Peru

Peru (španski Perú), službeno Republika Peru je suverena država u zapadnom dijelu Južne Amerike. Graniči sa Ekvadorom i Kolumbijom na sjeveru, Brazilom na istoku, Bolivijom na jugoistoku, Čileom na jugu i sa Tihim okeanom na zapadu. U srednjem vijeku, Peru je bio centar čuvenog Inka carstva. Demokratska je država, podijeljena na 25 regija. Država je u razvoju sa visokim Indeksom ljudskog razvoja i privredom zasnovanom na rudarstvu, proizvodnji, poljoprivredi i ribolovu.

Republika Peru
República del Perú
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna"Himno Nacional del Perú"

Položaj Perua na karti
Položaj Perua
Glavni grad Lima
Službeni jezik španski
Državno uređenje Unitarna, polupredsjednička republika[1][2]
 -  Predsjednik Martín Vizcarra
 -  Predsjednik vlade Salvador del Solar
Nezavisnost 28. juli 1821 
Površina
 -  Ukupno 1.285.216 km2 (20.)
 -  Vode (%) 8.80
Stanovništvo
 -  Ukupno 28.674.757 (41.)
 -  Gustoća stanovništva 22/km2 
Valuta peruanski sol
Vremenska zona UTC -5
Internetska domena .pe
Pozivni broj +51

Historija

80 - Machu Picchu - Juin 2009 - edit
Machu Picchu

Tokom srednjeg vijeka, Peru je bio centar staro Američkog Inka Carstva. Njihov glavni grad, Cuzco, je i danas veliki grad, sa otprilke 300,000 stanovnika. O bogatstvu Inka je čuo i Španski istraživač Francisco Pizarro, koji 1531 godine stigao na zemlju koja je danas dio Perua. Slabi poslje nedavnog građanskog rata, Inke su izgubili rat sa moćnijim Špancima, i Carstvo Inka pada 1541 godine.

Za sljedećih 300 godina, Peru je jedna od najvažnijih kolonija španskog carstva. Glavni grad Lima, brzo postaje najvažniji grad u južnoj Americi. Staro domaće stanovnistvo, se drastično smanjilo u ovom periodu. Sa 12,000,000 stanovnika pri kraju vlade Inka, 45 godina kasnije Peru ima malo više od 1,000,000 ljudi. Ni politika Peru kolonije nije stabilna, pa je sam Pizzaro 1541 godine bio ubijen. Ipak zlato i srebro sa Anda bogati špansko carstvo, i Peru ostaje vrlo važna kolonija.

Peru dobija nezavisnost od Španije godine 1821. Uz pomoć susjednih zemalja, i ljudi kao Simón Bolivar, Španski zemljovlasnici su konačno protjerani pri kraju 1824 poslje bitke kod grada Ayacucho. Španija konačno prihvata nezavisnost Perua 1879 godine. Poslje rata za nezavisnost slijedi rat sa Ekvadorom oko međusobnih granica, koje će se tek utvrditi 1999.

Od 1945 do 1980, vojska vlada Peruom. Drugom polovinom dvadesetog vijeka u Peruu postoji značajan terorizam i veliki problemi sa drogom. Sadašnji predsjednik Perua je Alejandro Toledo, čija vlada je imala nekoliko velikih kriza, poput terorističkih napada grupe Sendero Luminoso (Osvjetljeni Put) u 2003.

Geografija

Mapa Perua

Peru se nalazi u Jugozapadnoj Americi, i graniči sa Tihim Okeanom, između Čilea i Ekvadora. Također graniči sa Kolumbijom, Brazilom, i Bolivijom. Najduža granica je sa Brazilom (1560 kilometara), a najkraća je sa Čileom (160 kilometara).

Peru se prostire na površini od 1.285.216 km2, od čega je 1.28 milion km2 kopno a 5,220 km2 voda.

Zapadno primorska polja (Costa) su odvojena od istočne nizije blizu rijeke Amazon (Selva). Između njih su visoki Andi (sierra). Na granici sa Bolivijom je jezero Titikaka, visoko 3821 metara.

