Reptili

Reptili (ili gmizavci) su četvoronožne životinje (tetrapodi), čiji je embrio okružen amniotičkom membranom. Danas ih zastupaju četiri živuća roda:

Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Reptili
Australski vodeni zmaj, Physignathus lesueurii
Australski vodeni zmaj, Physignathus lesueurii
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Potpleme Vertebrata
Razred Sauropsida/Reptilia
Goodrich, 1916.
Redovi

podklasa Anapsida

podklasa Diapsida

  • nadred Ichthyopterygia izumrli
  • nadred Sauropterygia izumrli
  • nadred Lepidosauria
  • nadred Dinosauria
    • Ornithischia izumrli
    • Saurischia

Također pogledajte

Vanjski linkovi

̈ http://www.biodiversitylibrary.org/item/23742

Anageneza

Anageneza (grč. αἴρω – ana = podići, gore + γένεσις – jénnissi = rođenje, nastajanje), poznata i kao "filetička evolucija" (monofiletska evolucija), je evolucija vrste koja uključuje jedinstvenu populaciju umjesto divergencije i grananja, kao u kladogenezi. Kada se nakupi dovoljno mutacija nastaje populacija koja se značajno razlikuje od predačke generacije pa takva populacija postaje novi specifikum i dobija novo ime. Ključno je da se cjelokupna populacija razlikuje od predačke populacije, tako da se predačka može smatrati izumrlom. Niz takvih vrsta, kolektivno je poznato kao evolucijska loza , predstavljju novi rod ili ostaju novi predstavnici prethodnog.Pojam i termin anageneza u nauku je uveo Hajat (1866.), za početne stadije evolucije viših biosistematskih kategorija živog svijeta, dok je Renš 1947. definira kao pojavu novih organa i evolutivno usavršavanje organizacijskih tipova u postanku viših sistematskih skupina organizama.Iz prethodne definicije, lako je uočiti kakve kontroverze mogu nastati u taksonomiji kada je riječ o razlikama koje su dovoljno značajne da opravdaju novu klasifikaciju vrsta. Anageneza se može označiti i kao "postepena evolucija".

Filozof znanosti Marc Ereshefsky tvrdi da je „parafletski takson“ rezultat anageneze. Divergencija i grananje su doveli da su se ptice značajno odvojile od guštera i krokodila, koji su grupirani kao reptili.Što se tiče društvene evolucije, on je predložio da se socijalna anageneza /aromorfoza shvata kao univerzalne ili široko difuzne društvene inovacije koje podiže kompleksnost društvenih sistema , njihovu prilagodljivost, integritet i međusobnu povezanost.

Bespolno razmnožavanje

Bespolno, vegetativno ili aseksualno razmnožavanje jest proces u kojem organizmi stvaraju genetički slične ili identične sopstvene kopije, bez doprinosa genetičkog materijala nekog drugog organizma. Poznato je i pod nazivima bespolna reprodukcija i nespolno razmnožavanje.

Bakterije se bespolno dijele putem binarne fisije; virusi preuzmu kontrolu nad ćelijom domaćina da bi proizveli više virusa; hidra i kvasac su u mogućnosti da se razmnožavaju pupljenjem. Ovi organizmi često ne posjeduju različite spolove, a sposobni su za "cijepanje" u dva ili više sopstvnih primjeraka. Većina biljaka imaju sposobnost za bespolnu reprodukciju, kao i mrav vrste Mycocepurus smithii. Smatra se da se u potpunosti i redovno razmnožavaju aseksualnim putem.Najpoznatiji primjeri bespolnog razmnožavanja se primjenjuju u voćarstvu ili hortikulturi, gdje se od pojedinih biljnih tkiva i organa dobijaju cjelovite nove jedinke. Najčešći reprodukcijski materijal su reznice izdanaka, listovi, pupovi, položenice, stoloni, podanci, gomolji, rizomi i druge pogodne vegetativne strukture.

