenstva za muškarce
    • Panamerička rukometna prvenstva za žene
    • Rukomet na Panameričkim igrama
    • Ženski rukomet na Panameričkim igrama

Takmičenja za klubove

Također pogledajte

Balkana

Turističko rekreativni centar Balkana je dio gornjosansko-plivske turističke zone, a nalazi se pored nekadašnjeg “Puta AVNOJ-a” (Jajce – Mrkonjić Grad – Bihać). Udaljen je 4 kilometra od Mrkonjić Grada, Bosna i Hercegovina i najatraktivnije je izletište u ovom kraju.

Balkanu čine dva ovalna vještačka jezera: Veliko i Malo, ukupne površine 56.000 m2. Smještena su u dolini planine Lisina. Izgrađena su 50-ih godina 20. vijeka. Napajaju se iz planinskih potoka Cjepalo i Skakavac i

iz sublakustrijskih izvora ispod Velikog jezera. Jedina otoka je Crna Rijeka, koja teče u pravcu jug-sjever i nakon 17 km se ulijeva u Vrbas. Omeđena su pašnjacima, te gustim hrastovim i četinarskim šumama. Manji dio jezera uređen je kao kupalište, a veći je bogat pastrmkom.

U julu i avgustu temperatura vode u Malom jezeru dostiže 20° C, pa je tada pogodna za kupanje. Tokom zime se njegova površina često zaledi pa je moguće upražnjavanje i zimskih sportova. Veliko jezero je bogato raznim vrstama ribe: amur, linjak, pastrmka i dr.

Turistička infrastruktura s restoranom i bungalovima namijenjena je ljetnoj i zimskoj rekreaciji.

Pored jezera nalaze se tereni za košarku, mali nogomet, rukomet, odbojku na pijesku, parking, uređena i obilježena mjesta za roštilj i kampovanje, trim staza i dr.

Plivanje, sunčanje, ribolov ljeti, skijanje i planinarenje zimi daju Balkani obilježje jednog kompletnog turističko-rekreativnog centra.

Golman

Golman je igrač sportske ekipe koji stoji na golu i cilj mu je da spriječi da lopta završi u mreži njegovog gola. Obično se nalazi u ograničenom prostoru ispred mreže, u kojem za njega važe drukčija pravila u odnosu na ostale igrače. Razlikuje se od ostalih igrača po izgledu i/ili boji opreme.

Sportovi u kojima postoji vratar su: nogomet, rukomet, vaterpolo, hokej na ledu, hokej na travi i razne varijante tih sportova.

Modrac

Jezero Modrac je akumulacijsko jezero koje se najvećim dijelom nalazi u općini Lukavac mada dodiruje i rubna područja općina Tuzle i Živinica. Jezero Modrac je dugo 12 kilometara, a široko u prosjeku 700 metara sa najvećom dubinom od 14 metara. Jezero je nastalo vještačkim putem tako što je napravljena brana na rijeci Spreči.

Ovo jezero je privlačilo veliki broj turista u postratnom periodu prije svega zbog lijepo urađene plaže u mjesnoj zajednici Prokosovići. Plaža je urađena na dužini od oko 1500 metara obale i uz prateće objekte predstavlja najuređeniju plažu u cijeloj BiH. Prateći objekti koji se nalaze na ovoj plaži su razni restorani, hoteli, moteli i kafići, kao i neki sportski objekti (tereni za rukomet i košarku i odbojku na pijesku). Na ovoj plaži se dugi niz godina održavao festival narodne muzike Bosna slobodi pjeva. Pored ovog festivala još se tokom ljeta održava smotra folklora kao i razni koncerti, a već nekoliko godina tradicionalno se održava i lukavačka motorijada. Pored svih ovih dešavanja na jezeru se održavaju i takmičenja u ribolovu, kao i niz drugih kulturno-sportskih manifestacija. Pored ove vještačko uređene plaže duž cijele obale jezera Modrac nalaze se prekrasna mjesta za odmor i rekreaciju.

Premijer liga Bosne i Hercegovine u rukometu

Premijer liga je najviši rang bosanskohercegovačkog rukometa koji organizuje Rukometni savez BiH. Sastoji se od 16 klubova. U Premijer ligu ulaze tri kluba iz nižeg ranga, dva prvoplasirana iz Prve lige Federacije Bosne i Hercegovine (Sjever i Jug), te jedan iz Prve lige Republike Srpske.

Rukomet na Olimpijskim igrama

Rukomet na Olimpijskim igrama je prvi put uključen u program na Igrama u Berlinu 1936. godine, i to samo za muškarce. Međutim, nakon tih Igara isključen je iz programa, da bi ponovno bio vraćen tek na Igrama u Münchenu 1972. godine, i od tada je standardno u programu svih izdanja ljetnih Olimpijskih igara. Takmičenja za žene su uključena na Igrama u Montrealu 1976. godine.

Rukomet na Olimpijskim igrama 1936.

Rukomet na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine, uključivao je samo takmičenja u muškoj konkurenciji. To je bilo prvi put da je rukomet postao olimpijski sport.

Rukomet na Olimpijskim igrama 1972.

Rukomet na Olimpijskim igrama u Minhenu 1972. bila su samo takmičenja u muškoj konkurenciji. To je bilo prvi puta nakon Igara u Berlinu 1972. godine da je rukomet uključen u olimpijski program.

