Padež

Padež je morfološka kategorija koja izriče različite odnose onoga što riječ znači prema sadržaju rečenice. Ti se odnosi izriču padežnim nastavcima i naglaskom.

Historija riječi padež

Riječ padež u vezi je s osnovom glagola "padati" i nastala je prevođenjem latinske riječi casus, što znači "padanje". Stari su gramatičari tako nazvali te oblike jer su zamišljali kao da ime pada iz jednog oblika u drugi. Na sličnoj je slici zasnovan i naziv za zamjenjivanje jednog oblika drugim. Tu su pojavu nazvali deklinacijom, a latinski 'declinare' znači 'udaljavati se, otklanjati se'. Zamišljali su kao da se oblici udaljuju od osnovnog oblika. Latinski se naziv kod nas prevodio riječju sklonidba ili sklanjanje.

Deklinacija

Imenice, zamjenice, pridjevi i neki brojevi mijenjaju se po padežima. To mijenjanje oblika riječi naziva se deklinacija. Bosanski jezik ima sedam padeža jednine i množine.

  • Prvi padež (nominativ) kazuje ime bića ili predmeta. On najčešće u rečenici vrši službu subjekta.

Adnan pjeva.

  • Drugi padež (genitiv) označava pripadnost, dio nečega, odvajanje.

Sveska moje sestre, komad torte.

  • Treći padež (dativ) kazuje pravac (cilj) ili namjenu.

Idem Adnanu, liječniku.

  • Četvrti padež (akuzativ) je padež objekta.

Gledam Adnana, knjigu.

  • Peti padež (vokativ) služi za dozivanje.

Hej, Adnane, druže!

  • Šesti padež (instrumental) kazuje društvo (s prijedlogom s i sa) i sredstvo.

Idem s Adnanom.

  • Sedmi padež (lokativ) označava mjesto.

Stoji na podu.


U bosanskom jeziku imenice se slažu sa drugim riječima u rečenici. Svaka nova veza s drugim riječima traži i novi oblik.

Dakle, imenice se mijenjaju, a promjena se zove deklinacija. Svaki novi oblik zove se padež. Bosanski jezik ima sedam padeža. Svaki padež ima svoje ime, svoja pitanja za živo i neživo i svoju službu u rečenici.

Ime padeža Pitanje Služba
Nominativ Ko, šta Vršilac radnje
Genitiv Koga, čega Pripadnost i dio
Dativ Kome, čemu Smjer i namjena
Akuzativ Koga, šta Predmet radnje
Vokativ Hej (za dozivanje) Poziv ili obraćanje
Instrumental S kim, čim Društvo ili sredstvo
Lokativ (O) kome, (o) čemu Mjesto

Imenice se mijenjaju u jednini i množini.

Podjela padeža

Po odnosu prema ostalim riječima u rečenici padeži mogu biti zavisni (kosi) i nezavisni.

Nezavisni su padeži nominativ i vokativ. Oni služe za imenovanje, i to nominativ u pripovijedanju i opisivanju, npr.:

Ševa leti visoko,

a vokativ u izravnom obraćanju, npr.:

Ševo, leti visoko!

Zavisni su padeži genitiv, dativ, akuzativ, lokativ i instrumental. Njima se izriče povezanost onoga što znači njihova osnova s drugim riječima u rečenici. Ta veza može biti unutrašnja, tijesna, uzročna i prijeko potrebna za razumijevanje rečenice, a može biti i vanjska, slobodna, kad se daju naknadni podaci i slučajne ili popratne okolnosti.

Također pogledajte

Abesiv

Abessiv (od latinskog abesse) je padež, pomoću kojeg se izražava nedostatak ili odsutnost nečega. U bosanskom jeziku mu često odgovara prijedlog "bez", ili u engleskom jeziku nastavak -less. Javlja se u ugro-finskim jezicima i kavkazskim jezicima, turskom te somalskom jeziku.

Ablativ

Ablativ je ime za padež, koji se javlja u nekim jezicima, npr. u ermenskom, latinskom, sanskritu, turskom te u ugro-finskim jezicima.