Suvremeni način vegeteativnog razmnožavanja u ovim i drugim oblastima je putem kulture tkiva, kojom se jedna biljka može umnožiti u praktično beskonačno mnogo primjeraka.

Neke vrste koje se reproduciraju bespolno, kao što su hidra i kvasac mogu i spolno. Na primjer, većina biljaka je sposobna za vegetativno razmnožavanje – reprodukciju bez sjemena ili spora, može se reproducirati i seksualno. Isto tako, bakterije mogu razmjenjivati genetičke informacije, tj. rekombinirati genetički materijal, putem povremenog konjugiranja.Drugi načini aseksualna reprodukcije uključuju partenogenezu, fragmentaciju i formiranje spora, koji uključuju samo mitozu.

Partenogeneza je rast i razvoj embriona ili sjemena bez oplodnje jajeta spermatozoidom. Prirodno se javlja u nekim vrstama, uključujući i niže biljke (gdje se naziva apomiksija), beskičmenjaka (npr. dafnija uši, neke pčele i parazitske osice) i kičmenjaka (npr. neki reptili ribe, uključujući i ajkule, a vrlo rijetko i ptice).Ponekad se također koristi za opisivanje reprodukciju u hermafroditnih vrsta, koje se mogu samostalno oploditi.

Dinosauri

Dinosauri su bili kičmenjaci slični reptilima, koji su dominirali zemaljskim ekosistemom više od 160 miliona godina, od otprilike prije 230 miliona do prije 65 miliona godina.

Naziv Dinosaurus potiče od grčke reči deinos što znači strašan i saurus što znači gušter, a dao ga je engleski zoolog, ser Richard Owen, 1841. Ljudski pogled na ova bića mijenjao se tokom vremena. Prvo su zamišljani kao veliki, letargični reptili i slikani su kao usamljene životinje koje lutaju po močvari, vukući za sobom svoje dugačke repove. Tek krajem šezdesetih godina ovog vjeka, sa otkrićem Deinonychus-a, bilo je jasno da to nije nikakav inferiorni, tromi gušter već visoko-specijalizovan predator, morfološki sličniji ptici nego gmizavcu. Tada mala grupa paleontologa na čelu sa John Ostromom iznosi viđenje dinosaurusa kao toplokrvnih, društvenih životinja, savršeno prilagođenih uslovima svoje sredine. Ostromovi istomišljenici bili su neprestano kritikovani od strane svojih kolega, mada se sve više činilo da su u pravu.

Evropski močvarni terapin

Evropski močvarni terapin (također Evropska močvarna kornjača ili Evropska močvarna kopnena kornjača), Emys orbicularis, je kornjača koja živi u južnoj i centralnoj Evropi, zapadnoj Aziji i sjevernoj Africi. Živi u i oko sporotekućih voda, te hibernira i do sedam mjeseci godišnje na dnu vode. Njen oklop je smeđe boje sa malo zelene, te nešto žute.

Gnijezdo

Gnijezdo je mjesto koje je napravljeno da čuva životinjska jaja i omogući im razvoj. Gnijezda se najčešće prave od organskog materijala kao što su grančice, trava i lišće, ili mogu biti rupa u zemlji ili stablu drveta, u stijeni ili zgradi. Za gradnju gnijezda se mogu koristiti i ostali materijali kao žice, plastika, platno, dlake ili papir. Generalno svaka vrsta ima poseban stil gnijezda.

Gnijezda najčešće prave ptice, ali također ih prave i sisari, ribe, insekti i reptili.

Herpetologija

Herpetologija (grč. ἑρπετόν - herpeton = puzeća životinja + -λογία – logia = znanje, učenje) je grana zoologije koja se bavi proučavanjem vodozemaca (žabe, krastače, salamandre, tritoni), i gmizavaca (uključujući zmije, guštere, crvolike guštere. kornjače i krokodile).Batrahologija je dalje subdisciplinarna herpetologija, koja proučava vodozemce.