Vlada

Peru je republika. Svi stariji od 18 godina mogu da glasaju. Za predsjednika se glasa svakih 5 godina, i osoba ne može da bude predsjednik više od dva puta. Svaki predsjednik ima dva podpresjednika. Vijeće Ministara mora da provjeri svaki zakon koji predsjednik predloži parlamentu. Parlament (Ili Kongres) ima 120 članova. Glavni sud se drži u Limi, i ima 16 članova.

Danas predsjednik Perua je Alejandro Toledo, vođa stranke Perú Posible. Sa 45 članova stranke u Peru parlamentu, Peru Posible je najveća i najmoćnija stranka u Peru. Druga i treća najveća stranka u Peru su Partido Aprista Peruano (Apra, 28 članova), i Unidad Nacional (17 članova).

Danas predsjednik Perua je Pedro Pablo Kuczynski, vođa stranke Peruanos por el Kambio. Sa 73 članova stranke u Peru parlamentu, Fuerza Popular je najveća i najmoćnija stranka u Peru.

Administrativne podjele

Peru je podjeljen na 24 područja (departmana) i jedno specijalno područje Callao, glavna luka Perua blizu Lime. Područja su podjeljena na 195 provincija, a one su podjeljene na 1828 distrikta. Zajedno sa njihovim glavnim gradovima su:

  • Amazonas
  • Ancash
  • Apurimac
  • Arequipa
  • Ayacucho
  • Cajamarca
  • Callao
  • Cusco
  • Huancavelica
  • Huánuco
  • Ica
  • Junín
  • La Libertad
  • Lambayeque
  • Lima
  • Loreto
  • Madre de Dios
  • Moquegua
  • Pasco
  • Piura
  • Puno
  • San Martín
  • Tacna
  • Tumbes
  • Ucayali

Privreda

Privatizacija ekonomije Perua desila se devedesetih godina, naročito u industriji telekomunikacije, rudarstva, i struje. Od 1994 do 1997 ekonomija Perua je napredovala od stanja iz ranih devedesetih godina, međutim od 1998 ekonomija Perua je značajno oslabila. Za ovo je krivo stanje ekonomije u Aziji, nestabilnost u Brazilu, i oluja El Niño.

Važne industrije u Peruu su ribarstvo, i produkcija automobila, željezo, i produkcija brodova.

Stanovništvo

Peru, po procjenama iz 2000, ima 27,012,899 stanovnika. Od njih, 35% su mlađi od 14 godina, 61% starih između 15 i 64 godina, a 4% su stariji od 65 godina. Stanovništvo Perua raste 1.75% godišnje.

45% stanovništva Perua su Indijanci, 37% mestizo (Mješoviti bijelci i Indijanci), 15% bijelci, a crnci, Japanci, Kinezi, i ostali 3%. Glavna grupa indijanaca su Quechua, glavna etnička grupa starog Inka Carstva. Zvanični jezici su španski, i quechua. 90% stanovništva su katolici. 88,7% stanovništva je pismeno.

Kultura

Procesion del Señor de los Milagros
Señor de los Milagros Lima
Urarina shaman B Dean
Urarina shaman, 1988

Kultura Perua je kombinacija španske kulture, i kulture Indijanaca. Čak i prije Inka Carstva, Peru je bio center umjetnosti na Južno Američkom kontinentu. Kulture indijanaca poput Chavin, Paracas, Wari, Nazca, Chimu, and Tiahuanaco su davno pravili objekte umjetnosti poput kipova i nakita. U Inka Carstvu, ove tradicije su nastavile ali zajedno sa uspjehima u Arhitekturi, poput gradovima Maču Piču i Cuzco. U dvadesetom stoljeću pokret "indigenismo" je vratio interes u staru indijansku kulturu. Danas Peru umjetnici, pisci, i intelektualci učestvuju u raznim međunarodnim pokretima i stilovima.

