Ptice

Ptice su, pored gmizavaca, vodozemaca i sisara jedan od četiri razreda koji čine klasu kopnenih kičmenjaka (tetrapoda). Nauka koja se bavi proučavanjem ptica naziva se ornitologija. Ptice žive na svim kontinentima, i do sada je poznato 9.800 vrsta. Međutim, taj je broj sporan, jer neki ornitolozi smatraju, da bi broj vrsta mogao biti i daleko veći.

Rock dove - natures pics
Obični golub u letu

Građa

Krila i let

Duerer wing of a blue roller
Ptičje krilo

Osnovu leta čine oblik, pokretljivost krila pneumatične kosti i snažni prsni mišići. Tokom leta ptica diže krila i zastavice na perima zauzimaju okomiti položaj, a tokom spuštanja krila vodoravan položaj- pri tome se mijenja pritisak zraka na krilima. Neke ptice lete u pravoj liniji (grlica), dok se druge tokom letenja uzdižu i poniru (zelena žuna). Brzi metabolizam u ptica omogućava nadoknadu velikog utroška energije tokom letenja.

Ptice troše oko 15 puta više energije dok mašu krilima nego dok sjede. Ptice poput sive čaplje štede energiju klizećim letom, a albatros lebdenjem. Poseban je oblik letenja kod kolibrija- lebdi u doba uzimanja hrane stalno mašući krilima. Sivi soko, prilikom "obrušavanja", djelom sklopi krila i ponire prema plijenu brzinom od oko 280km/h pa ga smatramo najbržom poznatom pticom.

Pokrov tijela

Koža ptica je tanka, nježna i suha, a obnavljanje površinskog sloja obavlja se sistemskim perutanjem. Od žlijezda u koži imaju samo neparnu lojnu trtičnu žlijezdu. Mast iz žlijezde ptice istiskuju kljunom i njome mažu perje. Pero je građeno od šuplje badrljice i zastavice. Badrljica na području zastavice prelazi u stručak koji nosi isperke s resicama. Razlikujemo 4 tipa perja kod ptica: paperje, pokrivna, repna i krilna pera.

Ptice mitarenjem mijenjaju sva pera najmanje jedanput tokom godine. U procesu mitarenja važnu ulogu ima hormon štitne žlijezde tiroksin.

Kod nekih vrsta ptica postoji znatna razlika u boji perja mužjaka i ženki, dok kod drugih nije izražen (spolni dimorfizam). Ženske su u pravilu manje uočljivih boja.

Kostur ptica

Swan neck skeleton
Vratni pršljenovi labuda

Osnovu kostura čine lobanja, kičma, rebra, prsna kost i kosti udova. U ptica letačica kostur je lagan sa šupljim i zrakom ispunjenim kostima. Upravo pneumatične kosti jedan su od preduslova leta ptica. Ptice koje ne lete imaju kosti ispunjene koštanom srži. Vratni dio kičme je vrlo pokretljiv i u raznih vrsta ptica različit je broj pršljenova. Kostur glave građen je od sraslih kostiju a dijelom prelazi u kljun koji nema zuba. Oblik kljuna najčešće je povezan s načinom prehrane ptice.

Broj prsnih pršljenova je manji i oni nose po jedan par rebara. Ističe se prsna kost koja kod svih letačica ima greben na kojem se nalazi prsni mišić za pokretanje krila. Kičma završava trokutastom trticom na koju su pričvršćena repna pera. Kod ptičijih nogu se ističu bedrena kost, gnjatna kost i pisnica. Prsti završavaju kandžama. Kod nogu nalazimo razne prilagodbe s obzirom na način života.

Mišići

U ptica letačica posebno je naglašen snažan prsni mišić pričvršćen na greben prsne kosti i ramenu kost krila. Prsni mišić se sastoji od 2 dijela: površinski koji spušta krila, te manji unutrašnji dio koji ih podiže.

Razlikujemo tamnocrvene i bijele mišiće. Ptice koje svake godine kreću na dugotrajne letove tokom selidbe imaju više tamnocrvenih mišića, budući da se oni sporije kontrahiraju i sporije umaraju.

Nožni mišići su posebice dobro razvijeni u neletača.

Mišići su raspodijeljeni po cijelom tijelu, a koji su spojeni s vrhovima pera omogućuju perju pokretljivost.

