Rendgensko zračenje

Rendgensko zračenje, poznate i kao X-zrake, rentgenske ili rendgenske zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s talasnim dužinama između 10 i 0,01 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja. Najpoznatija njihova primjena je u dijagnostičkoj radiografiji i kristalografiji. Zbog svoje energije ubrajaju se u ionizirajuće zračenje.

X-ray by Wilhelm Röntgen of Albert von Kölliker's hand - 18960123-02
Rendgenska snimka ruke

Otkriće

Wilhelm Conrad Röntgen objavljuje 1895. da je u modificiranoj Crookesovoj cijevi otkrio nevidljive zrake koje izazivaju fluorescenciju, prolaze kroz materiju, te se ne otklanjaju u magnetskom polju. Röntgen je te zrake nazvao X-zrake zbog njihove nepoznate prirode.

Dobijanje

Rendgensko zračenje nastaje kada elektroni velikom brzinom udaraju u metal, pri čemu dolazi do njihovog naglog usporavanja. Svoju kinetičku energiju usporavanjem predaju elektronima iz unutrašnjih ljuski atoma metala. Elektroni iz unutrašnjih ljuski atoma metala će zbog primljene energije prijeći u viši energetski nivo, pa će elektron iz metala pri prelasku iz višeg u niži energetski nivo emitirati foton (elektromagnetsko zračenje). Usporavanjem se stvara kontinuirani spektar zakočnog zračenja (bremsstrahlung), a popunjavanjem mjesta sa kojih su izbijeni elektroni nastaju spektralne linije.

Uobičajeni način dobijanja je u rendgenskoj cijevi. To je vakuumska cijev u kojoj se s jedne strane nalazi anoda, a s druge katoda uz koju se nalazi žarna nit. Katoda je na visokom naponu u odnosu na anodu. Kada žarnom niti teče električna struja ona se užari pa katoda izbacuje elektrone koji se ubrzavaju u električnom polju između katode i anode. Elektroni udaraju u u anodu koja je načinjena od materijala koji su otporni na visoku temperaturu, poput molibdena i volframa, a ujedno se i vrti kako bi imala što bolje hlađenje. Pri tome se 99 % energije elektrona pretvara u toplotu, a samo 1 % odlazi u obliku ionizirajućeg zračenja koje pod pravim uglom izlazi kroz mali otvor na rendgenskoj cijevi.


Nuvola apps kalzium.svg Nedovršeni članak Rendgensko zračenje koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

BZ Crucis

BZ Crucis je zvijezda u sazviježđu Južni krst. Udaljena je 1000 sg od Sunca. Nalazi se iza magline "Vreća uglja". Ima prividan sjaj od 5.3. Ubraja se u Be zvijezde spektralne klase B1IVe. Promjenljiva je zvijezda podvrste Gamma Cassiopeiae. Posjeduje cirkumstelarni omotač. Emitira jako rendgensko zračenje. Pretpostavlja se da je dvostruka, s pratiocem koje bi mogao biti smeđi patuljak.

Elektromagnetni spektar

Spektar je grafik na čijoj je osi ordinata prikazuje energiju ili neku analitičku funkciju energije. Najčešće se pojam spektar koristi kao "spektar elektromagnetnog zračenja". Kao analitičke funkcije energije u spektru elektromagnetnog zračenja koriste se:

gdje je E energija fotona, c brzina svjetlosti, a h Planckova konstanta.


Spektar elektromagnetnog zračenja se dijeli na više dijelova. Podjela zavisi i od nauke koja koristi spektar. Općenita podjela je na: gama zračenje, rendgensko zračenje, ultraljubičasto zračenje, vidljivu svjetlost, infracrveno zračenje, mikrovalno zračenje i radiovalove

Elektromagnetno zračenje

Elektromagnetno zračenje je kombinacija oscilujućeg električnog i magnetnog polja koja zajedno putuju kroz prostor u obliku međusobno okomitih talasa. Ovo zračenje je nosilac elektromagnetne interakcije (sile) i može se interpretirati kao talas ili kao čestica, u zavisnosti od slučaja. Čestice koje kvantifikuju elektromagnetno zračenje su fotoni.

Elektromagnetne talase je teorijski predvideo James Maxwell pokušavajući da objasni efekte indukcije električne struje u magnetnim poljima i obrnuto. Kasnije je Heinrich Rudolf Hertz potvrdio ovu teoriju proizvevši radiotalase koje je detektovao sa drugog kraja svoje laboratorije jednostavnom oscilacijom električne struje kroz provodnik (time demonstriravši primitivan oblik antene).