Državna Krilatica: Libertad y Orden (Španski; "Sloboda i red")

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Shugart, Matthew Søberg (September 2005). "Semi-Presidential Systems: Dual Executive and Mixed Authority Patterns". Graduate School of International Relations and Pacific Studies (United States: University of California, San Diego). Arhivirano s originala, 19 August 2008. Pristupljeno 31 August 2017.
  2. ^ Shugart, Matthew Søberg (December 2005). "Semi-Presidential Systems: Dual Executive And Mixed Authority Patterns". French Politics (Palgrave Macmillan UK) 3 (3): 323–351. ISSN 1476-3427. OCLC 6895745903. doi:10.1057/palgrave.fp.8200087. Pristupljeno 31 August 2017. Only in Latin America have all new democracies retained a pure presidential form, except for Peru (president-parliamentary) and Bolivia (assembly-independent).

Vanjski linkovi

  • Peru na CIA World Factbook
.pe

.pe je najviši Internet domen za Peru. Kompanija Red Cientifica Peruana je zadužena za ovu domenu.

Copa América

Campeonato Sudamericano Copa América, poznatije kao Copa América je međunarodno nogometno takmičenje nacionalnih nogometnih ekipa članica CONMEBOL-a za određivanje kontinentalnog prvaka Južne Amerike. Ovo je najstarije međunarodno kontinentalno nogometno takmičenje.Sadašnji format turnira uključuje dvanaest ekipa. Konfederacija CONMEBOL ima samo deset članova pa se dodatne dvije reprezentacije pozivaju iz drugih FIFA-inih konfederacija; Kostarika, Meksiko i Sjedinjene Američke Države su redovno dobivale pozivnicu za učešće na prvenstvu. Prvi put pozivanja ostalih reprezentacija koje nisu članice CONMEBOL-a se desio 1993. godine. Na 43. prvenstva Južne Amerike sedam nacionalnih timova je uspjelo osvojiti naslov. Urugvaj je trenutni prvak i najuspješnija ekipa na turniru sa 15 osvojenih šampionskih titula.

Copa América je jedan od najprestižnijih i najgledanijih sportskih događaja u svijetu. Prvak Copa Américe stiče pravo da učestvuje u narednom izdanju FIFA Kupa konfederacija.

Copa América 1975.

Copa América 1975. je bilo 30. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Turnir nije imao fiksnog domaćina te se igrao na području cijelog kontinenta od 17. jula do 28. oktobra 1975. godine. Ovo je bilo i prvo prvenstvo gdje su učestvovale sve članice CONMEBOL-a. Urugvaj kao aktuelni prvak nije igrao grupnu fazu nego je odmah bio uključen u polufinale takmičenja. Na kraju šampionata Peru je drugi put u svojoj historiji osvojio šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojila Kolumbija. Argentinac Leopoldo Luque i Ernesto Díaz, reprezentativac Kolumbije su bili najbolji strijelci prvenstva sa četiri postignuta gola.

Copa América 1983.

Copa América 1983. je bilo 32. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Turnir nije imao fiksnog domaćina te se igrao na području cijelog kontinenta od 10. augusta do 4. novembra 1983. godine. Ovo je bilo treće prvenstvo gdje su učestvovale sve članice CONMEBOL-a. Paragvaj kao aktuelni prvak nije igrao grupnu fazu nego je odmah bio uključen u polufinale takmičenja. Na kraju šampionata Urugvaj je 12. put u svojoj historiji osvojio šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojio Brazil a treće Peru. Jorge Luis Burruchaga, Carlos Aguilera i Roberto Dinamite su bili najbolji strijelci prvenstva sa tri postignuta gola.

Copa América 1997.

Copa América 1997. je bilo 38. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Prvenstvo se odigralo u Boliviji od 11. do 29. juna 1997. godine. Na turniru je učestvovalo 12 ekipa od koji su dvije ekipe bile koje nisu članice CONMEBOL-a: Meksiko i Kostarika. Na kraju prvenstva Brazil je peti put u svojoj historiji osvojio šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojila Bolivija a treće Meksiko. Luis Hernández je bio najbolji strijelac prvenstva sa šest postignutih golova.

Copa América 2001.