Herpetologija se bavi poikilotermnim tetrapodima. Prema ovoj definiciji "herps" (ili ponekad "herptiles" ili "herpetofauna") isključuju ribe, ali to nije neuobičajeno za herpetološka i ihtiološka naučnih društava koja se okupljaju na objavljivanju zajedničkih časopisa i na konferencijama, u cilju razmjene ideja između istraživača u ovim oblastima. Jedna od najprestižnijih organizacija, American Society of Ichthyologists i Herpetologists, je primjer za to. Mnoga herpetološka društva postoje i danas, nakon što su formirana ona za promociju naučnog interesa za reptile i vodozemce, u zarobljeništvu i divljini.

Herpetologija nudi spoznaje čovječanstvu o ulozi vodozemaca i gmizavaca u globalnoj ekologiji, posebno zbog toga što su vodozemci često vrlo osjetljivi na promjene u okolišu, nudeći vidljivo upozorenje ljudima da se upravo dešavaju značajne promjene u pridodi.

Osobe sa strastveni interesom za herpetologiju i koje drže različite reptile ili vodozemce često sebe nazivaju herperi.Herp je narodni termin za gmizavce i vodozemce. To je izvedeno iz starog termina herpetili, s korijenima u Lineovoj klasifikaciji životinja, u kojoj su reptili i vodozemci svrstani zajedno u istu klasu. Postoji više od 6.700 vrsta vodozemaca i preko 9.000 vrsta gmizavaca. Uprkos modernoj taksonomskoj irelevantnosti, termin je uporan, posebno u nazivima herpetologija, kao naučna studije reptila i vodozemaca i herpetoculture, uzgoja reptila i vodozemaca u zarobljeništvu.

Irwinova kornjača

Irwinova kornjača (Elseya irwini) je vrsta australijske kornjače. Ženka ove vrste ima blijedu glavu sa žućkastim tačkama na vrhu.

Dobila je ime po "kootkrivaču", poznatom zoologu i TV ličnosti, Steveu Irwinu. Irwinov otac, Bob Irwin, prvi je uhvatio ovu životinju na ribarski silk tokom porodičnog kampiranja 1990. godine. Nikada takvu nisu prije vidjeli. Steve Irwin je uzeo par fotografija i poslao ih stručnjaku za kornjače, Johnu Cannu, koji je verifikovao da se, doista, radi o novoj vrsti. Međutim, sve navedeno je utvrđeno nakon Irvinove smrti.

Ova vrsta kornjača jedinstvena je po tome što mogu disati pod vodom tako što uzimaju i čuvaju zrak unutar kloake.

Komodski varan

Komodski varan ili Komodo zmaj (latinski: Varanus komodoensis) poznat još kao Komodo Monitor, Komodo otočni Monitor, "Ora" (za urođenike Komodo otoka), je najveći živi gmizavac na Zemlji. Može narasti do 3 metra (10 stopa) i težiti od 80 do 150 kg. Te velike dimenzije pripisuju se sporom metabolizmu ovog guštera što zahtijeva veliki želudac životinje, te fenomenu otočnog gigantizma što je poslijedica izostanka drugih sisara mesoždera koji bi konkurisali varanu u otočnoj ekološkoj niši. Stoga su ti gušteri zbog svoje veličine alfa predatori i dominantni su u ekosistemu u kojem žive. Spadaju u rod varana.

Kornjače

Kornjače (Testudinata,Testudines, ranije i Chelonia) postoje već duže od 250 miliona godina. Na Zemlji postoji više oko 300 različitih vrsta, od toga su sedam morskih, 180 vrsta živi u slatkoj vodi, a ostatak živi na kopnu. Kornjače se ubrajaju u reptile i bile su na Zemlji još prije nego što su se razvili veliki dinosaurusi . Sposobnost prilagođavanja kornjača, čiji su najbliži srodnici krokodili i ptice, osigurala im je postojanje do današnjih dana.