Nervni sistem i čula

Hawk eye
"Oko sokolovo"

Veliki mozak ptica razvijeniji je u odnosu na gmizavce, a to se posebno odnosi na prednji i mali mozak.

Čula ptica nisu ravnomjerno razvijena. U većine ptica najrazvijenije je čulo vida, zatim sluha, dok su čula mirisa, okusa i dodira slabije razvijena. U rijetkih je ptica dobro razvijen njuh, sluh je naročito razvijen u sova te im omogućava da s velikom tačnošću odrede položaj plijena.

Probavni sistem

Probavni sistem počinje usnom šupljinom koja se nalazi u kljunu. Oblik kljuna je raznolik i obično zavisi od ishrane. Hrana iz usne šupljine ulazi u jednjak koji kod mnogih ptica ima proširenje koje se naziva volja. U volji dolazi do omekšavanja hrane i to posebice kod onih ptica koje se hrane zrnjevljem. Dugi jednjak prelazi u žlijezdani predželudac u kom se obavlja enzimska razgradnja hrane. Zatim se nastavlja mišićni želudac koji je sa unutrašnje strane presvučen debelom, čvrstom prevlakom. U njemu se često nalaze kamenčići koji pomažu mišićima tokom usitnjavanja hrane. Deblje želučane stjenke obično imaju ptice koje uzimaju hranu biljnog porijekla. Hrana iz mišićnog želuca ulazi u dvanaesnik zatim tanko i debelo crijevo, a neiskorišteni ostaci napuštaju tijelo kroz nečisnicu.

Kod ptica grabljivica je želudac tanjih stijenki, s obzirom da je mesna hrana lakše probavljiva. Ove ptice sve ostatke izbacuju u obliku gvala sličnih čepovima kroz usnu šupljinu, odnosno kljun. Sadržaj gvale čine uglavnom kosti, dlake i perje.

Disanje

Dišni sistem čine dušnik, dušnice, pluća i zračne vrećice.

Na dnu gornjeg dijela kljuna nalaze se vanjski nosni otvori kojima počinju dišni putevi. Zrak može ulaziti i kroz usnu šupljinu da bi u ždrijelu ulazio u otvor dušika. Dušnice se granaju na tanke zračne kapilare koje ispunjavaju pluća. Pri udisaju zrak ulazi kroz zračne kapilare ne zaustavljajući se u plućima. Potom zrak ulazi u zračne vrećice iz kojih se ponovno vraća u pluća i izlazi iz tijela.

Pet pari zračnih vrećica ima do 4 puta veći volumen od pluća, a ulaze i u unutrašnjost krilnih kostiju. Zračne vrećice znatno smanjuju težinu ptica i pomažu plućima tokom leta. Podizanjem krila tjelesna se šupljina proširi i zrak ispuni zračne vrećice i pluća, a spuštanjem krila smanjuje se kapacitet tjelesne šupljine i organa za disanje te dolazi do istiskivanja iskorištenog zraka. Posebnost ptica čini pjevalica koja se nalazi na prelazu dušika u dušnice. Pomoću ovog organa ptice proizvode različite glasove, a razlikujemo zov i pjev.

Krvotok

Srce se sastoji od dvije predkomore i dvije komore. U ptica ne dolazi do miješanja arterijske i venske krvi što je osnovni preduvjet homeotermnosti (stalne temperature tijela između 40° i 44 °C). Da bi se održala stalna temperatura tijela disanje mora biti intenzivno kako bi se krv obilno opskrbljivala kisikom.

Aorta se po izlazu iz srca grana po tijelu na arterije. Venska krv iz tijela ulazi u desnu stranu srca, a zatim arterijama dolazi do pluća, pošto se opskrbi kisikom ponovno se plućnim venama vraća u srce. Limfni sistem je slabo razvijen.

Sistem za izlučivanje

Mokraća nastaje u pravim parnim bubrezima ili metanefrosima. Mokraćovodima dolazi do nečisnice u kojoj nastaje redukcija vode i mokraća dobija kašasti oblik. Zajedno s neprobavljenom hranom čini izmet koje se odstranjuje iz tijela.

