Romi

Romi je vlastito ime tradicionalno nomadskog naroda porijeklom iz sjeverozapadne Indije koji se klasificira Indo-Iranskoj jezičnoj porodici. U sjeverozapadnoj Indiji ima jezika kojima je romski jezik srodan. Njihove migracije počinju iz Azije možda u 13. vijeku, i otuda se počinju širiti Evropom, u svakom slučaju u zapadnoj Evropi dolaze negdje u 15. vijeku, da bi se u 16. vijeku proširili cijelom Evropom. Na područje Sjeverne Amerike dolaze kasnih 1800.-tih godina. Raširivši se širom svijeta Roma (pred kraj 20. vijeka) ima između deset i dvanaest miliona. Tri su glavne etničke zajednice na koje su se Romi podijelili svojom ekspanzijom, to su: Gitani (Gitanes), Kalderaši (Kalderash) i Manuši (Manush). Fizički su tamnoputi i nižeg rasta, kose crne. Kod tamnoputijih bosanskih Roma javlja se u 80% slučajeva dolihokefalnost čiji indeks lobanje iznosi 74,4, dok se kod svjetlijih češće javlja brahikefalnost s indeksom 79,8. Himna im se naziva Đelem, đelem

Svjetski dan Roma se obilježava od 1971. godine, kada je 8. aprila u Londonu održan prvi svjetski kongres Roma. Obilježavanje tog dana je ustanovljeno kako bi se ukazalo na težak položaj Roma i da bi se podstakle države u kojima žive da obrate posebnu pažnju unapređenju njihovog položaja. [1]

Pearson, Transylvanian Gipsy group
Romi u Transilvaniji, 19. vijek

Etimologija

Uobičajeni naziv za Rome (rom ili manuš = čovjek) je Cigani koji je porijeklom iz grčkog 'Athinganos', otuda ona ulazi u evropske jezike u raznim varijantama. Nijemci su iskovali ime Zigeuner (izg. Cigajner); mađarski: Cigány; Litvanski: Cigonas; italijanski Zingaro; arbanaški: Cingi. Porijeklo ciganskog imena tražilo se i kod indijskog plemena Čangar, gdje bi možda mogla biti i njihova prapostojbina.

Postoji još nekoliko naziva za ovaj narod, a razlog je taj što se mislilo da su Cigani porijeklom iz Egipta, otuda španski naziv Gitanos i engleski Gypsies, i u Crnoj Gori i Dalmaciji razvio se naziv Jeđupi ili Jeđupci, pa naziv Đupci u Makedoniji. Kod Turaka Osmanlija i Arapa, isto prema Egiptu, nastao je naziv Fir'aun kawmy ('faraonov narod'), on se u Mađarskoj pretvorio u 'pharao nepe', a preko Turaka je u Bosnu ušao kao Firauni, otuda i hipokoristik firko. Francuzi su nadalje za njih napravili i naziv Bohémiens (od Bohemija, Češka). Cigane ili Rome poznaju i skandinavski narodi koji ih prozvaše Tatern i Heiden (=pogani').

Običaji

Društvena zajednica

Romi su narod bez domovine i vlastite političke organizacije. Kod njih nema ni tradicije o državi ni nacionalizma. Međusobno veoma složni i nikada nisu vodili osvajački rat. Zajednice Roma biraju svoga kneza koji pred vlastima zastupa svoje pleme. On se lijepo oblači a simbol njegove časti je kneževska sjekirica na štapu. Knez je odgovoran za postupke svoje vlastite zajednice i stoga poznaje svaku porodicu. Uz njega se nalazi i ciganska majka koja čuva i gaji ciganske običaje i daje savjete. Nju se veoma poštuje.

Porodica

Od mjesta do mjesta, romska porodica može biti patrijarhalna ili matrijarhalna. Značajno im je svima da se žene veoma mladi, a na vjenčanju je prisutan i ciganski knez. Porodice su im velike, s mnogo djece.

Religija

Religija Roma je magija, a u pravilu prihvaćaju vjeru zemlje u kojoj žive, tako su u Grčkoj grkoistočne vjere a u Turskoj muslimanske. Kod njih se očuvalo vjerovanje u dobre i zle duhove i u uroke. U mjesecu maju dolaze na hodočašće grupe Roma katolika i sakupljaju se na jugu Francuske u gradu Saintes-Maries-de-la-Mer.

Muzika

Romi su skloni muzici i u mnogim su zemljama poznati kao profesionalni muzičari. Njihovi orkestri sviraju pod vodstvom primaš-a, koji improvizira melodije dodajući ih iznova, orkestar ga prati. Instrumentima kojima se služe su prvenstveno violina, pa violončelo, kontrabas i cimbala. Veoma su po ovoj muzici poznati Romi u Mađarskoj.

