Prašuma

U pradavno doba bujne su šume pokrivale goleme dijelove kopna. Čovjek je malo-pomalo šumu krčio i pretvarao je u obradivu zemlju ili pak na njoj gradio. Danas se u rijetkim dijelovima svijeta mogu naći nedirnute, guste, neprohodne šume u kojima se drveće samo ruši od starosti. To su prašume. One imaju golema drva i vrlo raznolik biljni i životinjski svijet.

Prašume umjerenih krajeva

U pojasu umjerene klime goleme se prašume nalaze u zapadnoj Rusiji i Kanadi. U Evropi je jedina prašuma Perućica kod Vučeva u Bosni i Hercegovini. U prašumama umjerenih krajeva žive: mrki medvjed, ris, divlja mačka, vjeverica, kuna itd.

Tropske prašume

U tropskim krajevima i njihovim prašumama, kiše su vrlo obilne. Najveća prašuma na svijetu je tropska Amazonija, velika kao Evropa, daje 40% zemaljskog kisika. Tu nalazimo leptire, zmije, leoparda, tigra, bivola, vodenkonja, krokodila, tapira, jaguara, mravojeda...

Čovjek osvaja prašumu

Prašume su bogate drvetom, ponegdje i rudama, pa je to navelo čovjeka da osvaja teško pristupačne krajeve. Tropske prašume daju velike količine kaučuka, bambusa, banana itd, a na iskrčenim se mjestima uzgaja riža, šećerna trska, kakaovac, pamuk i drugo bilje. U Južnoj Americi, Indiji i Africi teku kroz džungle velike rijeke (Amazona, Ganges, Kongo, Niger). Kako nema drugih prometnih putova, rijeke služe prometu. U prašumama, insekti ljudima nanesu velike boli, a ipak postoje manja rijetka naselja prašumskih ljudi. Danas se kroz džungle probijaju moderne asfaltirane ceste, ali se dosta prometa obavlja avionima i helikopterima, jer je lakše graditi zračne luke, nego probijati ceste i željezničke pruge. Sve opsežnije iskorištavanje šuma ugrožava opstanak kisika i život na Zemlji. Računa se da zbog sječe svake godine nestane 11.000.000 hektara tropskih prašuma. Osobito je ugrožena džungla u Amazoniji (Južna Amerika) koja je značajna za zemaljski život, jer svakodnevno u atmosferu ispušta goleme količine kisika. Zato je ta džungla nazvana "zelena pluća svijeta".

Također pogledajte

14. septembar

14. septembar / rujan (14. 9) jest 257. dan godine po gregorijanskom kalendaru (258. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 108 dana.

Amazonija

Amazonija je veliko šumsko prostranstvo na sjeveru Južne Amerike. Ime je dobilo po rijeci Amazon. Amazonija zauzima oko 5 500 000 km2.

Amazoníja je najveća svjetska prašuma. Zauzima oko jedne trećine Južne Amerike na dijelu oko rijeke Amazon. To je ujedno i područje sa najvećom svjetskom bioraznolikošću, sa procijenjenom vrijednošću od oko 390 milijardi stabala podijeljenih u 16.000 biljnih vrsta.

Područje prašume proteže se kroz 9 država, najveći dio, oko 60%, je smješteno u Brazilu. Ostale države koje dijele ovo šumsko bogatstvo su Kolumbija, Peru, Venecuela, Ekvador, Bolivija, Gvajana, Surinam i Francuska Gvajana.

Ekonomski razlozi su doveli do nekontrolisane sječe šumskih sortimenata, a što je dalje izazvalo probleme kao što su erozija, poplave i klimatske promjene, a ujedno se na taj način uništavaju staništa mnogih biljaka i životinja.

U prašumi također žive mnoga domorodačka indijanska plemena.

Ekvador

Republika Ekvador, službeno Republika Ekvador je suverena država u sjevernom dijelu Južne Amerike. Graniči sa Kolumbijom na sjeveru i Peruom na jugu dok na zapadu izlazi na Tihi okean.

Glavni grad je Quito, dok je najveći grad Guayaquil. U Ekvadoru živi nešto više od 15 miliona stanovnika.

Ekvatorska klima

Prašumska ili ekvatorska klima je tip tropske klime

karakterističan za područja na 5-10° od ekvatora. Ta je klima pogodna za razvoj prašuma zbog visokih temperatura i obilja padavina. Karakteristika ove klime je da su dnevne amplitude nekoliko puta veće od godišnjih. Prosječna količina kiše iznosi 2500 mm. Iako nema suhog perioda, kiša nije jednako raspoređena pa tokom godine postoje 1 ili 2 maksimuma ili 1 ili 2 minimuma kiše.