Adesiv

Adessiv (od lat. adesse) je padež, koji se koristi u nekim ugro-finskim jezicima, kao npr. finski, estonski ili mađarski jezik. Njegovo osnovno značenje se odnosi na lociranje nečega. Spada u grupu lokalnih padeža; u ugro-finskim jezicima lokalni padeži su adessiv, inessiv, elativ, illativ, allativ i ablativ.

U ugro-finskim jezicima se ne pojavljuje glagol "imati", ekvivalentna mu je tzv. posesivna konstrukcija, gdje je pridjev u adessivu a za njim slijedi 3. lice jednine glagola "biti", npr. finski minulla on znači ja imam.

Alativ

Alativ (od lat. allāt-, afferre "prinositi") je lokalni padež. Odnosi se na mjesto, preciznije, smjer. Javlja se u litvanskom, letonskom, mađarskom, finskom i estonskom jeziku.

Arapski jezik

Arapski jezik (arapskim pismom: اللُّغَةُ العَرَبِيَّةُ) pripada južnom ogranku semitskih jezika i afroazijskoj porodici jezika. Govori ga više od dvije stotine miliona ljudi širom arapskog svijeta, a na različite načine ga koriste i izučavaju muslimani cijelog svijeta. Muslimani se u svojim molitvama obraćaju Bogu na arapskom jeziku. Kao jezik jedne od najvećih svjetskih religija i službeni jezik mnogih država i dinastija koje su vladale u prošlosti, arapski jezik je ostavio traga i na drugim jezicima u svijetu. Tokom srednjeg vijeka, arapski jezik je bio glavni jezik kulture i nauke, što je rezultovalo brojnim arabizmima u nomenklaturi evropskih jezika na području filozofije, astronomije, astrologije, matematike, algebre, medicine i drugih nauka. Arapski jezik je jedan od šest službenih jezika organizacije Ujedinjenih nacija.

Birčna vas

Birčna vas (njemački: Wirtschendorf) je naseljeno mjesto u sastavu gradske općine Novo Mesto, regija Jugoistočna Slovenija, Slovenija.

Instrumental

Instrumental je gramatička forma poznata kao padež. Odgovara na pitanje (s)kim/čim? U bosanskom jeziku instrumental je zavisni padež i dolazi kao šesti po redu u deklinacijskom nizu.

To je padež koji ima dva osnovna značenja:

A instrumentalno (= značenje sredstva) i

B socijativno (= značenje društva).U instrumentalnom značenju to je padež u kojem stoji ime oruđa (sredstva) kojim se neka radnja vrši. Primjeri: kopati krampom, pisati olovkom, prati deterdžentom itd. Instrumental kao sredstvo u rečenicama obično ima službu daljnjeg objekta (Poslužila nas je kafom), ali i priloškoodredbene službe (Amir dolazi u školu pješice). Iz ovih primjera vidi se, da se instrumental kada označava sredstvo upotrebljava bez prijedloga s/sa.

U socijativnom značenju to je padež koji označava ime nekoga u čijem se društvu vrši radnja. Primjeri: šetati s majkom, rukovati se s prijateljem itd. Instrumental kao društvo u rečenicama obično ima priloškoodredbene službe: značenje vremena, značenje mjesta, značenje načina, značenje cilja, značenje uzroka. Ova priloškoodredbena značenja se izražavaju i instrumentalom bez prijedloga i s prijedlozima.

Značenje vremena: S jutrom dolazi novi dan. Viđali smo se subotom.

Značenje mjesta: Stajao je pred školom. Gradom se pronijela lijepa vijest.

Značenje načina: Govorio je tihim glasom. Otišao je brzim koracima.

Značenje cilja: Otišao je u grad poslom.

Značenje uzroka: Od ranog jutra do kasno u noć odjekivala je dvorana muzikom i zabavom.Instrumental se najčešće upotrebljava uz glagole. Osim uz glagole, instrumental može doći i uz imenice i uz pridjeve. Upotrijebljen uz imenice on ima atributsku službu u rečenici (čovjek s plavim očima). Instrumental uz pridjeve je njihova dopuna (malen rastom).