Jezik

Jezik Roma (e Romani čhib) pripada indijskoj grani jezika u koji je ipak tokom njihovog skitalačkog i selilačkog života prodro golem broj stranih riječi, pa je najveću promjenu doživio sam rječnik. Jezik im većinom ima iste glasove kao bosanski, osim nekih grlenih glasova, postoje dva roda (muški i ženski) a imenica ima osam padeža. Pozajmice iz drugih jezika imaju posebnu deklinaciju; Glagola ima tri vrste.

Ukratko

Romi su lutajući narod indijskog porijekla raspršen širom svijeta, pretežno u Evropi. Izvori ih spominju u Bizantu od 11. vijeka. Procjene o broju pripadnika krajem 20. vijeka kreću se od 3 do 8 i više miliona. Najviše ih živi u državama Istočne i Jugoistočne Evrope te u Španiji. Romske organizacije zalažu se za priznanje da su Romi zaseban neteritorijalni narod s vlastitom historijom, jezikom i kulturom. Karakteristični su po jeziku, nomadizmu, ali i po zanimanjima: mala trgovina, sitni popravci, skupljanje i prodaja otpadnih materijala, građevinski radovi, muzika, zabava, gatanje itd.

Reference

  1. ^ Povodom Svjetskog dana Roma
Bosanski Brod

Bosanski Brod je naselje i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine, na desnoj obali rijeke Save. Gradsko naselje je 1991. brojalo 14.098, a općina 34.138 stanovnika. Općina sada broji oko 18.000 stanovnika prema popisu stanovništva 2013. godine.

Bratunac

Bratunac je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini i prostire se na površini od 293,49 km2. Općina graniči s općinama Zvornik, Srebrenica , Milići i Vlasenica, a rijekom Drinom u dužini od 68 km graniči sa Srbijom. U općini postoji 15 mjesnih zajednica sa ukupno 20.800 stanovnika.

Brčko

Brčko je grad u sjeverno-istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi. Na osnovu geografskog položaja, privrednih i drugih kapaciteta, Brčko predstavlja privredni i kulturni centar Bosanske Posavine.

Brčko je istovremeno i centar Distrikta Brčko zasebne administrativno-upravne jedinice u Bosni i Hercegovini koja ne pripada niti entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine, niti entitetu Republici Srpskoj. Brčkom upravljaju samo mjesne i državne vlasti, uz pomoć međunarodne zajednice u obliku supervizora. Aktuelni supervizor Brčko distrikta je Dennis W. Hearne.

Centar (Sarajevo)

Centar je sastavna općina Sarajeva, te kulturno, političko, privredno, trgovačko i zdravstveno središte tog grada. Zahvata zapadnu polovicu historijskog dijela Sarajeva, uključujući Ciglane, Koševsko brdo, Koševo, Marijin Dvor i Skenderiju. Graniči sa općinom Ilijaš na sjeveru, Starim Gradom na istoku, općinom Novo Sarajevo na jugu, te sa općinama Novi Grad i Vogošća na zapadu. Općina Centar se sastoji od ukupno 15 mjesnih zajednica.

Gradačac

Gradačac je grad i središte istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Nalazi se na obroncima Majevice, na nadmorskoj visini od 129 metara. Gradom dominira kula Husein-bega Gradaščevića, poznatija kao Gradina, koja je zaštitni znak i prepoznatljivi simbol grada.

Ilijaš

Ilijaš je naselje i općina koja se nalazi u Kantonu Sarajevo, sjeverozapadno od grada Sarajeva. Po popisu stanovništva 2013. godine općina Ilijaš se sastoji od 74 naselja.

Kralupi

Kralupi su naseljeno mjesto u općini Konjic, Bosna i Hercegovina.

Leskovac

Leskovac je jedan od najvećih gradova u Srbiji i broji 100.000 stanovnika. Glavni je grad Jablaničkog okruga i nalazi se na jugu republike, 300 km od Beograda i 40 km od Niša.

Iako kao grad datira još iz doba Rimskog carstva, zvao se Glubočica pa Dubočica, a ime Leskovac grad je dobio po šumama lijeske tj. lješnjaka. Leskovčani i danas nalaze po svojim vrtovima novčiće i predmete iz doba Rimljana o čemu svjedoče i zbirke gradskog muzeja. Pored njega, postoje i muzeji-kuće iz doba vladavine Osmanlija, kao i tekstilni muzej u Strojkovcu, 10 km od centra grada.

Leskovac je naročito poslije Dugog svjetskog rata bio poznat po proizvodnji tekstila. Ta industrija danas nije tako razvijena, mnoge tvornice su u procesu privatizacije, pa zbog otpuštanja ima i dosta nezaposlenih.

Brend koji može obilježiti ovaj grad je Leskovački roštilj (Roštiljijada se održava svakog septembra i posjećuje je dosta stranaca a svake godine Leskovčani obaraju rekord u pečenju najvećih pljeskavica na svijetu). Tu se pravi i najbolja na svijetu popularna Leskovacka mućkalica, te uzgajaju u Srbiji poznate ljute papričice, takozvani džindžiki.

U gradu ima na desetine osnovnih i srednjih škola i gimnazija. Tu su i Tehnološki fakultet, Viša tekstilna i Viša ekonomska škola.