Rukomet na Olimpijskim igrama 1976.

Rukomet na Olimpijskim igrama u Montrealu 1976. uključivao je takmičenja i u muškoj i u ženskoj konkurenciji.

Rukomet na Olimpijskim igrama 1980.

Rukomet na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980. uključivao je takmičenja i u muškoj i u ženskoj konkurenciji.

Rukomet na Olimpijskim igrama 1984.

Rukomet na Olimpijskim igrama u Los Angelesu 1984. uključivao je takmičenja i u muškoj i u ženskoj konkurenciji. Zbog bojkota zemalja pod uticajem SSSR-a, neke od jakih rukometnih nacija nisu poslale svoje predstavnike na ove Igre. Tu su činjenicu dobro iskoristili predstavnici SFR Jugoslavije, koja je osvojila obje zlatne medalje.

Rukomet na Olimpijskim igrama 1988.

Rukomet na Olimpijskim igrama u Seulu 1988. uključivao je takmičenja i u muškoj i u ženskoj konkurenciji.

Rukomet na Olimpijskim igrama 1992.

Rukomet na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. uključivao je takmičenja i u muškoj i u ženskoj konkurenciji. Nakon raspada SSSR-a, bivše sovjetske republike je predstavljao ujedinjeni tim pod olimpijskom zastavom, te osvojio medalje u obje konkurencije, zlato kod muškaraca i broncu kod žena.

Rukomet na Olimpijskim igrama 1996.

Rukomet na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. uključivao je takmičenja i u muškoj i u ženskoj konkurenciji.

Rukomet na Olimpijskim igrama 2000.

Rukomet na Olimpijskim igrama u Sydneyu 2000. uključivao je takmičenja i u muškoj i u ženskoj konkurenciji.

Rukomet na Olimpijskim igrama 2004.

Rukomet na Olimpijskim igrama u Atini 2004. uključivao je takmičenja i u muškoj i u ženskoj konkurenciji.

Rukometna reprezentacija Francuske

Francuska rukometna reprezentacija predstavlja državu Francusku u rukometu.

Krovna organizacija: Fédération Française de Handball

Rusija

Rusija (ruski: Росси́я), službeno Ruska Federacija (ruski: Росси́йская Федера́ция), jest suverena država koja se prostire preko ogromnih prostranstava Istočne Evrope i sjeverne Azije. Sa površinom od 17.075.400 km2 Rusija je najveća država na svijetu, pokrivajući skoro dvostruko veću teritoriju od Kanade, Kine ili Sjedinjenih Američkih Država. Po broju stanovnika deveta je najmnogoljudnija država na svijetu sa oko 144 miliona stanovnika u 2016. godini.

Zapadni, evropski dio države je dosta gušće naseljen, sa višim stepenom urbanizacije i u njemu živi oko 77% stanovništva Rusije. Glavni i najveći grad Rusije je Moskva, jedan od najvećih gradova svijeta dok su veći gradovi: Sankt Peterburg, Novosibirsk, Jekaterinburg, Njižni Novgorod i Kazanj.

Protežući se preko cjelokupne sjeverne Azije i većeg dijela Istočne Evrope, Rusija se dijeli na jedanaest vremenskih zona i uključuje širok spektar okruženja i oblika reljefa.

Nekada najistaknutija republika SSSR-a, Rusija je postala nezavisna država nakon njegovog raspada, decembra 1991. Pod sovjetskim sistemom, zvala se Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (RSFSR).

Većina površine, stanovništva i industrijske proizvodnje SSSR-a, nekada jedne od dvije svjetske supersile, otpada na Rusiju. Zbog toga, i po raspadu Sovjetskog saveza, Rusija igra značajnu ulogu na svjetskoj sceni. Ova uloga, iako značajna, još nema ulogu nekadašnjeg SSSR-a.

Ruska ekonomija je prema vrijednosti nominalnog BDP-a rangirana kao 12. najveća na svijetu i šesta po paritetu kupovne moći u 2015. godini. Ruske rezerve mineralnih i energetskih resursa su najveće takve rezerve na svijetu, što je čine jednim od vodećih proizvođača nafte i prirodnog plina na svijetu.Jedna je od nekoliko priznatih nuklearnih sila i država sa najvećim zalihama oružja za masovno uništenje. U globalnom smislu, Rusija je velika sila i okarakterisana kao potencijalna supersila. Stalna je članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kao i članica G20, Vijeća Evrope, APEC-a, Šangajske organizacije za saradnju, OSCE-a, Svjetske trgovinske organizacije (WTO) kao i vodeći član Zajednice nezavisnih država (ZND), Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO), Evroazijske ekonomske unije (EEU) i drugih međunarodnih organizacija.

SEHA liga

SEHA liga (South East Handball Association) je regionalna rukometna liga koja se igra na području jugoistočne i srednje Evrope. Osnovana je 2011. godine. U sezoni 2019/20. u njoj se takmiče klubovi iz sedam država Bjelorusije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Srbije, Slovačke, Kine, Mađarske, Rusije i Ukrajine. U prethodnim sezonama igrali su klubovi iz Slovenije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Rumunije.

Trenutni prvak je Vardar koji je sa pet osvojenih titula najuspješniji klub lige.

Ljetni
Zimski

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.