Krokodili

Krokodili (Crocodilia) su red tropskih grabežljivaca. Uz ptice, to su jedini do danas preživjeli "potomci" velike grupe gmizavaca, Archosaura. Njihovi najbliži živući srodnici su ptice. Njihovo srodstvo je dokazivo cijelim nizom osobina, ali prije svega građom sistema krvotoka. Zbog koštanog oklopa, krokodile nazivaju i oklopljenim gušterima.

Svi danas živući krokodili žive u rijekama i jezerima tropskih i suptropskih područja, jedino Crocodylus porosus može živjeti i u moru, a često se pojavljuje uz obale različitih ostrva. Kao prilagodbu životnoj okolini, ove životinje jako dobro plivaju i prikrivaju se u vodi tako, da miruju uronjeni u vodu pri čemu iz vode izviruju jedino oči i nozdrve. Poznatije vrste su nilski krokodil, gangeski gavijal, misisipski aligator i obični kajman.

Ljuskaši

Squamata ili Ljuskaši su jedna od četiri velike grupe reptila.

Klasično, ljuskaši se dijele u tri podreda, guštere, zmije i prstenaše.

Kako su druga dva podreda proizašla od guštera, gušteri su "prethodni" takson te zadnje dvije grupe, u nju se svrstavaju svi ljuskaši koje se ne mogu uvrstiti u te dvije grupe. Prstenaše i zmije smatraju se monofilijskim skupinama životinjama.

Vjerojatni odnosi međusobne srodnosti i razvoja unutar reda ljuskaša prikazani su u sljedećem kladogramu:

Ljuskaši (Squamata)

├─Legvani (Iguania)

│ ├─Iguaninae

│ └─Acrodonta

│ ├─Kameleoni (Chamaeleonidae)

│ └─Agame (Agamidae)

└─Scleroglossa

├─Gekkota

│ ├─Macaklini (Gekkonidae)

│ └─Pygopodidae

│ ?──Amphisbaenia

│ ?──Dibamidae

│ ?──Zmije (Serpentes)

└─Autarchoglossa

├─Scincomorpha

│ ├─Lacertoidea

│ │ ├─Xanthusiidae

│ │ └─Lacertiformes

│ │ ├─Gušterice (Lacertidae)

│ │ └─Teiioidea

│ │ ├─Teju gušteri (Teiidae)

│ │ └─Patuljasti teju (Gymnophthalmidae)

│ └─Scincoidea

│ ├─Rovaši (Scincidae)

│ └─Cordyliformes

│ ├─Cordylidae

│ └─Gerrhosauridae

└─Anguimorpha

├─Puzaši (Anguidae)

├─Xenosauridae

└─Varanoidea

├─Varani (Varanidae)

└─Helodermatidae

Smještanje zmija, Amphisbaenia i Dibamidae u kladogram je nesigurno.

Mezozoik

Era mezozoika je jedna od tri geološke ere fanerozojskog eona. Podjela vremena na ere je počela sa Giovannijem Arduinom u 18. vijeku, iako je originalno ime za današnji mezozoik bilo "sekundar" (s time da je moderna era bila nazvana tercijar). Smješten između paleozoika i kenozoika, mezozoik znači "srednje životinje" na grčkom: meso za srednje i zoo za životinje. Često se zove "Doba srednjeg života" ili "Doba dinosaura", prema fauni koja je dominirala u to vrijeme.

Mezozoik je bio vrijeme tektonske, klimatske i evolucijske aktivnosti. Kontinenti su se postupno mijenjali od stanja međusobne povezanosti prema njihovoj današnjoj konfiguraciji; ova podjela je dovela do specijacije i drugih važnih evolucijskih događaja. Klima je bila dosta topla kroz cijeli period te je imala važnu ulogu pri evoluciji i diversifikaciji novih životinjskih vrsta. Pred kraj ere već je postojala osnova modernog života.