Leskovačko pozorište radi više od 100 godina, a grad ima i više jako bogatih knjižnica.

Stanovništvo Leskovca čine Srbi (oko 97%) a ostali su Romi, Bugari, Makedonci.

U gradu funkcionira i više sportskih klubova: Zdravlje, Dubočica.

Leskovac je poznat po popularnim trubačima, bleh orkestrima, etno muzici, kafanicama, ali i po dijalektu dosta razičitom u odnosu na književni srpski jezik.

Ljubinje

Ljubinje je općina i naselje koji se nalazi u istočnom dijelu Hercegovine na putu između Trebinja i Mostara.

Novo Sarajevo

Općina Novo Sarajevo jedna je od devet općina Sarajevskog kantona i jedna od četiri općine Grada Sarajeva. Teritorija općine Novo Sarajevo zauzima centralni dio Sarajevskog polja. Graniči sa općinama Centar, Novi Grad, Vogošća i Istočno Novo Sarajevo.

Općina Novo Sarajevo je kulturni, obrazovni, administrativni i poslovni dio grada Sarajeva. Prostire se na površini od 9,9 km2. Prije rata općina je zauzimala površinu od 47,15 km2 što znači da sada oko 75% prijeratne teritorije pripada manjem bh. entitetu, a ostatak Federaciji BiH. Prije rata, a prema popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Novo Sarajevo je imala 95.089 stanovnika. Od toga: 90.892 stanovnika u dijelu naseljenog mjesta Sarajevo, a ostalih 4.197 stanovnika u sedam naseljenih mjesta. Općina Novo Sarajevo bila je među najnaseljenijim gradskim općinama.

Podorašac

Podorašac je naseljeno mjesto u općini Konjic, Bosna i Hercegovina.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen 1971. godine. Po popisu stanovništva na površini od 51.197 km2 1971. godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 3.746.111 stanovnika.

Broj stanovnika: 3.746.111

Broj stanovnika ženskog spola: 1.911.511 (+76.911)

Broj stanovnika muškog spola: 1.834.600

Broj žena u odnosu prema broju muškaraca 1040:1000

Broj domaćinstava: 848.545

Veličina prosječnog domaćinstva: 4,4 člana/domaćinstvu

Gustoća naseljenosti: 73,2 stanovnika/km2

Prosječna starost žena: – godina

Prosječna starost muškaraca: – godine

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen u martu 1981. godine, kao dio Popisa stanovništva u Jugoslaviji. Po popisu stanovništva na površini od 51.197 km2 1981. godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 4.124.256 stanovnika.

Priština

Priština (albanski: Prishtina, ćirilica: Приштина) je glavni i najveći grad Kosova.

Smatra se da ima između 550.000 i 600.000 stanovnika. Etničku većinu u gradu čine Albanci, dok su manjine Bošnjaci, Srbi, Romi i Turci. U gradu se nalazi sjedište UNMIK-a. Priština je upravni, obrazovni i kulturni centar Kosova. Ima univerzitet i međunarodni aerodrom.

Grad odlikuje karakteristična arhitektura istočnog Balkana. Poznata je zgrada

Univerziteta, kao i niz zgrada iz vjerskog i upravnog života grada.

Prnjavor

Prnjavor je naselje i središte istoimene općine u Bosni i Hercegovini.

Romski jezik

Romski jezik je jezik Roma. Romski jezik je zapravo grupa više-manje različitih dijalekata, jer su Romi svugdje preuzeli riječi i oznake jezika naroda među kojem su živjeli.

Romski nema svoj prajezik kao jedan jezik, jer se ne radi o jednoj etničkoj grupi, već o kasti radnika u službi nekoliko kraljevina koje je pokorila dinastija Gupta i rastjerala vojničku kastu. Nju je kasnije izbjeglički život zbližio, što je dovelo do nekih sličnosti u jeziku. Nastojanje Roma da ujedine sve Cigane u jedinstvenu etniju nailazi na znatan otpor kod ostalih, vjerski, civilizacijski i etnički različitih grupa. Romski jezik srodan je nekim sjevernoindijskim jezicima, među ostalim i starom Sanskrtu, jednom od najstarijih poznatih indoevropskih jezika uopće. Ne postoji književna tradicija romskog jezika, pa tako ni pisana historija. Sve više prihvaćeno zajedničko ime, zbog podjednako negativnog tretmana svih tih grupa, potječe od opće imenice Rrom = čovjek, tako da Romi, kao nacionalno ime etimologijski znači, naprosto - ljudi.

Srbac

Srbac je naselje i središte istoimene općine na ušću Vrbasa u Savu u sjevernoj Bosni.

Čelebići (Konjic)

Čelebići su naseljeno mjesto u općini Konjic, Bosna i Hercegovina.

Živinice

Živinice su grad i središte istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, južno od Tuzle. Administrativno pripada Tuzlanskom kantonu u sklopu Federacije Bosne i Hercegovine.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.