Zovu je i dnevna klima jer je svaki dan isti.

Dijelovi Zemlje s takvom klimom su:

U Latinskoj Americi – dijelovi Amazonije i atlantske obale Brazila (oko Bahije i Santosa), pacifička obala Kolumbije i sjevernog Ekvadora, Mali Antili i karipska obala Srednje Amerike.

U Africi – srednji dio bazena Konga i dijelovi obale Gvinejskog zaliva te istočni Madagaskar.

U Aziji – južna Šri Lanki, na Malajskom poluostrvu, Sumatri, Borneu, dijelovima Jave, Sulawesiju, Filipinima i na većem dijelu Nove Gvineje.

Juba

Juba (bosanski: Džuba, arapski: جوبا) je glavni grad države Južni Sudan, upravno središte Vilajeta (sudanska savezna država) Centralna Ekvatorija.

Grad je udaljen 1200 kilometara od Kartuma, leži na zapadnim obalama Bijelog Nila (Bar al Jabal), ima oko 250, 000 stanovnika (po procjeni) i trgovačko je središte tog dijela zemlje.

Južna Amerika

Južna Amerika je jedan od 7 zemljinih kontinenata. Nalazi se na zapadnoj hemisferi i skoro cijelim dijelom pripada južnoj zemljinoj polulopti. Ponekad se smatra kao podkontinent Amerike, termin koji koriste nacije španskog govornog područja i u glavnom se koristi u Južnoj Americi.

Okružena je Tihim okeanom na zapadu, Atlantskim okeanom na istoku, Sjevernom Amerikom i Karipskim morem na sjeverozapadu. Sastoji se od 12 suverene države: Argentina, Bolivija, Brazil, Čile, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Paragvaj, Peru, Surinam, Urugvaj i Venecuela i dva nesuverena područja – Francuska Gvajana (francuska prekomorska teritorija) i Folklandska ostrva, britanska prekomorska teritorija sa kojom je Ujedinjeno Kraljevstvo u sporu sa Argentinom. Osim toga, holandska ABC ostrva Trinidad i Tobago se također mogu smatrati dijelom ovog kontinenta.

Zauzima površinu od 17.840.000 km2 i po tome kriteriju četvrti je kontinent. Prema procjeni iz 2005. godine, u Južnoj Americi je živjelo 371.090.000 stanovnika i peti je najmnogoljudniji kontinent poslije Azije, Afrike, Evrope i Sjeverne Amerike. Brazil je najveća država a ujedno i najmnogoljudnija sa više od polovine ukupnog stanovništva kontinenta. Nakon Brazil najviše stanovnika naseljava Kolumbiju, Argentinu, Venecuelu i Peru.Većina stanovništva živi u blizini zapadne ili istočne obale kontinenta dok su unutrašnjost i krajnji jug rijetko naseljeni. Geografijom zapadnog dijela kontinenta dominiraju Andi, planinski lanac mlađe geološke starosti. Nasuprot tome, istočni dio se sastoji od brdsko planinskih područja i velikih nizina ispresjecanih rijekama Amazon, Orinoco i Paraná.

Veći dio kontinenta leži u tropskom području.

Klekovača

Klekovača je planina u Bosni i Hercegovini. Nalazi se na teritoriji općina Drvar, Istočni Drvar i Drinić. Okružuju je planine Srnetica (1375m), Grmeč (1604), Osječenica (1791m), Lunjevača (1706m) i Crna Gora (1650m). Sa zapadne strane spušta se u Petrovačko polje, a sa južne u Drvarsku kotlinu.

Maglić

Maglić je dinarska planina na granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore, 20-ak km jugozapadno od Foče. Maglić je planina s najvišim vrhom u Bosni i Hercegovini. Najviši mu je vrh Veliki vitao (2.396 m) u Crnoj Gori, dok je na bosanskohercegovačkoj strani planine najviši vrh Maglić na 2.386 m nadmorske visine. Po drugim izvorima, najviši vrh planine jest Maglić. Planina je omeđena rijekom Sutjeskom na zapadu, planinom Volujak na jugozapadu, rijekama Drinom i Pivom na sjeveroistoku te planinom Bioč na jugoistoku.