Razmnožavanje

Nest with eggs
Gnijezdo s jajima

Sve ptice su odvojena spola. Spolni organi mužjaka sastoje se od sjemenika ili testisa, nuzsjemenika i dva sjemenovoda koji su smješteni usporedo s mokraćovodom i otvaraju se u nečisnicu. Samo neke ptice imaju razvijen organ za kopulaciju, spolni ud ili penis, a u većine se sperma prenosi izravno iz nečisnice mužjaka na nečisnicu ženke. U ženki je došlo do potpune redukcije desnog jajnika i jajovoda. Oplodnja se odvija u gornjem dijelu jajovoda dok je jaje još bez ovojnice. Vanjski dio jajeta- ljuska formira se tokom spuštanja jajeta niz jajovod. Unutar jajeta nalazi se bjelanjak i žumanjak. Zametni razvoj ili inkubacija moguć je jedino grijanjem jaja(oko 41C). Zagrijavanje sjedenjem na jajima je različitog trajanja između pojedinih vrsta ptica. Ptice nesu tokom jednog gniježđenja od 1 pa do više od 20 jaja. Valjenje većine ptica traje 1-2 dana. Mlade ptice su čučavci ili potrkušci. Čučavci se valjaju slijepi i goli, a potrkušci imaju odmah razvijena sva osjetila. Potrkušce možemo vidjeti kako trče ili plivaju par sati nakon valjenja. Ponašanje ptica - briga za mlade, građenje gnijezda ili selidba samo su neki od oblika ponašanja ptica. U proljeće možemo vidjeti razne načine šepurenja kao dijela ljubavne igre, a posebice će biti naglašen pjev mužjaka kojim nastoji pridobiti naklonost ženke. Gniježđenje počinje pojavom obilnije hrane i povoljne temperature. Jednostavna ili složena gnijezda ptice grade na tlu, u grmlju, na drveću, u šupljinama na obalama rijeka, na stijenama, ljudskim nastambama… Oblici gnijezda su različiti od vrste do vrste, a u osnovi bi sva gnijezda trebala biti što bolja za zaštitu jaja i mladih ptica u njima. Izgradnja gnijezda pripada mužjaku ili ga grade oba roditelja. Neke ptice rabe stara gnijezda, no većina gradi novo svake godine. Kukavice ne grade gnijezdo već jaje podmetnu u gnijezdo neke male pjevice, mala pjevica ga othranjuje, ali gubi svoje potomstvo jer ga kukavica izgura iz gnijezda. Velika jata ptica mogu nastati zbog zajedničkog gniježđenja, traženja hrane, noćenja, skupljanja u jata neposredno pred selidbu…

Selidba ptica

S obzirom na način života ptica, dijelimo ih na 3 osnovne skupine: stanarice (vrabac), skitalice (kugara) i selice (roda). Selidba u ptica ponajprije ovisi o ponudi hrane na području gniježđenja. Selidbu ptica možemo definirati kao promjenu mjesta boravka čitavih ptičjih populacija, što se ponavlja u pravilnim vremenskim razmacima. U sadašnjem obliku vjerovatno je određena ledenim dobima. Led se spuštao se sjevera i ptice su zbog hladnoće i nestašice hrane bile potisnute prema jugu.Neki su ornitolozi mišljenja da je pradomovina ptica južna polutka zemlje. Većina evropskih ptica zimuje u Africi te u jednom smjeru prelete i do 10000 km, a manji dio na jugu Azije. Najduži put prevale arktičke čigre koje na putu do zimovališta i natrag prelete i do 34.000km. Pri istraživanju selidbe ptica koristi se više metoda: prstenovanje, promatranje, radiotelemetrija i biološko označavanje. Danas je jedna od najraširenijih metoda prstenovanja gdje se ptici na nogu stavi lagani aluminijski prsten pod određenim brojem. Za pronalaženje puta značajne su sunce, zvijezde, Zemljin magnetizam, smjer vjetrova, osjetilo za snalaženje u prostoru…

Raznolikost i porijeklo ptica

BirdBeaksA
Različiti ptičiji kljunovi

Danas je poznato oko 9600 vrsta ptica, od tog broja na ovim područjima boravi više od 370 vrsta. Najčešće se ptice svrstavaju u dvije osnovne skupine bezgrebenke (staročeljuske) i grebenke (novočeljuske). Sve grebenke su letačice, a bezgrebenke su dobri trkači rasprostranjeni u stepskim i polupustinjskim područjima. Preci današnjih ptica bili su srodni dinosaurima. Posebno značajna evolucijska novost je perje. Jedan od najpoznatijih fosila je fosil ptice archeopterix (Praptica) koja je živjela prije 150 miliona godina. Pronađen je u Njemačkoj 1861. g.,a danas se čuva u muzeju u Londonu. Imala je niz obilježja gmazova: rep s kralješcima, u kljunu je imala zube, na krilima pandže, trbušna rebra koja današnje ptice nemaju, a imaju ih gmazovi.