Pantanal

Pantanal (portugalski pântano - "močvara") je prirodna

regija koja obuhvata najveće tropsko močvarno područje na svijetu. Nalazi se uglavnom u brazilskoj saveznoj državi Mato Grosso do Sul, ali se proteže i u državi Mato Grosso i dijelovima teritorije Bolivije i Paragvaja. Prostire se na površini od oko 140.000 do 195.000 km2. Unutar ovog područja postoje razni subregionalni ekosistemi, svaki sa svojim hidrološkim, geološkim i ekološkim karakteristikama.

Parafiletičnost

Parafilija ili parafiletičnost ili parafiletska evolucija odnosi se na rang koji sadrži grupe koje imaju zajedničkog pretka, uz sve potomke tog pretka, izuzev nekoliko – obično samo jednu ili dvije – monofiletskih podgrupa. Za grupu se kaže da je parafiletska u odnosu na isključene podgrupe. Izraz se obično koristi u filogenetici (potpolje biologije) i u lingvistici.

Termin je uveden za dobro poznate taksone poput gmizavaca (Reptilia) koji su, kako se obično nazivaju i tradicijski definiraju, parafiletski u odnosu na sisare i ptice. Gmizavci obuhvataju njihovog posljednjeg zajedničkog pretka i sve njegove potomke koji uključuju sve postojeće reptile kao i izumrle sinapsida – osim sisara i ptica. Ostale, najčešće priznate parafiletske grupe, uključuju ribe, majmune i guštere.Ako mnoge podgrupe nedostaju u imenu date grupe, kaže se da je ona poliparafiletska. Parafiletska grupa ne može imati status kladusa, koji je redovno monofiletska grupa.

Tocantins (rijeka)

Tocantins je rijeka u Brazilu, centralna fluvijalna arterija zemlje. Teče od juga ka sjeveru, dužinom od 2.450 kilometra. Rijeka Tocantins nije ogranak Amazona, iako se obično tako smatra. Protječe kroz četiri brazilske države: Goiás, Maranhão, Pará i Tocantins, kojoj je i dala naziv i koja je jedna od najmlađih država Brazila, formirana 1988. godine, izdvajanjem iz države Goiás.

Tū-te-wehiwehi

Tū-te-wehiwehi je u maorskoj mitologiji bog reptila; njihov predak.

Zelembać

Zelembać (latinski: Lacerta viridis) jest veliki gušter rasprostranjen od Slovenije i istočne Austrije na zapadu do crnomorskih obala Ukrajine i Turske na istoku. Često se vidi kako se sunča na stijenama ili travnjacima ili se krije u grmlju.

Zoološki vrt grada Beograda

Zoološki vrt grada Beograda (Vrt dobre nade) prostire se na 6 hektara površine u parku Kalemegdanu. Dugogodišnji direktor je bio Vuk Bojović.

Život

Život je oblik postojanja živih bića. Predstavlja najvišu formu kretanja materije, najsloženiju i najznačajniju pojavu prirode. Priroda života je još nedovoljno poznata da bi se mogla dati jedna zadovoljavajuća i nesporna definicija.Život je ono što razdvaja fizičke sisteme u kojima se odvijaju biološki procesi (kao što su signalizacija i procesi samoodržavanja), za razliku od onih koji nemaju takve sposobnosti ili zbog toga što su im takve funkcije prestale usljed smrti ili zato što im prirodno nedostaju takve funkcije i klasificirane su kao nežive. Postoje različiti oblici života, kao što su biljke, životinje, gljive, protisti, archaea i bakterije. Kriterijumi u nekom trenutku mogu biti dvosmisleni i mogu i ne moraju definirati viruse, viroide ili potencijalni vještački život kao život. Biologija je primarna nauka koja se bavi proučavanjem života, iako su u proučavanje života uključene mnoge druge prirodne, tehničko-tehnološke i informatičke nauke.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.