Maglić je izgrađen od permskih stijena, mezozojskih krečnjaka, dijabaza i malafira, a vidljivi su i lednički tragovi. Obrastao je bukovom i crnogoričnom šumom. Gornja šumska granica je na približno 1.600 m, a iznad te visine je plato s pašnjacima i brojnim grebenima i visovima. Najpoznatije visoravni su Vučevo (s Crnim vrhom), Rujevac, Snježnica, Prijevor i Mratinjska Gora. Na Magliću je i Perućica, najveća prašuma u Evropi, te veliki cirk Urdeni dolovi s Trnovačkim jezerom na 1.517 m. Podnožje planine i sve padine bogati su vodom, s brojnim izvorima, od kojih je najizdašniji Carev do, koji nikad ne presušuje.

Miocen

Miocen (simbol M-) je prva geološka epoha Negoena i i trajala je od 23.03 da 5.332 miliona godina, (G). Mioncenu je ime dao Charles Lyell iz grčke riječi μείων (meiōnda , "manje") i καινός (kainosda , "novi") i znaci "nedavno" jer ima 18% manje modernih beskralješnika nego Plicoen. Miocen dolazi poslije Oligocena a nakon njega nastupa Pliocen.

Prelaz iz Oligocena u Miocen se desio dok se zemlja hladila za vrijeme čestih ledenih doba. Micoen nema globalni događaj kao granice, nego su granice regionalnog karakter između toplijeg Oligeocena i hladnijeg Pliocena.

U Miocenu doazi do razvoja čovjekolikih majmuna te postaju rašireni u Starom Svijetu. Do kraja epohe preci ljudi se odjeljuju od šimpanzi te imaju svoj evolucioni put. Kao i u Oligocenu pašnjaci se šire na račun šuma i prašuma. U Miocenu dolazi do stvaranja šuma morskih trava, te one postaju jedan od najproduktivnijih zemaljskih ekosistema

Biljke i životinje u Miocenu su recentne. Dolazi do razvoja i utvrđivanja ptica i sisara. Povećavaju se brojevi kitova, tuljana i morskih zrava. Posebno je interesantan period za geologe zbog Himalajske orogeneze.

Nacionalni park Sutjeska

Nacionalni park Sutjeska nalazi se na teritoriji općina Foča, Gacko i Kalinovik i najstariji je nacionalni park u Bosni i Hercegovini. Nalazi se na magistralnom putnom pravcu Sarajevo–Foča–Tjentište–Bileća–Trebinje–Dubrovnik.

Zauzima površinu od 17500 hektara, odnosno 175 km2. Obuhvata područje rijeke Sutjeske i njenih pritoka Hrčavke i Jabučnice, sa strogim prirodnim rezervatom Perućica, dijelove planina Maglić (2386 m- najviši vrh u BiH), Volujaka, Vučeva i Zelengore.

Perućica

Perućica je jedna od posljednjih očuvanih prašuma u Evropi. Nalazi se u okviru Nacionalnog parka Sutjeska, na području općine Foča, Bosna i Hercegovina.

Nakon što je 1952. godine donešen zakon o proglašenju područja Sutjeske nacionalnim parkom, iste godine Vlada NR Bosne i Hercegovine donijela odluku o izdvajanju Perućice (1.234 ha) iz redovnog šumarskog gospodarenja, kao šumarski objekat potreban naučnim istraživanjima i nastavi. Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Bosne i Hercegovine 1954. godine područje Perućice uvećano je za 200 ha (1.434 ha) i stavljeno pod zaštitu države kao prirodni rezervat.

Prepuna je prekrasnih netaknutih prrodnih prizora, a jedan od njih je i Skakavac, vodopad koji se nalazi u srcu prašume visok preko 70 metara.

Ljudska ruka nikada nije imala utjecaj na ciklus rađanje-život-umiranje biljaka i životinja u ovoj prašumi. U njoj se nalazi veliki broj stabala starih oko 300 godina, a smatra se da je sama prašuma stara oko 20.000 godina. Ovdje se mogu pronaći stabla visoka preko 50 metara, a trenutno najviše izmjereno visoko je 57,4 metra. Do sad registrovano je preko 170 vrsta drveća i grmlja, te preko 1000 vrsta zeljastog bilja, od kojih su brojni endemi.

Prema tvrdnjama naučnika sa Univerziteta Yale, Peručica nudi jedinstvenu studiju o ulozi prašuma u globalnom ciklusu ugljika, što je čini savršenom prirodnom laboratorijom.