Čovjek i ptice

Ptice su oduvijek više ili manje vezane uz čovjeka tokom njegovog civilizacijskog razvoja. Isprva se prehranjivao divljim pticama, a onda ih udomaćivao. Možemo postavljati hraništa za ptice vješajući škrinjice za gniježđenje ptica dupljašica.

Također pogledajte

Anatomija

Anatomija (grč. anatemnein = "sjeći, rezati") jest grana medicine koja ima za cilj proučavanje osnovnih makrostruktura organizma. Praktično svaki organizam ima sebi svojstvenu anatomiju, ali je najvažnija anatomija 5 životinjskih grupa: ptice, ribe, sisari, gmizavci, te vodozemci. Naravno, najvažnija među njima (za medicinsku nauku) jest anatomija čovjeka, a uz nju i anatomija sisara, koja je zanimljiva za veterinarsku medicinu.

Anatomiji je zadatak približiti zainteresiranima što bolje sve okom vidljive strukture na posmatranom organizmu, ne ulazeći u njihovu funkciju pretjerano, jer je to zadatak druge nauke, fiziologije. Može se podijeliti na manji broj grana koje imaju specifične sfere interesiranja, kao, npr, sistemska anatomija, topografska anatomija, plastična anatomija itd.

Atol Johnston

Atol Johnston je atol u Tihom okeanu, 1.150 km jugozapadno od Havaja. Grupa ostrva sa površinom od 2,8 km2 politički pripada SAD-u. Glavno ostrvo Johnstonovo ostrvo je imao 317 stanovnika do 2004. godine. Na ostrvu ima puno guane. Američko vojno zrakoplovstvo preuzelo je vodstvo tih ostrva.

Grupa ostrva se sastoji od koljanog grebena. Glavna ostrva su Johnston Island (Johnstonovo ostrvo) i Sand Island (pjesčano ostrvo) koje su jako obrađene od strane američke vojske. Uz to postoje još dva umjetna ostrva koji su Akau (na sjeveru) i Hikina (na istoku).

SAD koristi ta ostrva za testiranje atomskog oružja. Nakon eksplozije jedne rakete u 1962. godini je jako zaražen plutonijom . Od 1972. do 2000. bilo je redovnih testiranja sa atomskim oružjem. Nakon toga su se koristila ostrva kao skladište nuklearnog otpada. Također se uništavalo hemijsko i biološko oružje kao što su Sarin i Agent Orange. Tokom 2000. godine su počeli sređivati i čistiti ta ostrva.

Jedini stanovnici su pripadnici američke vojske kao i njihovi civilni saradnici koji održavaju to vojno postrojenje.

SAD su ostrva proglasila zaštićenom zonom prirode jer se na njima množe ptice i kornjače. Do 2004. godine je planirano da se američka vojska povuče sa ostrva.

Godine 2005. Atol je ponuđen za prodaju od strane General Services Administration. [1]

Grb Gvatemale

Grb Gvatemale se sastoji iz:

vijenca maslinovih grančica, simbol pobjede

ptice Kvecal, simbol slobode

svitka na kome na piše "LIBERTAD 15 DE SEPTIEMBRE DE 1821" (Sloboda, 15. septembar 1821)

Dvije ukrštene puške sa bajonetima

Dva ukrštena mača, simbol častiGrb je dizajnirao švicarac Jean-Baptiste Frener koji je živio u Gvatemali od 1854 do 1897.

Grb Svetog Tome i Principa

Grb Svetog Tome i Principa je štit iznad kojeg je plava zvijezda i natpis: Jedinstvo, Disciplina, Rad (Unidade Disciplina Trabalho). Štit pridržavaju dvije ptice.

Grb Trinidada i Tobaga

Grb Trinidada i Tobaga je dizajniran 1962 i predstavlja narod Trinidada i Tobaga. Štit je u istim bojama (crvena, crna i bijela) kao i zastava Trinidada i Tobaga. Na štitu se nalaze tri Kolumbova broda Nina, Pinta i Santa Maria. Na štitu se nalaze dva kolibrija, jer je zemlja poznata po kolibrijima. Štit pridržavaju dvije ptice ibis i kokriko. Ispod štita je netpis "Together We Aspire, Together We Achieve".