Svako naelektrisanje promjenom brzine kretanja generiše elektromagnetno polje. Ova informacija se prostire kroz prostor brzinom svjetlosti i osobine odgovarajućeg elektromagnetnog talasa su direktno vezane za dinamiku promjene kretanja naelektrisanja. Ako imamo provodnik u kome naelektrisanje osciluje, generisani elektormagnetni talas će imati istu frekvenciju oscilovanja. Alternativno, ako elektromagnetno zračenje gledamo kao emisiju čestica (fotona), energija koju one nose je direktno vezana za talasnu dužinu, odnosno učestalost talasa. Što je veća učestalost to je veća energija fotona. Tačan odnos je opisan Plankovom relacijom E = hν gdje je E energija fotona h je Planckova konstanta, a ν je frekvencija talasa.

Kao što oscilujuća električna struja u provodniku može da proizvede elektromagnetni talas, takav talas također može da u nekom provodniku indukuje električnu struju iste oscilacije, na taj način omogućavajući transfer informacije od emitora ka prijemniku, što je osnov svih bežičnih komunikacija.

Osobine elektromagnetnog zračenja zavise od njegove talasne dužine. Cijeli opseg talasnih dužina elektromagnetnog zračenja naziva se elektromagnetni spektar. On obuhvata gama zračenje, rendgensko zračenje, ultraljubičasto zračenje, vidljivu svjetlost, infracrveno zračenje, mikrovalno zračenje i radiotalase.

U vakuumu se elektromagnetni talasi prostiru brzinom svjetlosti, dok se pri prolasku kroz gasove ili tečnosti dijelovi spektra mogu apsorbovati, odnosno rasipati pri haotičnom kretanju čestica usljed efekta ekscitacije atoma, pri čemu talas prestaje da se kreće pravolinijski pa je percepcija da se kreće sporije od brzine svjetlosti.

Gamma Cassiopeiae

Gamma Cassiopeiae (γ Cassiopeiae, γ Cas) je zvijezda u sazviježđu Kasiopeja. Udaljena je 610 sg od Sunca. Ubraja se u divove. Ima spektralnu klassu B0IVe.Sastoji se od nekoliko zvijezda. Primarna ima prividan sjaj od 2.47 mag a sastoji se od spektroskopijske dvostruke zvijezde. Sekundarna je vizuelna dvostruka zvijezda. Promjenljivog je sjaja, ubraja se u eruptivno promjenljive zvijezde. Ima veoma visoku rotaciju te kao posljedica je ispupčena na ekvatoru. Kreće se brzinom 20.9˙km/s. Njena galaktička orbita udaljena je oko 24100-25100˙sg od naše galaksije. Prisustvo željeza je 1.04˙puta veće od Sunca. Njeni tradicionalni nazivi su Tsih (kineska riječ za "bič") ili Navi. Navi je dato u čast astronautu Virgilu Ivanu Grissomu. Ovu zvijezdu su upravo i koristili astronauti za navigaciju. Rendgensko zračenje zvijezde je 10 puta jače nego kod drugih B ili Be zvijezda. γ Cas je prva Be zvijezda koja je otkrivena.

Kripton

Kripton (grčki: κρυφτος - sakriven) jeste hemijski element sa simbolom Kr i rednim brojem 36. U periodnom sistemu, on se nalazi u 8. glavnoj grupi odnosno 18. grupi po IUPAC-u i stoga se ubraja u plemenite gasove. Kao i drugi plemeniti gasovi, on je također bezbojni, izrazito nereaktivni jednoatomni gas. Po mnogim osobinama, poput tačke topljenja, ključanja i gustoće, kripton se nalazi između lakšeg argona i težeg ksenona. Kripton se ubraja među elemente koji su najrjeđi na Zemlji, a u njenoj atmosferi se nalazi samo u tragovima. Ovaj element su 1898. otkrili William Ramsay i Morris William Travers pomoću frakcione destilacije tečnog zraka. Zbog svoje rijetkosti se vrlo malo koristi, prvenstveno kao gas za punjenje svjetiljki. Poznat je vrlo mali broj spojeva kriptona, među kojima je kripton-difluorid, poznat kao jedno od najjačih oksidacijskih sredstava.

Magnetna rezonanca

Magnetna rezonanca (MR/MRI) je naziv procedure u medicini, kojom se prikazuju slojevi ljudskog tijela.

Nova (zvijezda)

Nova je vrsta zvijezda koju karakterizira visoka promjena sjaja (50.000 puta jača) koja zatim lagano ali stalno opada. Znatna razlika je što se termonuklarna reakcija (fuzija) odvija na površini zvijezde. U našoj galaksiji godišnje se otkrije oko 30-50 nova. Prvo otkriće napravljeno je 1970-tih godina.

Riccardo Giacconi

Riccardo Giacconi (Genova, 6. oktobar 1931.) američki astronom italijanskog porijekla, pionir je i jedan od začetnika rendgenske astronomije, dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku u 2002. U obrazloženju Nobelovog odbora stoji da je Giacconi nagrađen ``za pionirski doprinos astrofizici koji je doveo do otkrića svemirskih izvora rendgenskih zraka.

Svjetlost

Svjetlost je elektromagnetno zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Vidljivi spektar
Mikrotalasi
Radio
Vrste talasne dužine

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.