S obzirom da je šuma vrlo gusta, u nekim dijelovima čak i neprohodna, te zaštićena, posjeta je dozvoljena samo uz najavu i pratnju vodiča iz Nacionalnog parka Sutjeska.

Pol Pot

Pol Pot (provincija Kompong Thom, 19. maj 1928. - Anlong Veng, 15. april 1998.), kambodžanski političarVijetnamski rat je ponovo potvrdio da je narod u borbi za slobodu nemoguće pobijediti - lekcija koju sami Vijetnamci nisu dobro naučili, jer su nekoliko godina kasnije vojno intervenirali u Kambodži, iz koje su se nekoliko godina kasnije, baš kao i Amerikanci iz Vijetnama, bili prisiljeni povući.

Najstrašnija posljedica Pol Potova režima jest jezovita slika osam hiljada lubanja poredanih na jednom od kambodžanskih polja smrti koje je, između 1975. i 1979., na rubovima prašuma Indokine posijao komunistički režim Pola Pota i njegovih Crvenih Kmera.

Ono što zaslon fotografske kamere nije mogao zabilježiti prepušteno je sumornim hronikama zbivanja na jugoistoku Azije. A one kažu da je tih osam hiljada na tropskom suncu izblijedjelih lubanja tek vrh ledene sante zločina koje je tokom brutalne četverogodišnje vladavine nad svojim narodom (ali i u ime njega) počinila frakcija kambodžanskih maoista.

U obračunima s "kontrarevolucionarima", intelektualcima, stručnjacima, službenicima, vjernicima, budističkim svećenicima, nacionalnim manjinama, trgovcima, poduzetnicima, seljacima i građanima, Pol Potovi su krvnici ubili ukupno 1,7 miliona ljudi, ili petinu čitave kambodžanske populacije. Kada je bila riječ o "neprijateljima" partije, nisu se štedjela ni djeca od tek nekoliko mjeseci, ali ni čitave porodice koje su svoj krvavi kraj dočekale na nekom od bezbrojnih polja smrti.

Kako su jurišni odredi Crvenih Kmera u to vrijeme oskudijevali sa municijom, egzekucije su se vršile zašiljenim bambusovim štapom: "kontrarevolucionar" bi kleknuo nad velikom jamom, nakon čega bi mu vjerni vojnik partije u potiljak zabio ovo primitivno, ali - pokazat će surova kambodžanska statistika - nadasve efikasno oružje. Kolovođe "kontrarevolucije" čekala je puno strašnija smrt: neki od njih bili su nabijani na kolac i ostavljani da živi skončaju u najstrašnijim mukama, drugi su u drvenim kavezima izgladnjivani do smrti, a preostali su upućeni u neke od radnih kampova dok od iscrpljenosti nisu poumirali.

Prašuma Sinharaja

Sinharaja je tropska nizinska kišna šuma - prašuma na jugozapadu Šri Lanke.

Nacionalni park Sinharaja je od 1988. godine dio spiska UNESCOvog spiska svjetske baštine i zadnje je veliko, povezano šumsko područje na ostrvu. Poznato je po svojoj ogromnoj biološkoj raznovrsnosti i brojnim endemskim vrstama.

Ova prašuma je velika 6.092 hektara, a nalazi se između 300 i 1170 metara nadmorske visine.

Sergipe

Sergipe je jedna od 26 saveznih država Brazila i najmanja po površini. Nalazi se na istoku sjeveroistočne regije i izlazi na obale Atlantskog okeana. Graniči sa saveznim državama: Bahia na jugu i zapadu i Alagoas na sjeveru.

Prostire se na površini od 21.910,4 km2 km2 a prema podacima iz 2012. godine u ovoj provinciji je živjelo 2.228.489 stanovnika. Gustina naseljenosti iznosi 100 stanovnika/km2 a 22. je država po broju stanovnika.

Glavni i najveći grad države je Aracaju.

Sjeverna regija (Brazil)

Sjeverna regija (portugalski: Região Norte do Brasil) jedna je od pet geografskih regija Brazila. Površinski je najveća regija Brazila i zauzima 45,27% državne teritorije. Najrjeđe je naseljeni dio države s 3,8 stanovnika/km2. Osim toga, s najmanjim postotkom učestvuje u nacionalnom BDP-u.

Sastoji se od sljedećih saveznih država: Acre, Amapá, Amazonas, Pará, Rondônia, Roraima i Tocantins.

Najveći gradovi regije su Manaus i Belém, a najveći dio stanovništva skoncentriran je u velikim urbanim sredinama.