Grenlandsko more

Grenlandsko more jest morski bazen smješten između Grenlanda na zapadu, arhipelaga Svalbard na istoku, Framovog moreuza i Arktičkog okeana na sjeveru i Norveškog mora i Islanda na jugu. Zauzima površinu od 1.205.000 km2. Ponekad se smatra dijelom Arktičkog a ponekad i dijelom Atlantskog okeana i predstavlja vezu između ova dva okeana ali je, zbog leda, njegov sjeverni dio veoma rijetko otvoren za plovidbu.

Najveća izmjerena dubina Grenlandskog mora je 5600 metra, dok mu je prosječna dubina oko 1450 metara.

Grenlandsko more je gusto naseljeno nižim formama života sa dna lanca ishrane. Veliki beskičmenjaci, ribe, ptice i sisari (uključujući tuljane, kitove i delfine), svi se hrane manjim beskičmenjacima i malim organizmima.

Heraklo

Heraklo (grč. Ἡpακλῆς, Hêraklễs) bio je polubog, sin vrhovnog boga Zeusa i smrtnice Alkmene. U rimskoj mitologiji zvao se Herkul.

Hutovo blato

Hutovo blato je park prirode i ptičiji rezervat u Bosni i Hercegovini. Smješteno je na pet kilometara od Čapljine, a prostire se na skoro 8.000 hektara prostora u neretvanskoj dolini. Razgledanje ovog parka je besplatno, a osim posmatranja, foto-safarija, postoji još nekoliko sadržaja u samom parku, kao što su kafe-restoran, mogućnost organiziranja izleta na određenim lokacijama, hotel i slično.

Ovim parkom prirode upravlja Javno preduzeće Hutovo blato.

Islamska kaligrafija

Islamska kaligrafija je termin koji koristimo za kaligrafiju na arapskom jeziku i drugim jezicima koji koriste arapsko pismo.

Pošto islamski propisi zabranjuju slikanje i vajanje likova, islamska umjetnost se bazirala na lijepo ispisivanje teksta - kaligrafiju, i sebi svojstvenu ornamentiku tzv. arabesku. Tako se razvila najbogatija i najraznovrsnija poznata kaligrafija sa mnogo različitih vrsta pisama (nesh, sulus, ta'lik, divani...) i načina pisanja (u obliku kruga, u ogledalu, u obliku slike predmeta, ptice i sl.).

Tekstovi kaligrafskih ispisa su skoro uvijek kur'anski ajeti, nešto rjeđe hadisi i jako rijetko neke druge izreke ili tekstovi. Kaligrafske radove nalazimo u džamijama i drugim sakralnim građevinama, u obliku levhi (uokvirenih slika), izvezene na platnu, mnogi ručno pisani primjerci mushafa su također kaligrafska djela.

Za džamije u Bosni i Hercegovini, građene u doba Osmanlija, karakteristično je da na zidovima imaju 6 kaligrafskih ispisa i to na prednjem zidu "Allah" i "Muhammed", na bočnim zidovima imena četvorice pravednih halifa: "Ebu Bekr", "Omer", "Osman" i "Alija" i na zadnjem zidu imena Muhammedovih, unuka "Hasan" i "Husejn".

Kokoška

Domaća kokoška ili kokoš (Gallus gallus domesticus) je uzgojni, odomaćeni oblik divlje kokoške, vrste porijeklom iz Jugoistočne Azije. Pripada porodici Phasianidae iz reda Galliformes.

Kao domaća životinja, domaća kokoška ili kako ju se češće zove, kokoška je uzgojena u velikom broju najrazličitijih oblika, obilježja i varijacija boja. Trenutno evropski standardi pasmina domaćih kokoši prihvataju više od 180 poznatih pasmina. U svijetu se uzgaja još daleko veći broj pasmina. Postoje i različite boje jaja, kao na primjer bijela, smeđa, zelena, crvena...

U komercijalnoj proizvodnji mesa i jaja koriste se najčešće hibridne pasmine.

Krokodili

Krokodili (Crocodilia) su red tropskih grabežljivaca. Uz ptice, to su jedini do danas preživjeli "potomci" velike grupe gmizavaca, Archosaura. Njihovi najbliži živući srodnici su ptice. Njihovo srodstvo je dokazivo cijelim nizom osobina, ali prije svega građom sistema krvotoka. Zbog koštanog oklopa, krokodile nazivaju i oklopljenim gušterima.