Copa América 2001. je bilo 40. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Prvenstvo se odigralo u Kolumbiji od 11. do 29. jula 2001. godine. Na turniru je učestvovalo 12 ekipa. Na kraju prvenstva Kolumbija je prvi put u svojoj historiji osvojila šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojio Meksiko a treće Honduras. Víctor Aristizábal, reprezentativac Kolumbije je bio najbolji strijelac prvenstva sa šest postignutih golova.

Copa América 2004.

Copa América 2004. je bilo 41. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Prvenstvo se odigralo u Peruu od 6. do 25. jula 2004. godine. Na turniru je učestvovalo 12 ekipa. Na kraju prvenstva Brazil je sedmi put u svojoj historiji osvojio šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojila Argentina a treće Urugvaj. Adrianol, reprezentativac Brazila je bio najbolji strijelac prvenstva sa sedam postignutih golova.

Copa América 2011.

Copa América 2011. je bilo 43. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Prvenstvo se odigralo u Argentini od 1. do 24. jula 2011. godine. Na turniru je učestvovalo 12 ekipa. Na kraju prvenstva Urugvaj je 15. put u svojoj historiji osvojio šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojio Paragvaj a treće Peru. Paolo Guerrero, reprezentativac Perua je bio najbolji strijelac prvenstva sa pet postignutih golova.

Copa América 2015.

Campeonato Sudamericano Copa América 2015. poznat kao Copa América 2015. je bilo 44. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Prvenstvo se odigralo u Čileu od 11. juna do 4. jula 2015. godine. Na turniru je učestvovalo 12 ekipa iz dvije konfederacije. Na kraju prvenstva Čile je prvi put u svojoj historiji osvojio šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojila Argentina a treće Peru. Paolo Guerrero, reprezentativac Perua i Eduardo Vargas, reprezentativac Čilea su bili najbolji strijelci prvenstva sa četiri postignuta gola.

DeLisle Stewart

DeLisle Stewart (16. mart 1870 – 2. februar 1941) bio je američki astronom.

Godine 1896. je postao član osoblja opservatorije Koledža Harvard, i od 1898. do 1901. je radio na stanici te opservatorije u Arequipa-u, Peru, gdje je izrađivao fotografske ploče koje je William Henry Pickering koristio za otkriće Saturnovog mjeseca Phoebe. On je lično otkrio mnoštvo maglina.

Kasnije je radio na opservatoriji Cincinnati sve do 1910., a zatim i osnovao Astronomsko društvo Cincinnati.

Otkrio je asteroid 475 Ocllo.

Južna Amerika

Južna Amerika je jedan od 7 zemljinih kontinenata. Nalazi se na zapadnoj hemisferi i skoro cijelim dijelom pripada južnoj zemljinoj polulopti. Ponekad se smatra kao podkontinent Amerike, termin koji koriste nacije španskog govornog područja i u glavnom se koristi u Južnoj Americi.

Okružena je Tihim okeanom na zapadu, Atlantskim okeanom na istoku, Sjevernom Amerikom i Karipskim morem na sjeverozapadu. Sastoji se od 12 suverene države: Argentina, Bolivija, Brazil, Čile, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Paragvaj, Peru, Surinam, Urugvaj i Venecuela i dva nesuverena područja – Francuska Gvajana (francuska prekomorska teritorija) i Folklandska ostrva, britanska prekomorska teritorija sa kojom je Ujedinjeno Kraljevstvo u sporu sa Argentinom. Osim toga, holandska ABC ostrva Trinidad i Tobago se također mogu smatrati dijelom ovog kontinenta.

Zauzima površinu od 17.840.000 km2 i po tome kriteriju četvrti je kontinent. Prema procjeni iz 2005. godine, u Južnoj Americi je živjelo 371.090.000 stanovnika i peti je najmnogoljudniji kontinent poslije Azije, Afrike, Evrope i Sjeverne Amerike. Brazil je najveća država a ujedno i najmnogoljudnija sa više od polovine ukupnog stanovništva kontinenta. Nakon Brazil najviše stanovnika naseljava Kolumbiju, Argentinu, Venecuelu i Peru.Većina stanovništva živi u blizini zapadne ili istočne obale kontinenta dok su unutrašnjost i krajnji jug rijetko naseljeni. Geografijom zapadnog dijela kontinenta dominiraju Andi, planinski lanac mlađe geološke starosti. Nasuprot tome, istočni dio se sastoji od brdsko planinskih područja i velikih nizina ispresjecanih rijekama Amazon, Orinoco i Paraná.