S instrumentalom se upotrebljavaju prijedlozi: među, nad, pod, pred (isti se upotrebljavaju i s akuzativom) i s/sa, za (isti se upotrebljavaju i s genitivom i akuzativom).

Kolašin

Kolašin je gradić i središte općine u visokoplaninskom središnjem dijelu Crne Gore.

Kožljek

Kožljek (njemački: Kosleck) je naseljeno mjesto u sastavu općine Cerknica, regija Primorsko-notranjska, Slovenija.

Lokativ

Lokativ je sedmi padež u deklinacijskoj paradigmi u bosanskom, srpskom i crnogorskom jeziku (u hrvatskom je šesti). Odgovara na pitanja gdje?, o kome/čemu? To je padež mjesta (lokacije) i spada u zavisne padeže.

Specifična osobina mu je što se upotrebljava samo s prijedlozima. Prijedlozi koji se upotrebljavaju s lokativom jesu:

na, o, po, u (još i s akuzativom).

prema (još i sa dativom) i

pri.Osnovno značenje ovog padeža jest označavanje mjesta, ali i značenje daljeg objekta i priloškoodredbeno značenje.

Najčešće se upotrebljava uz glagole, ali i uz neke vrste riječi, kao što su imenice, glagolske imenice i uz neke pridjeve.

Lokativ uz glagole ima najčešće priloškoodredbenu funkciju, i to:

značenje mjesta (stajati na livadi, živjeti u gradu)

značenje vremena (putovati po danu, vidjeti se u ovoj sedmici)

značenje načina (ući na prstima, putovati o svome trošku)

značenje sredstva (svirati na gitari, sporazumjeti se na engleskom jeziku).Osim priloškoodredbene službe, uz glagole govorenja i mišljenja ima funkciju daljeg objekta (misliti o majci, pričati o događajima, zahvaliti se na pozivu).

Lokativ uz imenice (ova upotreba nije naročito raširena) ima atributsku službu, a priloškoodredbeno značenje (U sobu uđe čovjek u crnom odijelu).

Lokativ uz glagolske imenice (razgovor o uspjehu, raspravljanje o jeziku).

Lokativ uz neke pridjeve (siguran u hodu, razvijen u ramenima).

Nominativ

Nominativ je gramatička forma poznata kao padež. Obično označava subjekt u rečenici.

U bosanskom jeziku nominativ je prvi padež. Odgovara na pitanje Šta? i Ko?

Padež (Laško)

Padež (njemački: Padesch) je naseljeno mjesto u sastavu općine Laško, regija Savinjska, Slovenija.

Padež (Vrhnika)

Padež (njemački: Padesch in der Oberkrain) je naseljeno mjesto u sastavu općine Vrhnika, regija Srednja Slovenija, Slovenija.

Padež (Zagorje ob Savi)

Padež (njemački: Padesch) je naseljeno mjesto u sastavu općine Zagorje ob Savi, regija Zasavska, Slovenija.

Padež (čvor)

Padež se može odnositi na:

Padež, morfološka kategorija koja izriče različite odnose onoga što riječ znači prema sadržaju rečeniceCrna Gora:

Padež (Kolašin), naselje u općini KolašinSlovenija:

Padež (Laško), naselje u općini Laško, regija Savinjska

Padež (Vrhnika), naselje u općini Vrhnika, regija Srednja Slovenija

Padež (Zagorje ob Savi), naselje u općini Zagorje ob Savi, regija ZasavskaSrbija:

Padež (Kruševac), naselje grada Kruševca, Rasinski okrug

Padež (Leskovac), naselje grada Leskovca, Jablanički okrug

Savinjska (regija)

Savinjska regija (slovenski: Savinjska regija) je jedna od 12 statističkih regija u Sloveniji. Sjedište regije je grad Celje.

Srednja Slovenija (regija)

Srednja Slovenija (slovenski: Osrednjeslovenska regija) je jedna od 12 statističkih regija u Sloveniji. Sjedište regije je grad Ljubljana.

Zasavska (regija)

Zasavska regija (slovenski: Zasavska regija) je jedna od 12 statističkih regija u Sloveniji. Sjedište regije je grad Trbovlje.

Osnovni
Adpozicionalni
Lokalni
Komparativni
Ostali

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.