Svi danas živući krokodili žive u rijekama i jezerima tropskih i suptropskih područja, jedino Crocodylus porosus može živjeti i u moru, a često se pojavljuje uz obale različitih ostrva. Kao prilagodbu životnoj okolini, ove životinje jako dobro plivaju i prikrivaju se u vodi tako, da miruju uronjeni u vodu pri čemu iz vode izviruju jedino oči i nozdrve. Poznatije vrste su nilski krokodil, gangeski gavijal, misisipski aligator i obični kajman.

Labud (sazviježđe)

Labud je sazviježđe na sjevernoj hemisfera. Najsjajnija zvijezda je Alpha Cygni (arap.Deneb) s prividnom magnitudom od 1.25, koja spada u svjetlije zvijezde. Deneb čini zajedno sa Altair i Vega asterizam Ljetni trougao.

Nebo

Nebo je dio atmosfere ili svemira vidljiv sa površine bilo kojeg objekta u svemiru. Najčešće se odnosi na vidljivi dio Zemljine atmosfere. Nebo iznad Zemlje tokom dana je plave boje kao posljedica rasijavanja sunčevih zraka kroz zrak. Noću nebo radi nedostatka svjetlosti je crne boje.

Tokom dana na nebu se može vidjeti Sunce, osim ako nije prekriveno oblacima. Noću na nebu su vidljivi Mjesec (nekad i po danu), zvijezde i planete. Od prirodnih fenomena na nebu se mogu naći oblaci, duge i aurore. Za vrijeme nepogoda vidljive su munje i padavine. Ostalo što se može naći na nebu su avioni, ptice, insekti i sl. Kao rezultat ljudske aktivnosti na nebu se može vidjeti smog preko dana, ili svjetlost tokom noći.

Orao (sazviježđe)

Orao (lat.Aquila) je veoma sjajno sazviježđe na južnom nebu. Uveo ga je u 2. vijeku astronom Ptolomej. Najsjajnija zvijezda Altair udaljena je 16.8 sg od Sunca s prividnom magnitudom od 0.77. Sa Denebom (Labud) i Vegom (Lira) čini Ljetni trougao.

Perje

Perje je oblik kožne izrasline koje je razvijeno kod ptica i specifično je samo za ptice. Perje je proizvod rožnatog sloja kože, slično kao ljuske kod reptila, kojima morofološki najviše nalikuju. Sačinjena su od keratina, istog proteina koji čini kosu i nokte kod ljudi ili rogove kod drugih životinja.

Trtična kost

Trtična kost, trtica ili repna kost (latinski: coccygis) jest savijena, polusavitljiva kost u donjem kraju kičme (kičmenog stuba). Kod majmuna i ljudi, predstavlja zakržljali rep.

Trtica se sastoji se od tri do pet sukcesivno nanizanih manjih repnih (koksignih) kičmeni pršljenova. Prvi je relativno dobro definirani pršljen koji je povezan s krstačnom kosti, a posljednji predstavlja mali koštani nodul ili čvor.Kičmena moždina završava se upravo iznad trtice. Kod mladih odraslih osoba, trtični pršljenovi međusobno se spajaju, a u kasnijem životnom dobu, trtica se može spojiti s krstačnom kosti.

Odgovarajuća struktura kod drugih kičmenjaka, kao što su ptice, također se može nazvati trticom.

Ultraljubičasto zračenje

Ultravioletna (UV) svjetlost – (skraćenica UV prema eng. ultraviolet) − obuhvata elektromagnetsko zračenje s talasnim dužinama manjim od onih koje ima vidljiva svjetlost, ali većim od onih koje imaju neke X-zrake, sa elektromagnetnim zračenjem talasne dužine od 400 nm (750 THz) do 10 nm (30 PHz), kraćoj od vidljive svjetlosti, ali duže od X-zraka.Pod određernim uslovima, djeca i mlađe odrasle osobe mogu vidjeti UV zrake do 310 nm, a ljudi sa afakijom (nedostkom sočiva) mogu ih također vidjeti, iako su nevidljive za većinu ljudi. Neki insekti i ptice vide svjetlost koja je blizu UV zračenja.

Kako se u elektromagnetnom spektru nalaze neposredno ispod vidljivog dijela spektra, njihov bi tačniji naziv bio infraljubičaste. Međutim, u cijelom svijetu pa i kod nas udomaćio se naziv ultraljubičaste, kako ih je prvi put nazvao njemački fizičar i hemičar Johann Wilhelm Ritter 1801. godine.