Srednja Evropa

Srednja Evropa je evropska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne, Južne i Jugoistočne Evrope. Nakon propasti komunizma koji je Evropu dijelio na Istočnu i Zapadnu, region je ponovno dobio na značaju kao jedinstven kulturno-civilizacijski prostor, te jedinstven politički i privredni centar evropskog kontinenta. U političkom pogledu Srednju Evropu čine sljedeće države:

Njemačka

Poljska

Češka

Slovačka

Švicarska

Lihtenštajn

Austrija

Mađarska

Slovenija

Hrvatska (samo sjeverni dio)

Srbija- tačnije Vojvodina

Rumunija (zapadni dio)

Sveta Lucija

Sveta Lucija je mala otočna država u istočnim Karibima, u dijelu Malih Antila koji se protežu od Portorika do Venecuele.

Trnovačko jezero

Trnovačko jezero je gorsko jezero u Crnoj Gori. Nalazi se na 1.517 metara nadmorske visine. Jezero je najvjerovatnije ledenjačkog porijekla. Tokom zime jezero je često smrznuto, uz obilan snijeg koji se zna zadržati i do ljeta. Jezero je u potpunosti okruženo planinskim masivima, čiji vrhovi prelaze 2000 m. Planine koje okružuju Trnovačko jezero su: Maglić, Bioč, Volujak, Vlasulja, Trnovački Durmitor.

U neposrednoj blizini, podno Maglića se nalazi prašuma Perućica (BiH) s endemičnim vrstama biljnog i životinjskog svijeta. Također, u blizini je i Nacionalni park Sutjeska, u BiH.

Trnovačko jezero je često istodna tačka planinara za dalje ciljeve, između ostalog, na Maglić (2386m).

Washington

Washington je jedna od 50 američkih saveznih država. Nalazi se na pacifičkom sjeverozapadu Sjedinjenih Američkih Država i izlazi na Tihi Okean. Graniči sjeverno sa Britanskom Kolumbijom, istočno sa saveznom državom Idaho i južno sa saveznom državom Oregon. Washington je dobio naziv po prvom predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država, Georgeu Washingtonu. Današnji dijelovi države su bili zapadni dijelovi teritorije Washington, koju je predala Britanija 1846. godine Oregonskim dogovorom kako bi riješila problem oko granica Oregona. Postao je 42. savezna država 1889. godine.Washington je 18. po veličini i 13. po naseljenosti od 50 saveznih država. Otprilike 60% stanovnika savezne države živi u metropolitanskom području grada Seattle koji je centar transporta, poslova i industrije zajedno sa regionom Puget Sound, koji je uska prevlaka blizu Tihog okeana i sastoji se od velikog broja otoka, fjordova i zaliva kojih su izdubili glečeri. Ostatak države se sastoji od prašuma zapadno, planina u zapadnom, centralnom, sjeveroistočnom i jugoistočnom dijelu države i polusušnih sliva u istočnom, centralnom i južnom dijelu savezne države. Nakon Kalifornije, Washington je drugi po broju stanovnika na zapadnoj obali i cijelom zapadnom regionu Sjedinjenih Američkih Država.Washington je vodeći proizvođač drva. Samo geografska lokacija savezne države omogućava rad sa jelama, kokutom, bijelim i drugim vrstama bora, smrekom, arišem i kedrom. Takođe je najveći proizvođač jabuka, hmelja, krušaka, malina, ulja zelene nane i trešanja te se nalazi na visokom mjestu po pitanju proizvodnje kajsija, špargli, graška, grožđa i krompira. Stoka, kao i hrana za stoku sačinjavaju važan dio u ukupnoj ekonomiji poljoprivredne industrije u Washingtonu kao i komercijalno pecanje lososa, halibuta i ostalih riba.

Industrije Washingtona se sastoje od proizvodnje aviona i raketa, brodova i ostale transportne opreme, prevoza klada, prerade hrane, metala i metalnih proizvoda, rada sa hemikalijama i mašinama. Washington ima preko 1,000 brana uključujući Grand Coulee branu, izgrađenu u svrhu navodnjavanja, proizvodnje električne energije, odbrane od poplava i skladištenja vode.Washington treba razlikovati od Washington, Distrikta Kolumbije (Washington, District of Columbia), koji je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država. Glavni grad savezne države Washington je Olympia ali je najveći grad Seattle. Po cenzusu iz 2010. godine, Washington je imao približno 6,7 miliona stanovnika.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.