Veći dio kontinenta leži u tropskom području.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1935.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1935. je bilo 13. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Turnir je odigran u Peruu od 6. do 27. januara 1935. godine. Na prvenstvu je učestvovalo četiri ekipe. Urugvaj je sedmi put u svojoj historiji osvojio šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojila Argentina a treće Peru. Herminio Masantonio, reprezentativac Argentine je bio najbolji strijelac prvenstva sa četiri postignuta gola.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1939.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1939. je bilo 15. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Turnir je odigran u Peruu od 15. januara do 12. februara 1939. godine. Na prvenstvu je učestvovalo pet ekipa. Peru je prvi put u svojoj historiji osvojio šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojio Urugvaj a treće Paragvaj. Teodoro Fernández, reprezentativac Perua je bio najbolji strijelac prvenstva sa sedam postignutih golova.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1949.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1949. je bilo 21. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Turnir je odigran u Brazilu od 3. aprila do 11. maja 1949. godine. Na prvenstvu je učestvovalo osam ekipa. Brazil je treći put u svojoj historiji osvojio šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojio Paragvaj a treće Peru. Jair Rosa Pinto, reprezentativac Brazila je bio najbolji strijelac prvenstva sa devet postignutih golova.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1953.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1953. je bilo 22. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Turnir je odigran u Peruu od 22. februara do 1. aprila 1953. godine. Na prvenstvu je učestvovalo sedam ekipa. Paragvaj je prvi put u svojoj historiji osvojio šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojio Brazil a treće Urugvaj. Francisco Molina, reprezentativac Čilea je bio najbolji strijelac prvenstva sa sedam postignutih golova.

Nogometna reprezentacija Perua

Nogometna reprezentacija Perua predstavlja Peru na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je nogometnog saveza Perua (Federación Peruana de Futbol). Reprezentacija ima nadimak La Blanquirroja.

Reprezentacija Perua je 29 puta učestvovala na Copa América. Ovo takmičenje osvaja dva puta, 1939. i 1975. godine. Četiri puta ostvaruje plasman na Svjetsko nogometno prvenstvo. Službeni stadion reprezentacije je Estadio Nacional de Lima.

Peru na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.

Peru na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017. u Londonu od 4. do 13. augusta 2017. predstavljalo je sedam sportista u pet disciplina.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970. bilo je deveto po redu Svjetsko prvenstvo u nogometu koje je održano u Meksiku od 31. maja do 21. juna 1970. godine. Šampionsku titulu osvojio je Brazil pobijedivši u finalnoj utakmici Italiju. Bronzana medalja pripala je Zapadnoj Njemačkoj. Na takmičenju je učestvovalo 16 reprezentacija, te odigrane 32 utakmice gdje je postignuto 95 golova što je prosječno iznosilo 2.97 postignutih golova po utakmici. Najbolji strijelac turnira bio je reprezentativac Zapadne Njemačke Gerd Müller sa 10 postignutih golova.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978. bilo je 11. po redu Svjetsko prvenstvo u nogometu koje je održano u Argentini od 1. do 25. juna 1978. godine. Šampionsku titulu osvojio je domaćin Argentina pobijedivši u finalnoj utakmici Holandiju. Bronzana medalja pripala je Brazil. Na takmičenju je učestvovalo 16 reprezentacija, te odigrano 38 utakmica gdje je postignuto 102 gola što je prosječno iznosilo 2.68 postignutih golova po utakmici. Najbolji strijelac turnira bio je reprezentativac Argentine Mario Kempes sa šest postignutih golova.

Suverene
države
Zavisne
teritorije
Članice

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.