Zaliv svetog Lovre

Zaliv Saint Lawrence je najveći estuar na svijetu. Vode iz Velikih jezera i rijeke Sen Lorens se tu ulivaju u Atlantski okean.

Rijeka Sen Loren ulazi u zaliv preko dva moreuza sa sjeverne i južne strane ostrva Antikosti, moreuz Jacques Cartier na sjeveru i moreuz Honguedo na jugu. Na sjeveru je ograničen poluostrvom Labrador, na istoku ostrvom Njufaundlend, na jugu Nova Škotska (prije svega ostrvo Cape Breton), i na zapadu poluostrvo Gaspe i New Brunswick. U njemu se nalaze ostrva Antikosti, Princ Edvard i Magdalen.

Zaliv Saint Lawrence komunicira sa Atlantskim okeanom preko dva moreuza, Bel Il prolaz između Njufaundlenda i Labradora i Kabotov prolaz između Njufaundlenda i Cape Breton-a. Postojao je još jedan moreuz, Kansov prolaz između ostrva Kejp Breton i Nove Škotske, ali je zatvoren izgradnjom puta 1955.

Osim rijeke Saint Lawrence, druge rijeke koje se ulivaju u zaliv su Miramichi, Nataskua, Matapedia, Margare i Humber. Zaliv ima više suženja, a to su zaliv Šaler, estuar rijeke Miramichi, zaliv Sen Džordž i prolaz Nortumberland.

Ostrvo Sveti Pavle, u blizini ostrva Kejp Breton, se naziva zalivsko groblje, zbog brojnih brodoloma koji su se tu dogodili. Ostrvo Bonaventur blizu poluostrva Gaspe, ostrvo Brion “ptičje stijene” sjeveroistočno od ostrva Magdalen su značajna utočišta za ptice selice i o njima brine kanadska služba za životinjski svijet. Nacionalni parkovi Forlion na istočnom dijelu poluostrva Gaspe, na severnoj obali ostrva Princ Edvard, Kučibuguak na sjeveroistočnoj obali New Brunswick, pobrđe ostrva Kejp Breton na njegovom sjevernom dijelu, Gros Morn na zapadnoj obali Njufaundlenda, i nacionalni park u arhipelagu Mingan.

Zvorničko jezero

Zvorničko jezero je vještačko jezero u Bosni i Hercegovini i Srbiji, na rijeci Drini, na području općina Zvornik i Mali Zvornik.

Zvorničko jezero je vještacka akumulacija nastala izgradnjom 45 m. visoke brane kod Zvornika i Malog Zvornika, na najužem djelu rijeke, na izlasku iz čuvenog drinskog kanjona. Zvorničko jezero je prva akumulacija na Drini. Pripremni radovi na izgradnji brane i pratećih objekata počeli su 1948. godine, a jezerski basen je napunjen vodom 1955. godine. Zvorničko jezero leži na 140 m nadmorske visine. Jezero je dugačko 25 km i proteže se uzvodno od Zvornika do ušća rječice Velike rijeke. Zahvata površinu od 8,1 km2 ili 810 ha. Na najužem djelu široko je 200 m, a na najširem 3 km. Prosječna dubina iznosi 11 m, maksimalna izmjerena dubina jezera je 39 metara. Nanosima bujičnih vodotokova i rječica koje se u njega ulivaju (Drinjača, Jošanica, Velika rijeka, Boranjska rijeka), akumulacija je od 1955. godine, kada je nastala, do danas 50% zasuta erozivnim nanosima. Pojava ovih nanosa manifestovala se stvaranjem većih ili manjih ostrva i poluostrva.

Na jednom takvom poluotoku je živopisno naselje Divič. Zvorničko jezero zajedno sa rijekom Drinom je stanište pastrmke, lipljena, mladice, klena, mrene, škobalja, soma i štuke. Poslednje nedelje jula, na Zvorničkom jezeru održava se i sportsko-ribolovačka manifestacija „Somovijada“. Jezero je stanište i divljih patki (gluvara).

Već godinama, veliki vranac, odnosno kormoran, na jezeru boravi od oktobra do marta, a neka jata i tokom cijele godine. Na jezeru boravi oko 600 jedinki. Kormoran je zaštićena vrsta, ali proždrljive ptice, iza kojih ostaju gomile uginule ribe, koju nisu uspjeli da progutaju

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.